<?xml version='1.0' encoding='UTF-8'?><?xml-stylesheet href="http://www.blogger.com/styles/atom.css" type="text/css"?><feed xmlns='http://www.w3.org/2005/Atom' xmlns:openSearch='http://a9.com/-/spec/opensearchrss/1.0/' xmlns:blogger='http://schemas.google.com/blogger/2008' xmlns:georss='http://www.georss.org/georss' xmlns:gd="http://schemas.google.com/g/2005" xmlns:thr='http://purl.org/syndication/thread/1.0'><id>tag:blogger.com,1999:blog-9053388294975640109</id><updated>2024-11-01T03:36:50.199-07:00</updated><category term="bosna i hercegovina"/><category term="istorija bosne"/><category term="bosna"/><category term="istorija"/><category term="sevdalinke"/><category term="dezitijati"/><category term="fudbal"/><category term="iliri"/><category term="milorad dodik"/><category term="ratni zločin"/><category term="sevdah"/><category term="sevdalinka"/><category term="21.04.2012"/><category term="BiH-Brazil"/><category term="Brazil"/><category term="Edin Džeko"/><category term="Emir Spahić"/><category term="Saša Papac"/><category term="alma subašić"/><category term="američki san"/><category term="avari"/><category term="banovina bosna"/><category term="barselona-real madrid"/><category term="baton"/><category term="batonov ustanak"/><category term="besim spahić"/><category term="besplatna muzika online"/><category term="bih"/><category term="bogovi"/><category term="bosna i hercegovina."/><category term="brčko distrikt"/><category term="brčko distrikt bih"/><category term="brčko distrikt bosne i hercegovine"/><category term="daorsi"/><category term="dijana"/><category term="distrikt"/><category term="dobrovoljačka"/><category term="doručak"/><category term="drugovi"/><category term="el klasiko"/><category term="feljton"/><category term="genocid"/><category term="goti"/><category term="granice"/><category term="hanka paldum"/><category term="ismet prcić"/><category term="jaja"/><category term="kahvu mi draga ispeci"/><category term="karta"/><category term="knjige"/><category term="kokuzi"/><category term="kraljevina bosna"/><category term="krhotine"/><category term="mujo kuje"/><category term="mujo kuje konja po mjesececu"/><category term="muzika"/><category term="nacionalizam"/><category term="narodna pjesma"/><category term="načertanije"/><category term="nijaz duraković"/><category term="nož u leđa"/><category term="obrok"/><category term="odbrana bosne i hercegovine"/><category term="optužnice"/><category term="pjesme"/><category term="pokloni"/><category term="poskupljenje"/><category term="povratak"/><category term="prastanovnici bosne"/><category term="predavanje"/><category term="raspad bosne"/><category term="ratno predsjedništvo rbih"/><category term="real madrid-barselona"/><category term="reprezentacija BiH"/><category term="republika srpska"/><category term="rim"/><category term="rimljani"/><category term="romani"/><category term="rođendan"/><category term="sadik ahmetović"/><category term="safet Sušič"/><category term="sastanak"/><category term="sda"/><category term="sdp"/><category term="shards"/><category term="slaveni"/><category term="sport"/><category term="srbija"/><category term="srdnjovjekovna bosna"/><category term="srebrenica"/><category term="srđan aleksić"/><category term="tebi majko misli lete"/><category term="tekstovi"/><category term="trebinje"/><category term="tužilaštvo bih"/><category term="u lijepome starom gradu višegradu"/><category term="ulazak u život"/><category term="umro je nijaz duraković"/><category term="ustanak"/><category term="vedad Ibišević"/><category term="veliki ilirski ustanak"/><category term="vjerska tolerancija"/><category term="zaim Imamović"/><category term="zmajevi"/><category term="zvjezda tjera mjeseca"/><category term="čovjek"/><category term="željko komšić"/><title type='text'>Bosna I Hercegovina.ba</title><subtitle type='html'></subtitle><link rel='http://schemas.google.com/g/2005#feed' type='application/atom+xml' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/feeds/posts/default'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default?redirect=false'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/'/><link rel='hub' href='http://pubsubhubbub.appspot.com/'/><link rel='next' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default?start-index=26&amp;max-results=25&amp;redirect=false'/><author><name>Unknown</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='https://img1.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><generator version='7.00' uri='http://www.blogger.com'>Blogger</generator><openSearch:totalResults>28</openSearch:totalResults><openSearch:startIndex>1</openSearch:startIndex><openSearch:itemsPerPage>25</openSearch:itemsPerPage><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-9053388294975640109.post-3792361749305230610</id><published>2012-04-28T14:31:00.000-07:00</published><updated>2012-04-28T14:31:36.751-07:00</updated><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="bosna"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="doručak"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="jaja"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="obrok"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="poskupljenje"/><title type='text'>Kad su poskupila jaja</title><content type='html'>Odem jutros u prodavnicu da kupim nešto za doručak.Normalno kao u &quot;stara dobra vremena&quot; kontam uzeti jaja kao dobar i jeftin izvor hranljvih sastojaka za cijelu porodicu.Obrok koji za doručak,možda moće izdržati i do večere.Prodavačici sav ponosan kažem &quot;daj mi jaja za dvije marke&quot; i kao odgovor dobijem šestoro jaja.Šta je ovo zapitam i sebe i nju.Poskupila jaja sam sebi odgovaram.Nek ide sve u sto peršuna više izgleda ni jaja ne možemo doručkovati a da se ne zadužim u granapu.sad tražim novi izvor hranjivih sastojaka za doručak,dobar a jeftin još kad bi mogao držati do večere bilo bi idealno.Imali još takvog čega u Bosni.Ako ko zna nek mi javi,ili da se idem zadužiti u granapu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;table align=&quot;center&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;tr-caption-container&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;&quot;&gt;&lt;tbody&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;a href=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjJwjw6JAKAvbr7x3lC2LPZrF3S5OgYqlvgXXAOF9FaMICodmt2ADYqwrp2rSO0QVTx_YRyYRc_3wnd2bh3KxJof-JDqphgpxw4IC1Qc2rgLeJwgTjH8MViD960UKK5RPBG3-h1YZoInW0/s1600/tri+jajeta.jpg&quot; imageanchor=&quot;1&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto;&quot;&gt;&lt;img border=&quot;0&quot; src=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjJwjw6JAKAvbr7x3lC2LPZrF3S5OgYqlvgXXAOF9FaMICodmt2ADYqwrp2rSO0QVTx_YRyYRc_3wnd2bh3KxJof-JDqphgpxw4IC1Qc2rgLeJwgTjH8MViD960UKK5RPBG3-h1YZoInW0/s1600/tri+jajeta.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;tr-caption&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;Zbogom jaja&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;&lt;/table&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/feeds/3792361749305230610/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/04/kad-su-poskupila-jaja.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/3792361749305230610'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/3792361749305230610'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/04/kad-su-poskupila-jaja.html' title='Kad su poskupila jaja'/><author><name>Unknown</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='https://img1.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/" url="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjJwjw6JAKAvbr7x3lC2LPZrF3S5OgYqlvgXXAOF9FaMICodmt2ADYqwrp2rSO0QVTx_YRyYRc_3wnd2bh3KxJof-JDqphgpxw4IC1Qc2rgLeJwgTjH8MViD960UKK5RPBG3-h1YZoInW0/s72-c/tri+jajeta.jpg" height="72" width="72"/><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-9053388294975640109.post-3438284378015930362</id><published>2012-04-21T13:28:00.000-07:00</published><updated>2012-04-21T13:49:54.692-07:00</updated><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="21.04.2012"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="barselona-real madrid"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="el klasiko"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="fudbal"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="real madrid-barselona"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="sport"/><title type='text'>Barselona-Real Madrid</title><content type='html'>Mourinho je konačno savladao Barselonu na njihovom terenu.Barselona Real Madrid 1:2.Prvi gol za real je dao Khedira, Barselona izjednačava u 70-0m minutu golom Alexisa Sáncheza da bi konačan rezultat i pobjedu Reala donijeo Ronaldo na asistenciju Özila.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Evo i&amp;nbsp; golova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;iframe allowfullscreen=&quot;&quot; frameborder=&quot;0&quot; height=&quot;315&quot; src=&quot;http://www.youtube.com/embed/Nx84t_u6GnI&quot; width=&quot;420&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;
&lt;b&gt;&amp;nbsp;&lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
&lt;b&gt;Gol Khedire za 0:1&lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gol &lt;b&gt;Alexisa Sáncheza za 1:1 i izjadnačenje u 70-om minutu&lt;/b&gt;

&lt;iframe allowfullscreen=&quot;&quot; frameborder=&quot;0&quot; height=&quot;315&quot; src=&quot;http://www.youtube.com/embed/YQ7MP3brjiI&quot; width=&quot;420&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;

