<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Magazin</title>
	<atom:link href="http://www.antikvarne-knjige.com/feed" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.antikvarne-knjige.com/magazin</link>
	<description>magazin, knjige, svet knjiga, antikvarne knjige</description>
	<lastBuildDate>Tue, 17 May 2016 00:44:46 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=4.5.11</generator>
	<item>
		<title>Bakroresci iz Porodice Đulijani</title>
		<link>http://www.antikvarne-knjige.com/magazin/porodica-dulijani</link>
		<pubDate>Tue, 19 Jan 2016 04:59:31 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Bukinista]]></category>
		<category><![CDATA[Umetnost]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.antikvarne-knjige.com/?p=262</guid>
		<description><![CDATA[Đulijani, čuvena venecijanska porodica gravera koju čine dva brata: Pietro Feliče (? &#8211; 1834) i Đuzepe (? &#8211; 1830). Oni su za pojedine Srbe radili bakroreze i potpisali su 37 delimično kolorisanih geografskih karata. Table su objavljene u Solarićevoj knjizi &#8220;Pešiji zemljepisnik&#8221;, izdatoj pri &#8220;Joanu Zulijani, mjedorescu u Veneciji&#8221;. Za potrebe Srba radio je i [&#8230;]]]></description>
		</item>
		<item>
		<title>Beogradsko Četvorojevanđelje</title>
		<link>http://www.antikvarne-knjige.com/magazin/beogradsko-cetvorojevandelje</link>
		<pubDate>Sun, 10 Jan 2016 02:29:09 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Bukinista]]></category>
		<category><![CDATA[Top]]></category>
		<category><![CDATA[Beograd]]></category>
		<category><![CDATA[jevanđelje]]></category>
		<category><![CDATA[Retke knjige]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.antikvarne-knjige.com/?p=206</guid>
		<description><![CDATA[Beogradsko Četvorojevanđelje (4/17 avgust 1552), najstarija štampana knjiga u Beogradu. Zove se i &#8220;Četvoroblagovestije&#8221;. Spada u knjige tzv. velike osmine, jer je veličina njenih listova 20 x 30 cm. Štampani prostor na stranici potpuno je ispunjen tekstom 14 x 21.5 cm. Tekst je složen u 24 i 25 redova i ima 211 listova. Knjiga je [&#8230;]]]></description>
		</item>
		<item>
		<title>Kako se zvala prva maturantkinja u Srbiji?</title>
		<link>http://www.antikvarne-knjige.com/magazin/kako-se-zvala-prva-maturantkinja-u-srbiji</link>
		<pubDate>Mon, 03 Aug 2015 22:29:57 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Da li ste znali]]></category>
		<category><![CDATA[Top]]></category>
		<category><![CDATA[Kragujevac]]></category>
		<category><![CDATA[Kragujevačka gimnazija]]></category>
		<category><![CDATA[Obrazovanje]]></category>
		<category><![CDATA[Sofija Đorđević]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.antikvarne-knjige.com/magazin/?p=10993</guid>
		<description><![CDATA[Prva kragujevačka gimnazijao snovana je 1833. godine, kao prva u tadašnjoj Srbiji. Kada je prva gener...]]></description>
		</item>
		<item>
		<title>Ko je bio Vladislav Gramatik</title>
		<link>http://www.antikvarne-knjige.com/magazin/ko-je-bio-vladislav-gramatik</link>
		<pubDate>Sat, 18 Jul 2015 23:42:34 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Da li ste znali]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.antikvarne-knjige.com/?p=309</guid>
		<description><![CDATA[Vladislav Gramatik (rođen oko 1430. u Novom Brdu), književnik i dijak &#8211; prepisivač i iluminator srpskih knjiga. Do naših dana sačuvale su se četiri njegove rukopisne knjige. Godine 1456. završio je prvi &#8220;Zbornik&#8221;, a pisao ga je (kako je sam kazao) u domu Nikole Spančevića u Mladom Nagoričinu kod Kumanova. Od ovog Zbornika sačuvano je [&#8230;]]]></description>
		</item>
		<item>
		<title>Koji je srpski vladar prvi živeo u Beogradu?</title>
		<link>http://www.antikvarne-knjige.com/magazin/koji-je-srpski-vladar-prvi-ziveo-u-beogradu</link>
		<pubDate>Sat, 18 Jul 2015 23:39:57 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Istorija]]></category>
		<category><![CDATA[Top]]></category>
		<category><![CDATA[Beograd]]></category>
		<category><![CDATA[Kralj Dragutin]]></category>
		<category><![CDATA[Nemanjići]]></category>
		<category><![CDATA[Srednji vek]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.antikvarne-knjige.com/magazin/?p=10981</guid>
		<description><![CDATA[Prvi srpski vladar koji je sebi za prestonicu odredio Beograd (i vladao iz njega) bio je kralj Dragutin, sin kralja Stefana Uroša I. Posle neuspelog napada Stefana Uroša I na Ugarsku 1268. Dragutin je pod pritiskom iste imenovan za mladog kralja i oženjen ćerkom ugarskog kralja Stefana V Katalinom. Kada je Stefan Uroš I pokušao [&#8230;]]]></description>
		</item>
		<item>
		<title>Epitafi &#8230; Ono što smo mi, vi ćete biti</title>
		<link>http://www.antikvarne-knjige.com/magazin/epitafi-ono-sto-smo-mi-vi-cete-biti</link>
		<pubDate>Mon, 13 Jul 2015 21:16:31 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Magazin]]></category>
		<category><![CDATA[Top]]></category>
		<category><![CDATA[Branko Miljković]]></category>
		<category><![CDATA[Epitafi]]></category>
		<category><![CDATA[Istorija]]></category>
		<category><![CDATA[Nadgrobni spomenici]]></category>
		<category><![CDATA[Smrt]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.antikvarne-knjige.com/?p=7757</guid>
		<description><![CDATA[Epitaf (na grčkom , epitaphios &#8211; bukvalno &#8220;nadgrobni spomenik &#8220;) je kratak tekst u čast pokojnika, upisan na njegovom nadgrobnom spomeniku ili ploči. Generalno, iako ne uvek, čine ga jedan ili više redova poezije, mnogi pesnici su sami načinili svoje epitafe. Dobra epitaf treba uvek da ima nešto što će ostaviti jak utisak, ili uobičajeni [&#8230;]]]></description>
		</item>
		<item>
		<title>75 knjiga stranih autora koje svaki srednjoškolac treba da pročita</title>
		<link>http://www.antikvarne-knjige.com/magazin/75-knjiga-stranih-autora-koje-svaki-srednjoskolac-treba-da-procita</link>
		<pubDate>Sun, 12 Jul 2015 22:43:02 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Bukinista]]></category>
		<category><![CDATA[Top]]></category>
		<category><![CDATA[Ana Karenjina]]></category>
		<category><![CDATA[Igra staklenih perli]]></category>
		<category><![CDATA[Klasici]]></category>
		<category><![CDATA[Lovac u žitu]]></category>
		<category><![CDATA[Nepodnošljiva lakoća postojanja]]></category>
		<category><![CDATA[Portret jedne ledi]]></category>
		<category><![CDATA[Razum i osećajnost]]></category>
		<category><![CDATA[Sto godina samoće]]></category>
		<category><![CDATA[Svet knjiga]]></category>
		<category><![CDATA[Uliks]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.antikvarne-knjige.com/?p=9171</guid>
		<description><![CDATA[Kada se priprema za fakultet, jedan od najpametnijih poteza srednjoškolca je da čita, čita i čita. To je naročito tačno za književne klasike. Srednjoškolci treba da imaju na umu da su klasici ipak klasici iz određenog razloga: to su dobre knjige o prirodi ljudskog postojanja. Oni otkrivaju nešto magično o načinima na koji svet funkcioniše. Oni su nezamenljivi [&#8230;]]]></description>
		</item>
		<item>
		<title>Kada je ustanovljen Orden kneza Lazara</title>
		<link>http://www.antikvarne-knjige.com/magazin/kada-je-ustanovljen-orden-kneza-lazara</link>
		<pubDate>Thu, 09 Jul 2015 22:55:16 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Istorija]]></category>
		<category><![CDATA[Knez Lazar]]></category>
		<category><![CDATA[Mihailo Valtorović]]></category>
		<category><![CDATA[Orden kneza Lazara]]></category>
		<category><![CDATA[Ordenje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.antikvarne-knjige.com/magazin/?p=10960</guid>
		<description><![CDATA[Orden kneza Lazara  ustanovljen je 1889. godine kao uspomena na petstogodišnjicu kosovske bitke. Nosi ga samo vladalac i punoletni prestolonaslednik. Orden je u vidu krsta u brilijantima. Između krakova krsta su zraci, a na mestu ukrštanja utvrđen je medaljon sa likom kneza Lazara. Iznad krsta su ukršteni mačevi, na kojima je utvrđena kruna kneza Lazara. kruna [&#8230;]]]></description>
		</item>
		<item>
		<title>Kako je nastala reč bojkot?</title>
		<link>http://www.antikvarne-knjige.com/magazin/kako-je-nastala-rec-bojkot</link>
		<pubDate>Thu, 09 Jul 2015 22:25:02 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Da li ste znali]]></category>
		<category><![CDATA[Bojkot]]></category>
		<category><![CDATA[Čarls Kaningam Bojkot]]></category>
		<category><![CDATA[Etimologija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.antikvarne-knjige.com/magazin/?p=10955</guid>
		<description><![CDATA[Bojkot označava zajedničku akciju kojom jedna društvena grupa prekida vezu sa drugom grupom ili pojedincem. Kao postupak, bojkot je primenjivan u različizim situacijama &#8211; od političkih do verskih. Reč bojkot potiče od kapetana britanske vojske Čarlsa Kaningama Bojkota (Charles Cunningham Boycott, 1832-1897). Kapetan Bojkot se posle penzionisanja zaposlio na imanju lorda Erna u Irskoj, kao [&#8230;]]]></description>
		</item>
		<item>
		<title>&#8220;Pokošeno polje&#8221;, roman Branimira Ćosića</title>
		<link>http://www.antikvarne-knjige.com/magazin/pokoseno-polje-roman-branimira-cosica</link>
		<pubDate>Thu, 09 Jul 2015 22:06:42 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Bukinista]]></category>
		<category><![CDATA[Top]]></category>
		<category><![CDATA[Branimir Ćosić]]></category>
		<category><![CDATA[Dva carstva]]></category>
		<category><![CDATA[Pokošeno polje]]></category>
		<category><![CDATA[Vrzino kolo]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.antikvarne-knjige.com/magazin/?p=10949</guid>
		<description><![CDATA[U njemu pisac na širokom platnu daje sliku Beograda, njegov život i svet. Lišena dekorativnih elemenata i lažne poetizacije, ta slika je surovi i optužujući dokument društvenog sist...]]></description>
		</item>
	</channel>
</rss>