&lt;iframe allowfullscreen=&quot;&quot; frameborder=&quot;0&quot; height=&quot;315&quot; src=&quot;http://www.youtube.com/embed/YQ7MP3brjiI&quot; width=&quot;420&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;b&gt;I Ronaldov gol za konačnih 1:2&lt;/b&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/feeds/3438284378015930362/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/04/barselona-real-madrid.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/3438284378015930362'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/3438284378015930362'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/04/barselona-real-madrid.html' title='Barselona-Real Madrid'/><author><name>Unknown</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='https://img1.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/" url="https://img.youtube.com/vi/Nx84t_u6GnI/default.jpg" height="72" width="72"/><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-9053388294975640109.post-5171203799618275409</id><published>2012-04-16T16:41:00.001-07:00</published><updated>2012-04-16T16:41:41.767-07:00</updated><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="kokuzi"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="pokloni"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="rođendan"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="ulazak u život"/><title type='text'>Dobrodošao u Bosnu</title><content type='html'>Danas me je sin pitao šta sam mu kupio za rođendan.Nisam znao šta da mu odgovorim.Kako da mu kažem da para za rođendanski dar nema.kako da mu kažem da ove godine neće dobiti poklon jer .......Šta da mu kažem jebo te i da ga sa devet godina uvedem u Bosnu.Do sada sam tu tradiciju davanja poklona za rođendan uspješno krpio svake godine.Održavane su proslave pravljene torte i gašene svijećice.Ove godine,ove godine sam uspjeo skrpiti pare da počasti drugove u školi,uspjeo sam mu kupiti i novu majicu da je sutra obuće.Ali sutra ga na deseti rođendan konačno moram uvesti u Bosnu i reči mu da jebi ga ali pokolona nema i da preživljavamo od datuma do datuma.Moram mu srušiti snove o idealnom životu i reći mu da smo kokuzi koji žive u kokuznoj državi,svijetu u kojem ako nisi lopov ili&amp;nbsp; prevarant te eventualno &quot;tatin&quot; sin para za poklone nema.Moram mu reći dobrodošao u Bosnu i čestitam postao si čovjek.</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/feeds/5171203799618275409/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/04/dobrodosao-u-bosnu.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/5171203799618275409'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/5171203799618275409'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/04/dobrodosao-u-bosnu.html' title='Dobrodošao u Bosnu'/><author><name>Unknown</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='https://img1.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-9053388294975640109.post-5529233523954824385</id><published>2012-04-16T13:43:00.000-07:00</published><updated>2012-04-16T13:43:11.338-07:00</updated><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="alma subašić"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="besplatna muzika online"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="muzika"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="sevdalinke"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="tebi majko misli lete"/><title type='text'>Tebi majko mislio lete</title><content type='html'>Tebi majko misli lete&lt;br /&gt;
preko polja i planina&lt;br /&gt;
iz daleka primi pozdrav&lt;br /&gt;
od jedinog svoga sina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U tudjini ja sam sada&lt;br /&gt;
daljina nas rastavila&lt;br /&gt;
da li cu te ikad vise&lt;br /&gt;
ja vidjeti majko mila&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zaboravit nikad necu&lt;br /&gt;
tvoje oci blage, mile&lt;br /&gt;
i rucice majko tvoje&lt;br /&gt;
koje su me othranile&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tekst: Nikola Škrba&lt;br /&gt;
Muzika: &lt;span class=&quot;postbody&quot;&gt;Ismet Alajbegovic Šerbo&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;span class=&quot;postbody&quot;&gt;Guglajući po netu vrlo brzo zaključih da je ovu odličnu sevdalinku otpjevao pa malte ne svaki živući i umrli pjevač sa ovih prostora od Nedeljka Bilkića,Safeta Isovića zehre deović preko Ibrice Jusića Vice Vukova do Branimira Đonija Štulića .Neki kažu da ova pjesma i nije sevdalinka,neću ulaziti u to bila ili ne lijepa je.Evo i ove odlične sevdalinke u interpretaciji Alme Subašić .&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;
&lt;span class=&quot;postbody&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;
&lt;span class=&quot;postbody&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;
&lt;iframe allowfullscreen=&quot;&quot; frameborder=&quot;0&quot; height=&quot;315&quot; src=&quot;http://www.youtube.com/embed/h5bTMGap8r0&quot; width=&quot;420&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/feeds/5529233523954824385/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/04/tebi-majko-mislio-lete.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/5529233523954824385'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/5529233523954824385'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/04/tebi-majko-mislio-lete.html' title='Tebi majko mislio lete'/><author><name>Unknown</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='https://img1.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/" url="https://img.youtube.com/vi/h5bTMGap8r0/default.jpg" height="72" width="72"/><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-9053388294975640109.post-8065980142740383709</id><published>2012-03-26T13:35:00.001-07:00</published><updated>2012-03-26T13:54:33.949-07:00</updated><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="bosna i hercegovina"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="drugovi"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="sdp"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="željko komšić"/><title type='text'>Željko i drugovi.</title><content type='html'>&lt;table align=&quot;center&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;tr-caption-container&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;&quot;&gt;&lt;tbody&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;img border=&quot;0&quot; height=&quot;269&quot; src=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgfOHuKpCC2B6CsYzH4ZjUO6zHv4csMe7daMmMbhddCgS7y9dzgmEruZ13G2dU2TPiBYC_XeJlJ_61FE_BOntWeN5D4qWMgKLQTxqclECLgoU6jXlXNl8by9-T_MR70RNv7zjIqf7ItIPY/s320/zeljko+i+drugovi.jpg&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto;&quot; width=&quot;320&quot; /&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;tr-caption&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large;&quot;&gt;&lt;b&gt;Željko i drugovi&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;&lt;/table&gt;
&lt;div class=&quot;separator&quot; style=&quot;clear: both; text-align: center;&quot;&gt;
&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;separator&quot; style=&quot;clear: both; text-align: center;&quot;&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;separator&quot; style=&quot;clear: both; text-align: center;&quot;&gt;
&amp;nbsp;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
Nakon ostavke člana Predsjedništva
BiH i potpredsjednika SDP-e čitam članke u kojem ga osuđuju na
ovaj ili onaj način,iz ovih ili onih razloga.Ne znam ali,meni se taj
potez svidjeo.Možda sam diletant amater i naivan kao i Željko jer
moram priznati Željko Komšić jeste politički diletant i politički
naivan .Ali je smogao snage i konačno na pravom mjestu pogazao da
ima .uda.Možda i u pravom trenutku prije potpunog iskakanja iz
kolosijeka njegove stranke SDP-e i njegove zemlje Bosne i
Hercegovine.Željko mi se svidio od trenutka kada je na jednom
predizbornom mitingu počeo govoriti iz srca i gotovo zaplakao
objašnjavajuči u kakvoj se situaciji nalazimo kao društvo.Nije to
bio politički govor.Čovjek govori iz srca.Čini mi se da je i ovaj
puta govorio iz srca i ne držeči fige iza leđa.Ponekad mi se ne
sviđa kada to srce progovori u “pogrešno”vrijeme i nimalo
predsjednički,politički i pretvorno kako to svi političari
rade.Ali što se tiče mene ovaj njegov postupak ga opravdava i za te
govore u “pogrešno” vrijeme.Možda nam treba “diletant” koji
ni u drugom predsjedničkom mandatu nije promijenio stan,kupio nova
kola i zaposlio kompletnu familiju na državne jasle.&lt;br /&gt;
Želim mu sreću
u daljoj političkoj borbi.Sreće će mu trebati jer borbe će biti a
“drug” slučajni prolaznik je sve samo ne diletant u politici.&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/feeds/8065980142740383709/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/03/zeljko-i-drugovi.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/8065980142740383709'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/8065980142740383709'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/03/zeljko-i-drugovi.html' title='Željko i drugovi.'/><author><name>Unknown</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='https://img1.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/" url="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgfOHuKpCC2B6CsYzH4ZjUO6zHv4csMe7daMmMbhddCgS7y9dzgmEruZ13G2dU2TPiBYC_XeJlJ_61FE_BOntWeN5D4qWMgKLQTxqclECLgoU6jXlXNl8by9-T_MR70RNv7zjIqf7ItIPY/s72-c/zeljko+i+drugovi.jpg" height="72" width="72"/><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-9053388294975640109.post-1500130942101253340</id><published>2012-03-20T13:54:00.000-07:00</published><updated>2012-03-20T13:54:15.964-07:00</updated><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="bosna i hercegovina"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="brčko distrikt bih"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="milorad dodik"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="sadik ahmetović"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="sastanak"/><title type='text'>Pitam se ?</title><content type='html'>&lt;div class=&quot;separator&quot; style=&quot;clear: both; text-align: center;&quot;&gt;
&lt;a href=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhpR-ifsFuapxGwJ0pkhfib5C5Oyhdb4dpjT339zBityUv1vNZ6Cd6y-paKn3CjjUuAz-SFkYft8N4yhVcTyXANn3sXnOeDykrnBHEEp1i3tRm9w0Ly5MQMuisL43MPsLAKLF3qqhjw9R8/s1600/sadik-dodik.jpg&quot; imageanchor=&quot;1&quot; style=&quot;margin-left: 1em; margin-right: 1em;&quot;&gt;&lt;img border=&quot;0&quot; height=&quot;240&quot; src=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhpR-ifsFuapxGwJ0pkhfib5C5Oyhdb4dpjT339zBityUv1vNZ6Cd6y-paKn3CjjUuAz-SFkYft8N4yhVcTyXANn3sXnOeDykrnBHEEp1i3tRm9w0Ly5MQMuisL43MPsLAKLF3qqhjw9R8/s320/sadik-dodik.jpg&quot; width=&quot;320&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/div&gt;
&lt;br /&gt;
Ministar sigurnosti BiH bio je u posjeti predsjedniku RS-.Reklo bi se dobra vijest mora da su razgovarali o nečemu korisnom.Ali.ta posjeta (kao jedna u nizu) se odigrava u kabinetu gdje nema ni B od Bosne i Hercegovine,u tom kabinetu nigdje nema zastave niti bilo kakvog obilježija države čiji je taj kabinet dio.U tom kabinetu se još uvijek nalazi i karta RS na kojoj je Brčko distrikt BiH predstavljen kao dio RS-a,dakle karta koja je protiv Ustava i zakona BiH.Priznaju li državni zvaničnici BiH sjedenjem i slikanjem tu i uz takav aranžman neke stvari ili.....?</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/feeds/1500130942101253340/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/03/pitam-se.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/1500130942101253340'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/1500130942101253340'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/03/pitam-se.html' title='Pitam se ?'/><author><name>Unknown</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='https://img1.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/" url="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhpR-ifsFuapxGwJ0pkhfib5C5Oyhdb4dpjT339zBityUv1vNZ6Cd6y-paKn3CjjUuAz-SFkYft8N4yhVcTyXANn3sXnOeDykrnBHEEp1i3tRm9w0Ly5MQMuisL43MPsLAKLF3qqhjw9R8/s72-c/sadik-dodik.jpg" height="72" width="72"/><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-9053388294975640109.post-3557809160401433643</id><published>2012-03-11T15:54:00.000-07:00</published><updated>2012-03-12T15:03:07.127-07:00</updated><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="besim spahić"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="istorija bosne"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="načertanije"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="predavanje"/><title type='text'>Besim Spahić-predavanje u Kaknju 2012 godine</title><content type='html'>Zašto bi morali pročitati načertanije,koje su bosanske kraljice vladale Evropom i još monogo toga o istoriji i sadašnjosti Bosne pogledajte u ovom videu,predavanju Profesora Besima Spahića održanom u Kaknju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;iframe allowfullscreen=&quot;&quot; frameborder=&quot;0&quot; height=&quot;315&quot; src=&quot;http://www.youtube.com/embed/Gth8CUplhMc?rel=0&quot; width=&quot;420&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/feeds/3557809160401433643/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/03/besim-spahic-predavanje-u-kakanj-2012.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/3557809160401433643'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/3557809160401433643'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/03/besim-spahic-predavanje-u-kakanj-2012.html' title='Besim Spahić-predavanje u Kaknju 2012 godine'/><author><name>Unknown</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='https://img1.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/" url="https://img.youtube.com/vi/Gth8CUplhMc/default.jpg" height="72" width="72"/><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-9053388294975640109.post-1670811277278617082</id><published>2012-03-09T11:05:00.000-08:00</published><updated>2012-03-09T11:05:29.663-08:00</updated><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="bosna i hercegovina"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="nacionalizam"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="nož u leđa"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="odbrana bosne i hercegovine"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="povratak"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="raspad bosne"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="sda"/><title type='text'>Zabija li SDA Bosni i Hercegovini nož u leđa?</title><content type='html'>&lt;br /&gt;
&lt;div style=&quot;font-weight: normal;&quot;&gt;
Počelo je još na prvim
višestranačkim izborima u Bosni i Hercegovini,ja tada nisam imao
pravo glasa ali mi je bilo čudno kada su mi se roditelji vratili sa
izbora i pričali o tome kako su na glasačkom mjestu od aktivista
SDA dobili upute da glasaju između ostalih i za Radovana Karadžića
i SDS.Zbog toga sam 93 godine kada sam dobio pravo glasa (zajedno sa
puškom kojom sam branio goli život) bio strašno ljut na roditelje
koji su sumnjao sam pomogli da zlotvori koji nas ubijaju dođu na
vlast.Bio sam ljut i na SDA ali sam kontao,&quot;zaebali se šta
češ,bili su naivni i nije sad vrijeme da se pitaš,rat
je&quot;.&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-weight: normal;&quot;&gt;
Nastavilo se to kroz rat kada su doveli muđahedine u BiH i
sve više počeli prakticirati i koristiti Islam u ratu,konto sam
&quot;rat je šta ćeš možda tako i treba?&quot;.Kada su nas
okupatori je.avali prilikom svakog potpisanog primirija mislih &quot;e
jes bagra prefrigana pa ništa ne poštuje&quot;i kontah da &quot;naše&quot;
vođe jednostavno nemaju izbora.&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-weight: normal;&quot;&gt;
Kada je potpisan Dejton i mi ostali
bez pola države dok smo bili u punoj ofanzivi i još na kraju i
moradosmo vratiti neke oslobođene dijelove BiH rekoh &quot;nek je
mir potpisan pa bit će bolje,sabur&quot;. Kada sma čuo da se jedan
od entiteta napravljenih u Dejtonu zove &quot;Republika Srpska&quot;
zapitah se &quot;koja budala je to potpisala&quot;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-weight: normal;&quot;&gt;
Kada sa povratak
nije dogodio osim u dijelovima gdje su ga predvodili rijetki
entuzijasti poput rahmetli Bracike pomislih &quot;ovo nije dobro al
bit će bolje&quot;.Vidjeh da se SDA vrh iz RS-e preselio u FBiH to
mi nije bilo OK ni u kojim okolnostima .&quot;Šta li to Alija radi
što ne predvodi povratak mišljah sam u sebi&quot;.&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-weight: normal;&quot;&gt;
Očekivah da se
ostvari ono zapošljavanje po prijeratnom popisu te učešće u
vlasti u opštinama i entitetima po istom popisu.Kada se ni to nije
dogodilo zapitah se &quot;šta je ovo ljudi što se ništa ne
poduzima pa niko ne reaguje a Bosna se urušava&quot;.Kada sam vidio
da RS svom snagom nasrće na Brčko distrikt BiH a BiH se pojavljuje
na kašićicu sinuše mi ???????&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-weight: normal;&quot;&gt;
Počeh sretati ratne zločince u
prolazu i pitati se kada će završiti u zatvoru,kada je večina njih
i dalje nastavila šetati pored mene te se pozapošljavala na državne
jasle,vidjeh da nešto nije u redu.&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-weight: normal;&quot;&gt;
Bosna i Hercegovina se i dalje
razgrađuje na svim nivoima,više ne mogu zatvarati oči i kontati da
su bošnjački političari naivni te ne znaju šta rade.Toliko naivni
i glupi ne mogu biti.Ne može se biti &quot;naivan&quot; i ne
reagovati kada ti delegacije stranih država ulaze sa naoružanim
čuvarima u tvoju državu (koju si krvavo zaradio) bez reagovanja ne
može se biti naivan i ćutati kada ti policija susjedne države
ulazi na tvoju teritoriju kao na svoju i glumi ti neku vlast.Ne može
se biti naivan i pustiti Brčko distrikt BiH niz vodu kada imaš i
zakonsko pravo da ga tražiš,pravo zasnovano na ponašanju entiteta
RS koje i nakon 12 godina ne priznaje arbitražnu presudu i taj grad
nezakonito prisvaja.Još uvijek ne želim vjerovati u to,ne želim na
brzinu zaključivati (od pomaganja Karadžiću da dođe na vlast
prošlo je tek 21 godina) ali ne mogu više ni vjerovati da su toliko
naivni i glupi da su mogli dopustiti da mi moramo vraćati oslobođene
teritorije koje smo goloruki oslobodili da mi moramo ići i ispod
nivoa monstruoznog Dejtona da se mi moramo izvinjavati zato što smo
branili BiH i da moramo trpjeti  izjave vrhuške vlasti jednog od
entiteta Bosne i Hercegovine od toga da &quot;njima neće suditi
sudije muslimani&quot; do toga da će se &quot;Bosna i Hercegovina
raspasti&quot;.&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-weight: normal;&quot;&gt;
Ne mogu da vjerujem ali se moram zapitati.Zapitajte se
i vi,može li se biti toliko naivno ili iza sve te &quot;političke
naivnosti&quot;ima nešto drugo?&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-weight: normal;&quot;&gt;
Prije neki dan sam na netu pronašao
tekst &lt;a href=&quot;http://www.effect-dubrovnik.com/index.php?option=com_content&amp;amp;view=article&amp;amp;id=427:uzroci-i-posljedice-rata-u-bosni-i-hercegovini&amp;amp;catid=45:politika&amp;amp;Itemid=102&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;Uzroci i posljedice rata u Bosni i Hercegovini&lt;/a&gt; za koji smatram da ga je vrijedno pročitati.Možda se ne
slažem se sa svim navodima u tekstu ali je svakako vrijedan za
rasvijetljavanje nekih trenutaka naše bliske istorije.&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/feeds/1670811277278617082/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/03/zabija-li-sda-bosni-i-hercegovini-noz-u.html#comment-form' title='1 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/1670811277278617082'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/1670811277278617082'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/03/zabija-li-sda-bosni-i-hercegovini-noz-u.html' title='Zabija li SDA Bosni i Hercegovini nož u leđa?'/><author><name>Unknown</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='https://img1.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><thr:total>1</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-9053388294975640109.post-4342630341605103412</id><published>2012-03-08T12:03:00.001-08:00</published><updated>2012-03-08T12:03:37.105-08:00</updated><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="mujo kuje"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="mujo kuje konja po mjesececu"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="pjesme"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="sevdalinka"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="tekstovi"/><title type='text'>Mujo kuje konja po mjesecu</title><content type='html'>Jedna od najpoznatijih ako ne i najpoznatija sevdalinka je narodna sevdalinka Mujo kuje konja po mjesecu.&lt;br /&gt;
donosim vam dvije verzije teksta ove sevdalinke. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;h1 class=&quot;firstHeading&quot; id=&quot;firstHeading&quot;&gt;

&lt;span dir=&quot;auto&quot;&gt;Mujo kuje konja po mjesecu&lt;/span&gt;&lt;/h1&gt;
&lt;h1 class=&quot;firstHeading&quot; id=&quot;firstHeading&quot;&gt;

&lt;span dir=&quot;auto&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/h1&gt;
&lt;dl&gt;&lt;dd&gt;Mujo kuje konja po mjesecu,&lt;/dd&gt;&lt;dd&gt;Mujo kuje, a majka ga kune:&lt;/dd&gt;&lt;/dl&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;dl&gt;&lt;dd&gt;&quot;Sine Mujo, živ ti bio majci,&lt;/dd&gt;&lt;dd&gt;ne kuju se konji po mjesecu,&lt;/dd&gt;&lt;dd&gt;već po danu i žarkome suncu!&quot;&lt;/dd&gt;&lt;/dl&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;dl&gt;&lt;dd&gt;&quot;Mila majko, ne kuni me mlada,&lt;/dd&gt;&lt;dd&gt;znaš kad meni na um padne draga.&lt;/dd&gt;&lt;/dl&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;dl&gt;&lt;dd&gt;Ja ne gledam Sunca nit&#39; Mjeseca,&lt;/dd&gt;&lt;dd&gt;nit&#39; moj đogo mraka nit&#39; oblaka&lt;/dd&gt;&lt;dd&gt;već me nosi dragoj pod pendžere!&lt;/dd&gt;&lt;dd&gt;&lt;/dd&gt;&lt;dd&gt;&lt;/dd&gt;&lt;dd&gt;&amp;nbsp;Narodna pjesma&lt;/dd&gt;&lt;dd&gt;&lt;br /&gt;
&lt;h3 class=&quot;lyricCapt&quot;&gt;

Mujo kuje&amp;nbsp;&lt;/h3&gt;
&lt;h3 class=&quot;lyricCapt&quot;&gt;

&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: small;&quot;&gt;Mujo kuje konja po mjesecu&lt;br /&gt;
Mujo kuje, a majka ga kune &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
Sine Mujo, ziv ti bio majci&lt;/span&gt;
&lt;span style=&quot;font-size: small;&quot;&gt;&lt;br /&gt;
ne kuju se konji po mjesecu &lt;br /&gt;
vec po danu i zarkome suncu&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
Mila majko, ne kuni me mlada&lt;/span&gt;
&lt;span style=&quot;font-size: small;&quot;&gt;&lt;br /&gt;
znas kad meni na um padne draga&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
I ja ne gledam sunca nit&#39; mjeseca&lt;/span&gt;
&lt;span style=&quot;font-size: small;&quot;&gt;&lt;br /&gt;
nit&#39; moj doro mraka nit&#39; oblaka&lt;br /&gt;
nit&#39; moj doro Drine vode hladne&lt;/span&gt;&lt;/h3&gt;
&lt;h3 class=&quot;lyricCapt&quot;&gt;

&lt;span style=&quot;font-size: small;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/h3&gt;
&lt;h3 class=&quot;lyricCapt&quot;&gt;

&lt;span style=&quot;font-size: small;&quot;&gt;Narodna pjesma&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/h3&gt;
&lt;h3 class=&quot;lyricCapt&quot;&gt;

&lt;span style=&quot;font-size: small;&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;&lt;/h3&gt;
&lt;h3 class=&quot;lyricCapt&quot;&gt;

&lt;span style=&quot;font-size: small;&quot;&gt;Mada je najpoznatija po izvođenju od strane Safeta Isovića ovdje poslušajte ovu sevdalinku u izvođenju benda Mostar Sevdah Reunion&lt;/span&gt;&lt;/h3&gt;
&lt;h3 class=&quot;lyricCapt&quot;&gt;

&lt;span style=&quot;font-size: small;&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;&lt;/h3&gt;
&lt;h3 class=&quot;lyricCapt&quot;&gt;

&amp;nbsp;&lt;/h3&gt;
&lt;/dd&gt;&lt;/dl&gt;
&lt;iframe allowfullscreen=&quot;&quot; frameborder=&quot;0&quot; height=&quot;315&quot; src=&quot;http://www.youtube.com/embed/GlI1MAVIO2Q?rel=0&quot; width=&quot;420&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/feeds/4342630341605103412/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/03/mujo-kuje-konja-po-mjesecu.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/4342630341605103412'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/4342630341605103412'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/03/mujo-kuje-konja-po-mjesecu.html' title='Mujo kuje konja po mjesecu'/><author><name>Unknown</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='https://img1.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/" url="https://img.youtube.com/vi/GlI1MAVIO2Q/default.jpg" height="72" width="72"/><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-9053388294975640109.post-1275823347290066117</id><published>2012-03-05T08:34:00.000-08:00</published><updated>2012-03-05T08:34:38.274-08:00</updated><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="bosna"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="feljton"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="srbija"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="vjerska tolerancija"/><title type='text'>Zašto volim Bosnu-pogled iz Srbije</title><content type='html'>&quot;&lt;a href=&quot;http://pescanik.net/2012/03/zasto-volim-bosnu/&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;Peščanik.net&lt;/a&gt;&quot; objavio je autorski komentar Damjana Pavlice, beogradskog publiciste i muzičara, koji prenosim u cjelosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bosnu volim prvenstveno zbog uporedog postojanja njenih različitih 
tradicija. Decenijama uoči poslednjeg krvavog rata, ljudi u Bosni i 
Hercegovini su najnormalnije živeli zajedno. Trenutno stanje u Bosni i 
Hercegovini, gde je celokupna ljudska situacija uslovljena 
etno-religijskom pripadnošću, je bolesno stanje.&lt;br /&gt;

Prošao sam Bosnu uzduž i popreko i uverio se da Bosna nije 
višejezična sredina. U gradovima i selima ljudi govore istim jezikom, 
iako nas velikaši, proklete im duše, uporno ubeđuju da govorimo 
različitim jezicima i da su razlike među nama nepomirljive. Pritom, 
veoma je diskutabilno da li je Bosna i Hercegovina višenacionalna 
sredina. Odrednice Srbin, Hrvat i Bošnjak se mogu, sa gotovo 
stoprocentnom izvesnošću, koristiti kao sinonimi za versku pripadnost, 
umesto reči pravoslavac, katolik i musliman našeg jezika.&lt;br /&gt;

&lt;span style=&quot;font-size: medium;&quot;&gt;&lt;strong&gt;&lt;br /&gt;ISTORIJSKI OSVRT&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;

&lt;strong&gt;Tokom istorije, u Bosni je uporno opstajao višereligijski suživot, dok je u Srbiji preovladala jednoobraznost. &lt;/strong&gt;U
 srednjevekovnoj Srbiji je zakon nalagao versku isključivost i 
netrpeljivost, jer vladajuća pravoslavna religija nije tolerisala 
postojanje drugih vera. U srednjevekovnoj Bosni su zajedno živeli 
katolici, pravoslavci i bogumili. Dok su u Raškoj besneli verski 
progoni, Bosna je prihvatala ljude različitih vera. Dok je Stefan 
Nemanja proganjao naše pretke, dobri Ban Kulin im je pružao utočište. Ko
 je od našeg naroda tražio slobodu, taj je išao u Bosnu. U Raškoj su 
vladali samodržavlje i verski progoni.&lt;br /&gt;

&lt;strong&gt;Tokom svoje vladavine, muslimani su se ipak pokazali tolerantnijima od pravoslavaca. &lt;/strong&gt;Iako
 su krajem srednjeg veka muslimani na ove prostore došli kao zavojevači,
 jedna je činjenica neosporna – dozvolili su da druge vere postoje i da 
pravoslavne bogomolje vekovima ostanu čitave. Otomanski sistem 
religijskog pluralizma definitivno predstavlja civilizacijski iskorak u 
odnosu na versku isključivost nemanjićke Srbije. Uprkos tome, Srbi su u 
XIX veku, od svog ustanka do sticanja državnosti, uništili gotovo sve 
džamije na području tadašnje kneževine Srbije. Tako su u Užicu porušene 
34 džamije, u Smederevu 24, a u Beogradu na desetine njih. Slično se 
ponovilo i tokom rata u Bosni.&lt;br /&gt;

&lt;strong&gt;Bosna i Hercegovina je kolevka našeg zajedničkog jezika.&lt;/strong&gt;
 Jezik srednjevekovne srpske države, koji poznajemo uglavnom preko 
vladarskih povelja i crkvenih spisa, prilično se razlikuje od današnjeg 
srpskog jezika. Jezik srednjevekovne Bosne i Huma, koji poznajemo preko 
natpisa sa stećaka, je prilično sličan jeziku kojim danas govorimo, i 
uglavnom razumljiv bez prevođenja. Ovo nimalo ne iznenađuje, uzme li se u
 obzir da je upravo hercegovački govor bečkim književnim dogovorom 1850.
 godine određen za zajednički književni jezik Srba i Hrvata (i drugih 
južnih Slovena), poznat kao srpsko-hrvatski jezik. Na hercegovskom 
govoru počiva čitava jezička reforma Vuka Karadžića, na temelju koje su 
nastali savremeni srpski, hrvatski, bosanski i crnogorski jezički 
standard.&lt;br /&gt;

&lt;strong&gt;Bosna i Hercegovina je kolevka partizanskog otpora.&lt;/strong&gt; 
Tokom drugog svetskog rata Bosna i Hercegovina je predstavljala središte
 otpora nacionalističkom ludilu i međuetničkom istrebljenju. Dok su u 
Srbiji i Hrvatskoj preovladale ekstremno nacionalističke snage, u Bosni 
su partizani uspešno vodili borbu protiv fašista i kvislinga, za ponovno
 ujedinjenje raskomadane domovine. Igman, Kozara, Neretva, Sutjeska, 
Jajce, Drvar, samo su neki od toponima koji podsećaju na upornu borbu 
naših naroda u Bosni i Hercegovini. Možda je kobna greška partizana bila
 što su nakon oslobođenja uzeli Beograd, a ne višenacionalno Sarajevo za
 glavni grad SFR Jugoslavije.&lt;br /&gt;

&lt;span style=&quot;font-size: medium;&quot;&gt;&lt;strong&gt;&lt;br /&gt;RAT U BOSNI I HERCEGOVINI&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;

&lt;strong&gt;Nije tajna da je Srbija stvorila Republiku Srpsku&lt;/strong&gt;, 
kada je 1992. godine poslala vojsku, specijalce i dobrovoljce, te 
nahuškala, naoružala i organizovala Srbe u Bosni i Hercegovini. Čitave 
oblasti jedne multikulturne države su vojskom zaposednute, etnički 
očišćene i proglašene srpskom teritorijom. Tzv. Republika Srpska, ta 
žalosna tvorevina koja pokušava da bude srpskija od same Srbije, 
pokazatelj je naše nezrelosti za zajednički život, poštovanje bližnjega i
 prihvatanje različitosti. Ovo patološko stanje je urodilo stravičnim 
progonima i pokoljima naše inoverne braće, koje istorija pamti kao 
bosanski genocid.&lt;br /&gt;

&lt;strong&gt;Tokom rata su na teritorijama pod srpskom kontrolom džamije sistematski uništavane&lt;/strong&gt;.
 Frapantan primer je Banja Luka, u kojoj su sve gradske džamije (njih 
šesnaest) uništene uz sadejstvo gradskih vlasti, iako u gradu nije bilo 
izravnih ratnih dejstava. S druge strane, u Sarajevu, koje je godinama 
bilo pod srpskom opsadom, iako neke srpske crkve jesu uništene (neke 
usled samog srpskog granatiranja), one nisu sistematski uništavane.&lt;br /&gt;

&lt;strong&gt;U Bosni nije okončan rat, u Bosni je zamrznut sukob. &lt;/strong&gt;Dovoljan
 je letimičan pogled na međuentitetske granice Bosne i Hercegovine da 
bismo videli da je to samo zaleđena linija fronta u bratoubilačkom 
građanskom ratu. Rat u Bosni i Hercegovini nikada nije završen. Danas se
 vodi putem politike da bi sutra ponovo mogao oružano eskalirati. Bosni 
je potreban trajan, pravedan i održiv mir. Tzv. Dejtonski mir je 
suštinski nepravedan, jer je zacementirao rezultate etničkog čišćenja 
nesrpskog stanovništva Višegrada, Zvornika, Bijeljine, Prijedora, Foče, 
Srebrenice i mnogih drugih gradova Bosne i Hercegovine. Tragičnim 
spletom događaja, Srebrenica danas pripada Republici Srpskoj. Srbija 
mora jasno osuditi zaposedanje teritorije istrebljenjem, da bi pokazala 
da je raskrstila sa ideologijom širenja teritorije, koja je predugo 
usmeravala njenu unutrašnju i vanjsku politiku. Srbija zaista nema 
razloga da podržava Republiku Srpsku, taj ostatak njene nesrećne 
politike 1990-ih.&lt;br /&gt;

&lt;strong&gt;Srbija je pokušala da ubije Bosnu i Hercegovinu.&lt;/strong&gt; 
Ubijajući Bosnu, Srbija je ubijala i sebe, jer se ekstremizam iz 
Republike Srpske vraćao kao bumerang ubijajući građansku Srbiju. Nadam 
se da će Bosanci oprostiti našim potomcima. Takođe se nadam da naši 
potomci nikada neće oprostiti svojim precima. Neka nam drugi oproste 
naše ludilo. Mi sami sebi nikada ne smemo oprostiti. Ubili smo deo svog 
naroda u Bosni.&lt;br /&gt;

&lt;span style=&quot;font-size: medium;&quot;&gt;&lt;strong&gt;&lt;br /&gt;CIVILIZACIJSKE PERSPEKTIVE&lt;/strong&gt;&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;

&lt;strong&gt;Bosna i Hercegovina je otvorena mogućnost našeg zajedničkog života&lt;/strong&gt;,
 pravoslavaca, katolika i muslimana istog jezika. Politička ideja Bosne i
 Hercegovine je načelo suživota naspram plemenske podeljenosti, verska 
trpeljivost naspram verske isključivosti.&lt;br /&gt;

&lt;strong&gt;Mnogi građani Bosne i Hercegovine su dospeli u tužnu situaciju da pod uticajem huškačke propagande prezru svoju domovinu. &lt;/strong&gt;Poznajem
 mnoge bosanske Srbe koji preziru Bosnu a obožavaju Srbiju. Oni grdno 
greše. Kao pripadnik srpskog naroda, kao Srbin iz Srbije, poručujem 
mojim sunarodnicima, Srbima iz Bosne – Srbija nije vaša majka, vaša 
majka je Bosna. Nemojte prezirati zemlju naših otaca. U Bosni naš narod 
živi već vekovima. U srednjem veku, kada Srbija nije ni postojala, već 
samo vazalna kneževina Raška, naši preci su u kraljevini Bosni odolevali
 raznim moćnicima sa istoka i zapada.&lt;br /&gt;

&lt;strong&gt;Bosna nikada nije bila u sastavu Srbije, i ukoliko ima pravde, nikada neće ni biti.&lt;/strong&gt;
 Najmoćniji srpski srednjevekovni vladari, kao što su Stefan Nemanja i 
Dušan Silnik, nisu uspeli da uključe Bosnu u svoju državu. Vekovima 
kasnije, to nije pošlo za rukom ni Slobodanu Miloševiću. Srbija ni ne 
treba da teži da osvaja i pripaja Bosnu, već treba da bude sa njom u 
zajednici na ravnopravnim osnovama.&lt;br /&gt;

&lt;strong&gt;Srbija od Bosne treba da nauči različitost.&lt;/strong&gt; Za 
razliku od Srbije, Bosna ima dugu tradiciju multikulturalnosti. Koncept 
bosanstva počiva na suživotu različitih verskih tradicija i ima 
kapaciteta da integriše ljude različitih etno-religijskih tradicija koji
 dele isti geografski prostor. Koncept srpstva, nažalost, nema taj 
kapacitet, jer počiva na principu verske isključivosti. On je isključiv u
 svojoj biti, ne samo prema drugim narodima, već i prema sunarodnicima 
koji ne pripadaju pravoslavlju. Logičan ishod politike isključivosti je 
istrebljenje. Nije slučajno što je srpstvo definisao upravo episkop 
Njegoš u kontekstu istrebljenja domaćih muslimana (tzv. „istraga 
poturica“). Ovaj koncept deluje dezintegrativno čak i po samu Srbiju, 
onemogućujući joj da postane država svih svojih građana, odnosno moderna
 politička nacija. Stoga neki kritičari predlažu redefinisanje koncepta 
srpstva na principu integracije.&lt;br /&gt;

&lt;strong&gt;Sarajevo često nazivaju balkanskim Jerusalimom&lt;/strong&gt;, jer 
se u njegovom centru jedna do druge nalaze islamska, pravoslavna, 
katolička i jevrejska bogomolja. Beograd se, nažalost, ne može pohvaliti
 takvim poštovanjem svojih različitih nasleđa – beogradska sinagoga i 
džamija su skrivene i getoizirane, beogradski budistički hram, jedan od 
prvih u Evropi, odavno je zapušten i srušen. Pejzažom Beograda suvereno 
dominiraju isključivo pravoslavni hramovi. Beograd se uporno odriče 
sopstvene prošlosti – od nekadašnjih dvestotinjak džamija u Beogradu, 
opstala je samo jedna, a i ona je spaljivana. Izgleda da naš grad još 
uvek nije dovoljno zreo da vidno istakne svoje različite tradicije. Da 
bi izrastao u istinsku metropolu, Beograd mora prihvatiti svoju 
različitost.&lt;br /&gt;

&lt;strong&gt;Bosna je srce Balkana.&lt;/strong&gt; Bosna i Hercegovina je 
geografsko, jezičko i etničko središte našeg naroda podeljenog 
religijom, dok su Hrvatska i Srbija zapadna i istočna periferija. 
Ukoliko se muslimani, katolici i pravoslavci našeg jezika odluče na 
suživot u Bosni i Hercegovini, to će se blagotvorno odraziti na sve 
susedne države.&lt;br /&gt;

&lt;strong&gt;Zajednička Bosna i Hercegovina trenutno ne postoji.&lt;/strong&gt; 
Varvari još od rata pokušavaju da raskomadaju Bosnu i Hercegovinu na 
zavađene etno-religijske entitete, predstavljajući politiku aparthejda i
 segregacije kao nešto poželjno. Od polovine višereligijske države je 
napravljena verski isključiva paradržava Republika Srpska. U ostalim 
delovima je uspostavljena prevlast Bošnjaka ili Hrvata. Stvarnost je 
premašila najluđa predviđanja sarajevskih nadrealista, uključujući 
izmišljanje novih jezika i podelu dece po nacionalnoj osnovi u vrtićima i
 školama. Izlaz iz ovakvog stanja treba tražiti u ukidanju ratnih 
entiteta i okretanju oblasnim autonomijama, nevezanim za nacionalnu 
pripadnost. Živela zajednička Bosna i Hercegovina, u čijim će se školama
 učiti jedan jezik, jer se jedan jezik govori u narodu.&lt;br /&gt;

&lt;strong&gt;Velika je stvar što Bosna i &lt;/strong&gt;&lt;strong&gt;Hercegovina &lt;/strong&gt;&lt;strong&gt;još uvek postoji.&lt;/strong&gt;
 Kao jedina višenacionalna država na Balkanu, ona je trn u oku svim 
nacionalistima, posebno nakon raspada naše zajedničke države SFRJ. 
Neuspehom Jugoslavije pali smo jedan veliki ispit iz suživota. Za 
zajednički život nam je preostala još samo Bosna i Hercegovina.&lt;br /&gt;

Bosna nam je jedina nada!&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;Peščanik.net, 01.03.2012.&lt;br /&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/feeds/1275823347290066117/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/03/zasto-volim-bosnu-pogled-iz-srbije.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/1275823347290066117'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/1275823347290066117'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/03/zasto-volim-bosnu-pogled-iz-srbije.html' title='Zašto volim Bosnu-pogled iz Srbije'/><author><name>Unknown</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='https://img1.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-9053388294975640109.post-1022265895159407886</id><published>2012-03-04T12:14:00.000-08:00</published><updated>2012-03-04T12:14:00.468-08:00</updated><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="bosna i hercegovina"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="brčko distrikt bosne i hercegovine"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="distrikt"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="granice"/><title type='text'>Vlada RS-e i dalje dijeli Brčko distrikt BiH</title><content type='html'>&lt;table align=&quot;center&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;tr-caption-container&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;&quot;&gt;&lt;tbody&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;a href=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiuR1xdWqOzlzUAG_0xYug7gTVUoWAxdU8vnJfPh0RO3Dl-0otRORFsqwcYOTjpQgTjCl34dQ0JDXZF5sMvrGwgWsmro61S-OFV1mZ2VF_AGli32E8Igo13tURV81SVrppVJUr8WxL59uE/s1600/podijeljeno+brcko.jpg&quot; imageanchor=&quot;1&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto;&quot;&gt;&lt;img border=&quot;0&quot; height=&quot;212&quot; src=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiuR1xdWqOzlzUAG_0xYug7gTVUoWAxdU8vnJfPh0RO3Dl-0otRORFsqwcYOTjpQgTjCl34dQ0JDXZF5sMvrGwgWsmro61S-OFV1mZ2VF_AGli32E8Igo13tURV81SVrppVJUr8WxL59uE/s320/podijeljeno+brcko.jpg&quot; width=&quot;320&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;tr-caption&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;Podijeljeno Brčko&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;&lt;/table&gt;
Ovu sliku kada odete na adresu sajt vlade RS-e &lt;a href=&quot;http://mapa.vladars.net/mapguide/eMapaRS/default.aspx&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;eMapa &lt;/a&gt;.Kroz Brčko se jasno vidi bijela entitetska linija koja Brčko distrikt Bosne i Hercegovine dijeli na dva dijela te tako na mapi imamo dva Brčko distrikta jasno podijeljena entitetskom linijom.Da zanemarimo da i upisani naziv nije tačan,tj nije u potpunosti napisan jer Brčko je distrikt Bosne i Hercegovine a ne tamo ne znam čega.Možda u vladi RS ne znaju kako se to piše?dakle uprkos tamo nekih zaključaka i sl RS-a i dalje ne poštuje arbitražnu odluku a ni Ustav Bosne i Hercegovine i to i dalje prolazi nekažnjeno.Zašto?&lt;br /&gt;
Evo još nekih sajtova koji ne poštuju ustavno uređenje Bosne i Hercegovine.&lt;br /&gt;
http://www.putevirs.com/putnamreza/mapa.html&lt;br /&gt;
http://www.republikasrpska.net/licna-karta/&lt;br /&gt;
http://www.tors.rs.sr/?id_jezik=1&amp;amp;pismo=lat&lt;br /&gt;
Dakle počevši od zvaničnih sajtova Vlade RS-e pa preko ostalih na svima&amp;nbsp; njima je dio Brčko distrikta Bosne i Hercegovine još uvijek u okviru RS-e.Dokle?</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/feeds/1022265895159407886/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/03/vlada-rs-e-i-dalje-dijeli-brcko.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/1022265895159407886'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/1022265895159407886'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/03/vlada-rs-e-i-dalje-dijeli-brcko.html' title='Vlada RS-e i dalje dijeli Brčko distrikt BiH'/><author><name>Unknown</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='https://img1.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/" url="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiuR1xdWqOzlzUAG_0xYug7gTVUoWAxdU8vnJfPh0RO3Dl-0otRORFsqwcYOTjpQgTjCl34dQ0JDXZF5sMvrGwgWsmro61S-OFV1mZ2VF_AGli32E8Igo13tURV81SVrppVJUr8WxL59uE/s72-c/podijeljeno+brcko.jpg" height="72" width="72"/><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-9053388294975640109.post-2086597531963086347</id><published>2012-03-03T14:13:00.000-08:00</published><updated>2012-03-03T14:13:13.385-08:00</updated><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="banovina bosna"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="istorija"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="istorija bosne"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="kraljevina bosna"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="srdnjovjekovna bosna"/><title type='text'>Istorija Bosne-Negiranja i laži</title><content type='html'>&lt;br /&gt;
&lt;div style=&quot;line-height: 100%; margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-family: Arial,serif;&quot;&gt;Jugoslavenska(srpska,hrvatska)istorija
postavljaju nastanak Bosanske države u XII   stolječe kada se ona
po tim istoričarima praktično iz nikakve organizcije I državnosti
pojavila kao jedna od najjačih a ubrzo za tim I najjača država u
južnih slavena.Svaki pokušaj pomena Bosanske države prije toga je
uspješno zatiran pa tako dok nastanak Srbije I Hrvatske smještaju
več u VII stolječe zajedno sa doseljavanjem(pa I prije dosejavanja
) u ove krajeve Bosna je za to vrijeme skup plemena koja su po njima
(nedokazano)pod vlašču sad Srbije sad Hrvatske koje su kako
predpostavljaju bez ikakvih činjenica valjda sa samim naseljavanjem
Slavena stvorile maltene velike carevine koje su Bosnu osvajale kad
im se prohtjelo.I mada se Bosna od početka pominje kao zasebna
teritorija koja je zadržala I svoje ilirsko ime pa samim tim možemo
predpostaviti I neku državotvornu plemensku ili kakvugod
organizaciju koja je starija od susjednih joj država jugoslovenska
istorija je priznaje samo kao geografski pojam. Postanak I pojam
država se na ovim prostorima razvlačio I razvlači od strane
srpskih I hrvatskih “istoričara”I prilagođava raznim
“veliko”projektima susjednih država na taj način da se oskudni
podaci tumače različito za Bosnu a različito za Srbiju I Hrvatsku
.Dok je bilo kakvo pominjanje Srbije I Hrvatske(Raške) maker I kao
vazalnih ili država koje su u sastavu večih imperija dokaz za
njihovu državotvornost,bilo kakvo pominjanje Bosne se može tumačiti
samo kao geografski pojam.Geografski pojam koji je ipak jedan od
najstarijihi na Balkanu.&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;line-height: 100%; margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-family: Arial,serif;&quot;&gt;U
Prvom udžbeniku &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial,serif;&quot;&gt;&lt;i&gt;»Istorija
države i prava naroda FNRJ« &lt;/i&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial,serif;&quot;&gt;iz
1948. g. od Dragoslava &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial,serif;&quot;&gt;&lt;i&gt;Jankovića
&lt;/i&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial,serif;&quot;&gt;u kojem on, među ostalim,
obrađuje &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial,serif;&quot;&gt;&lt;i&gt;»Predfeudalne države
jugoslavenskih naroda«. &lt;/i&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial,serif;&quot;&gt; djelo
je podijeljeno u pet glava i to upravo onako kako Janković tada
dijeli jugoslavenske narode u &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial,serif;&quot;&gt;&lt;i&gt;pet
predfeudalnih država! &lt;/i&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial,serif;&quot;&gt;To&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;line-height: 100%; margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-family: Arial,serif;&quot;&gt;su:
Hrvatska, Raška i Duklja, Makedonija, Slovenija, te Bosna i
Zahumlje.Početak pete glave . »Preddržavno, plemensko uređenje u
Bosni i Zahumlju (Hercegovini) održalo se duže no u ostalim
južnoslovenskim zemljama. U X veku kada su ve&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;line-height: 100%; margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
 &lt;span style=&quot;font-family: Arial,serif;&quot;&gt;oformljene
ili se oformljuju prve hrvatske i srpske države, Bosna se pominje
prvi put u istoriji, kao jedna mala oblast oko doline gornje Bosne.
Pominje je prvi car Konstantin Porfirogenet u spisu De administrando
imperio pod nazivom Bosona (u drugim kasnijim spomenicima ona se
naziva i Bosonium, Bessena, Bothna, Bissena, Bosna).Njena istorija od
X do XII vijeka je istorija jedne oblasti, banovine, koja je stajala
u tešnjoj političkoj
vezi kad sa hrvatskom, kad sa srpskom predfeudalnom državnom, a od
XII stolječa
pa za dugo njena se politika istorija odvijala u stalnoj borbi protiv
osvajačkih težnji Ugarske i papske kurije«. Prateći dalje
njezin politićki razvitak Janković izlaže
kako je Bosna u X. st. »dio Raške«, a zatim je zajedno s ostalim
državama došla pod vlast Bizanta da bi »posle smrti cara Vasilija
ušla u sastav Dukljanske kneževine«.&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;line-height: 100%; margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-family: Arial,serif;&quot;&gt;Neosnovano
I neistoriski ali bar se pominje.&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;line-height: 100%; margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-family: Arial,serif;&quot;&gt;U
trečem izdanje istoga udžbenika ! &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial,serif;&quot;&gt;&lt;i&gt;Glava
peta iz prvoga izdanja &lt;/i&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial,serif;&quot;&gt;(Bosna i
Zahumlje) &lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial,serif;&quot;&gt;&lt;i&gt;jednostavno nestaje!
&lt;/i&gt;&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Arial,serif;&quot;&gt;Sada peta glava nosi naslov:
Opšte crte u socijalnoekonomskom i političkom uređenju
ranofeudalnih država jugoslovenskih naroda.Naslovi ostalih poglavlja
ostali su isti, premda je Bosna sa Zahumljem nestala iz programa.
Zato u drugoj glavi (Raška i Duklja) izlaganje počinje ovako: »Ona
slovenska plemena od kojih je kasnije formiran srpski narod, zauzela
su bila prilikom naseljavanja centralni i severozapadni deo
Balkanskog Poluostrva, i to krajeve oko Lima i gornje Drine, zajedno
sa slivovima Pive i Tare, dolinu Ibra i gornji tok Morave, zatim
područje Soli (Tuzla) i oko gornjeg tokaBosne«.&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;line-height: 100%; margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-family: Arial,serif;&quot;&gt;Dakle
brišemo I ono malo Bosne iz istorije i sve naseljavamo Srbima.Takvih
primjera je u jugoslavenskoj historiografiji bezbroj I možemo Ih
nači na svakom koraku i u svim uđbenicima iz kojih smo I mi učili
.&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/feeds/2086597531963086347/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/03/istorija-bosne-negiranja-i-lazi.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/2086597531963086347'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/2086597531963086347'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/03/istorija-bosne-negiranja-i-lazi.html' title='Istorija Bosne-Negiranja i laži'/><author><name>Unknown</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='https://img1.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-9053388294975640109.post-2646891838110969139</id><published>2012-02-28T14:50:00.000-08:00</published><updated>2012-02-28T14:50:01.530-08:00</updated><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="BiH-Brazil"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="Brazil"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="Edin Džeko"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="Emir Spahić"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="fudbal"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="reprezentacija BiH"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="safet Sušič"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="Saša Papac"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="vedad Ibišević"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="zmajevi"/><title type='text'>Bosna i Hercegovina-Brazil</title><content type='html'>&lt;table align=&quot;center&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;tr-caption-container&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;&quot;&gt;&lt;tbody&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;a href=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEglkvCAhN9sz46ioBR6I1GEGW9ivE7xjyAJJdItlmAhh2uxNL-IP8F4i3BiSgeZnOAlyj4Jq7UIG1JVgBSlY-30_7wOxHaMUSf0bIc2MB_RbLogUn_mn0SwCkZaSsASWoifWYzYMwRRIKc/s1600/bih-brazil.jpg&quot; imageanchor=&quot;1&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto;&quot;&gt;&lt;img border=&quot;0&quot; height=&quot;162&quot; src=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEglkvCAhN9sz46ioBR6I1GEGW9ivE7xjyAJJdItlmAhh2uxNL-IP8F4i3BiSgeZnOAlyj4Jq7UIG1JVgBSlY-30_7wOxHaMUSf0bIc2MB_RbLogUn_mn0SwCkZaSsASWoifWYzYMwRRIKc/s320/bih-brazil.jpg&quot; width=&quot;320&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;tr-caption&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;Bosna i Hercegovina-Brazil&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;&lt;/table&gt;
&lt;br /&gt;
Večeras je odigrana prijateljska utakmica između fudbalskih reprezentacija Bosne i Hercegovine i Brazila.Nakon odlične igre naših Zmajeva utakmica je završena rezultatom&amp;nbsp; 1:2.Več u trećem minutu Brazil preko Marcela dolazi u vodstvo iskoristivši naš početni respekt prema petorostrukim svjetskim prvacima.U trinaestom minutu nakon što je Džeko dodao loptu do Ibiševića ovaj matira brazilskog golmana.&lt;br /&gt;
&lt;table align=&quot;center&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;tr-caption-container&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;&quot;&gt;&lt;tbody&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;a href=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhLCYimBiHw0T6-1LkFlwwco7EFG4h_Iqx7RdViKzddz9d2dDuSpbZNvf5FyfkGYi2lA5JsMoBEtB6chaDq7D5LBoxJhTtoV1f_JU7c31taM4zzSywu8TDstJRmLYlsRm0VTK9L7hdlah0/s1600/bih+brazil+1-1.jpg&quot; imageanchor=&quot;1&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto;&quot;&gt;&lt;img border=&quot;0&quot; height=&quot;162&quot; src=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhLCYimBiHw0T6-1LkFlwwco7EFG4h_Iqx7RdViKzddz9d2dDuSpbZNvf5FyfkGYi2lA5JsMoBEtB6chaDq7D5LBoxJhTtoV1f_JU7c31taM4zzSywu8TDstJRmLYlsRm0VTK9L7hdlah0/s320/bih+brazil+1-1.jpg&quot; width=&quot;320&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;tr-caption&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;Gol Ibiševića&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;&lt;/table&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U nastavku utakmice vodila se slobodno mogu reči izjednačena igra.U drugom poluvremena Zmajevi su dijelovali močno i usudio bih se reči da su nadjačali Brazil koji osim par stvarno brilijantnih poteza svojih vedeta nije imao ozbiljnije prilike za gol.U par navrata Džeko je imao izglednije prilike za postizanje gola,na žalost danas mu nišanske sprave nisu bile podešene te su udarci odlazili preko gola.U prvom&amp;nbsp; minutu sudijske nadoknade nakon ubačaja Hulka u naš šesnaesterac lopta pogađa Papca i ulazi u naš gol te se time postavlja i konačan rezultat utakmice Bosna i Hercegovina-Brazil 1:2.Čestitam Zmajevima na odličnoj igri i zalaganju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon utakmice na pres konferenciji selektor Safet Sušić je izjavio &quot;Šteta što nismo izdržali do kraja. Nakon lošeg otvaranja utakmice i 
primljenog gola, uspjeli smo konsolidirati redove i igrati sve bolje. 
Imali smo i dosta šansi, momci su se zaista trudili te odigrali 
maksimalno ozbiljno. Ne mogu da budem nezadovoljan. S druge strane bio 
je veliki Brazil, praktično u najjačem sastavu. Zaista je šteta što 
nismo izdržali do kraja&quot;,.&lt;br /&gt;
Na pres konferenciji je bio i naš kapiten Emir Spahić koji je izjavio &lt;br /&gt;
&quot;Pozitivno je to što smo se uspjeli konolidovati i uspostaviti 
ravnotežu, imali smo dovoljno prilika čak i za preokret. Šteta zbog tog 
nesretnog gola. Nisam nezadovoljan igrom, ali ne mogu biti sretan nakon 
poraza, pa makar to bilo i protiv Brazila&quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;iframe frameborder=&quot;0&quot; height=&quot;270&quot; src=&quot;http://www.dailymotion.com/embed/video/xp44nl&quot; width=&quot;480&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;&lt;br /&gt;
&lt;a href=&quot;http://www.dailymotion.com/video/xp44nl_brazil-vs-bosnia-1-0-marcelo_sport&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;Brazil vs Bosnia 1:0 (Marcelo)&lt;/a&gt; &lt;i&gt;by &lt;a href=&quot;http://www.dailymotion.com/mostravae0&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;mostravae0&lt;/a&gt;&lt;/i&gt;


&lt;iframe frameborder=&quot;0&quot; height=&quot;270&quot; src=&quot;http://www.dailymotion.com/embed/video/xp44vr&quot; width=&quot;480&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;&lt;br /&gt;
&lt;a href=&quot;http://www.dailymotion.com/video/xp44vr_brazil-vs-bosnia-1-1-ibisevic_sport&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;Brazil vs Bosnia 1:1 (Ibisevic)&lt;/a&gt; &lt;i&gt;by &lt;a href=&quot;http://www.dailymotion.com/mostravae0&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;mostravae0&lt;/a&gt;&lt;/i&gt;


&lt;iframe allowfullscreen=&quot;&quot; frameborder=&quot;0&quot; height=&quot;315&quot; src=&quot;http://www.youtube.com/embed/N1w4Viln0JM?rel=0&quot; width=&quot;420&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/feeds/2646891838110969139/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/02/bosna-i-hercegovina-brazil.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/2646891838110969139'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/2646891838110969139'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/02/bosna-i-hercegovina-brazil.html' title='Bosna i Hercegovina-Brazil'/><author><name>Unknown</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='https://img1.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/" url="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEglkvCAhN9sz46ioBR6I1GEGW9ivE7xjyAJJdItlmAhh2uxNL-IP8F4i3BiSgeZnOAlyj4Jq7UIG1JVgBSlY-30_7wOxHaMUSf0bIc2MB_RbLogUn_mn0SwCkZaSsASWoifWYzYMwRRIKc/s72-c/bih-brazil.jpg" height="72" width="72"/><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-9053388294975640109.post-1766951743393944955</id><published>2012-02-24T11:45:00.000-08:00</published><updated>2012-02-24T11:45:08.941-08:00</updated><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="avari"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="bosna"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="bosna i hercegovina"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="goti"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="istorija"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="istorija bosne"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="slaveni"/><title type='text'>Istorija Bosne-Goti,Avari i Slaveni</title><content type='html'>&lt;br /&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-family: Arial,serif;&quot;&gt;U 3. vijeku
na podrucje Bosne upadaju Goti i nanose teske poraze Rimskoj
vojsci,ostajuci prisutni na podrucju Bosne sljedecih 300 godina,a
takodjer se dogadjaju invazije Huna (u 4. vijeku) i Alana (u 5.
vijeku).&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-family: Arial,serif;&quot;&gt;BIZANTIJA&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-family: Arial,serif;&quot;&gt;Pocetkom 6.
vijeka Goti bivaju porazeni od Bizantijskog Cara Justinijana,te se
podrucje Bosne,od tada,barem nominalno,nalazi pod kontrolom
Bizantije.&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-family: Arial,serif;&quot;&gt;AVARI I
SLAVENI&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-family: Arial,serif;&quot;&gt;Krajem
6.vijeka na teritoriju Bosne stupaju dvije nove skupine,a to su Avari
i Stari Sloveni.Historija Avara i Starih Slovena do toga trenutka je
bila vrlo isprepletena...bivajuci cesto saveznicima,ali i
protivnicima,mada je dokazano da su Avari uvijek bili nadmocniji,iako
manje brojniji od Starih Slovena,prvenstveno zahvaljujuci njihovom
superiornijem vojnickom umijecu.Avari i Stari Sloveni se naseljuju u
nizinskim dijelovima Bosne,a domicilno stanovnistvo Iliri,koji su se
vec ranije krvno izmijesali sa Gotima i Keltima,povlaci se u
planine.Tek kasnije,u dodiru ovih grupa,Slaveni i Avari upoznavaju
tekovine staroevropske kulture,a zatim dolazi i do krvnog i etnickog
mjesanja stanovnistva i formiranja potpuno zasebnoga antropoloskog
tipa stanovnika Bosne,kog karakterisu naglasena korpulentnost i
snazni misici.Ono sto karakterise duhovnu stranu Bošnjana toga
doba,jeste drugaciji mentalitet u odnosu na svoje susjede,drugaciji
odnos prema vjeri,odbojnost prema svakoj vrsti podredjenosti i
nasilja,upadljiva srcanost i hrabrost,naglaseno postenje i
dobrota,kojim su ih u okruzenju cak i imenovali,te su poznati kao
&quot;Dobri Bošnjani&quot;Bošnjani kao narod dobili su svoje ime po
prostoru na kojem zive,tj. po nazivu za zemlju &quot;Bosna&quot;,a
sama rijec &quot;Bosna&quot; potice jos iz antickog doba (Basana ili
Basina - Bosna) i Ilirskog je porijekla.To nam vrlo jasno govori da
su se novoprispjeli Slaveni i Avari jednostavno uklopili u autohtonu
masu stanovnistva u Bosni,poprimajuci domicilna(Bosanska)kulturna i
duhovna svojstva.Takodjer,veoma je bitno uociti da Bosanski
starosjedioci jos iz kasne antike posjeduju vrlo konkretne forme
narodnog organizovanja,cime se jedino moze objasniti cinjenica da
Bosanski starosjedioci po smirivanju situacije sa doseljenicima
konsoliduju svoju vlast u Bosni,uz neke izmjene,npr. anticke dekucije
postaju zupe,princepsi postaju zupani ili knezovi,a arhizupan postaje
Ban (rijec &quot;Ban&quot; je avarskog porijekla).Sve ovo ubrzo
rezultira i formiranjem prve Bošnjacke Drzave,o kojoj se prvi pisani
tragovi pojavljuju vec 958 godine,kada Bizantijski Car Konstantin
Porfirogenet u svome djelu &quot;De administrando imperio&quot;,opisujuci
zemlje nad kojima ima vlast,po prvi put spominje &quot;Horion
Bosona&quot;,sto u prijevodu znaci &quot;Zemlja Bosna&quot;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/feeds/1766951743393944955/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/02/istorija-bosne-gotiavari-i-slaveni.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/1766951743393944955'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/1766951743393944955'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/02/istorija-bosne-gotiavari-i-slaveni.html' title='Istorija Bosne-Goti,Avari i Slaveni'/><author><name>Unknown</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='https://img1.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-9053388294975640109.post-8700698113730210390</id><published>2012-02-21T09:49:00.000-08:00</published><updated>2012-02-21T09:49:02.374-08:00</updated><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="bosna i hercegovina"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="brčko distrikt"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="karta"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="republika srpska"/><title type='text'>Zašto RS ne poštuje Brčko distrikt</title><content type='html'>&lt;br /&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
Dobro bi pitanje bilo i zašto Vlada Republike Srpske
ne poštuje svoje zaključke donesene u vezi granica RS i Brčko
distrikta Bosne i Hercegovine.&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
Da podsjetim Vlada RS je na sjednici od
01.12.2011.Godine donijela zaključak po kojem se &quot;objavljuje i
stavlja u promet kartografska osnova administrativne karte RS i Brčko
distrikta&quot;. Po toj karti se jasno vidi da RS prestaje kod Brčko
distrikta.Dakle RS više nema pretenzija prema dijelovima teritorije
Brčko distrikta BiH?Tada  je ta vijest objavljena u pojedinim
medijima uz zaključak da je ispunjen i poslednji uslov za prestanak
arbitraže nad Brčko distriktom Bosne i Hercegovine.Pozitivno rekli
bi smo iako sa trinaest godina zakašnjenja.Evo kako ta karta
izgleda.&lt;/div&gt;
&lt;table align=&quot;center&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;tr-caption-container&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;&quot;&gt;&lt;tbody&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;a href=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiJFcNEg7I9Jb1V8Lhbgcy08KjJ5Yqq-ocqRiF59v4n0wcEgm1TXWBJCismWHWxeenljQEykXvftxaq8cWhbADB8Vr9Y1gIWCySXXNmbYlJOWV8fq3nsQUDp19WBdtn6pVpUHfWaIZqzW0/s1600/karta+rs+bez+distrikta.jpg&quot; imageanchor=&quot;1&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto;&quot;&gt;&lt;img border=&quot;0&quot; height=&quot;320&quot; src=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiJFcNEg7I9Jb1V8Lhbgcy08KjJ5Yqq-ocqRiF59v4n0wcEgm1TXWBJCismWHWxeenljQEykXvftxaq8cWhbADB8Vr9Y1gIWCySXXNmbYlJOWV8fq3nsQUDp19WBdtn6pVpUHfWaIZqzW0/s320/karta+rs+bez+distrikta.jpg&quot; width=&quot;219&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;tr-caption&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;RS u dejtonskom okviru&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;&lt;/table&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
Nakon toga su na volšeban način
nestale večine karata sa sajtova Vlade RS vladinih medija i medija
bliskih Vladi.nestale su sve karte iz najavnih i odjavnih špica i sa
i bez distrikta kao dijela RS?Dakle sada teško možemo da vidimo
kako RS ustvari izgleda bez Brčko distrikta BiH.Slučajnost ili
želja da u glavama ostane ona slika Rs sa dijelom Brčko distrikta u
okviru nje?&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
Ipak,nisu nestale sve karte ostala je
jedna ,tačnije dvije karte na zvaničnom sajtu Vlade RS koje i dalje
prikazuju RS u kojoj se jasno ne vidi nalazi li se&amp;nbsp; dio Brčko distrikta BiH u Republici Srpskoj ili ne.&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;separator&quot; style=&quot;clear: both; text-align: center;&quot;&gt;
&lt;a href=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjhTQKsWC2oT7GTz57XttoLIe8MBlkYEjEBn0ZUCvtJ-l57VBpkQamoyh_m5A532ffBNpyFsxEnrm75ic8ZGr5ipF2WOKZsAlVLLffJwZWJW5BuQUcJNuVDBlfiCBwr-Yo1bOU7HCEC9xA/s1600/vlada+rs+obiljezeno.jpg&quot; imageanchor=&quot;1&quot; style=&quot;margin-left: 1em; margin-right: 1em;&quot;&gt;&lt;img border=&quot;0&quot; height=&quot;197&quot; src=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjhTQKsWC2oT7GTz57XttoLIe8MBlkYEjEBn0ZUCvtJ-l57VBpkQamoyh_m5A532ffBNpyFsxEnrm75ic8ZGr5ipF2WOKZsAlVLLffJwZWJW5BuQUcJNuVDBlfiCBwr-Yo1bOU7HCEC9xA/s320/vlada+rs+obiljezeno.jpg&quot; width=&quot;320&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;table align=&quot;center&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;tr-caption-container&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;&quot;&gt;&lt;tbody&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;a href=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhp1plx81XBt0AQdNxXPek8xp4VJw4J2TR2J3CQ0Y2u_KgX2_vvgsJxn9rEvQ_F1IqpwHbc6SiJECcKn-Z13gXmdED0mUIiZoY8Xm_X0YNPbOIwfXtu7McvsbZhidzg8AenfJs_Awc-WC0/s1600/izdvojena+karta.jpg&quot; imageanchor=&quot;1&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto;&quot;&gt;&lt;img border=&quot;0&quot; height=&quot;320&quot; src=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhp1plx81XBt0AQdNxXPek8xp4VJw4J2TR2J3CQ0Y2u_KgX2_vvgsJxn9rEvQ_F1IqpwHbc6SiJECcKn-Z13gXmdED0mUIiZoY8Xm_X0YNPbOIwfXtu7McvsbZhidzg8AenfJs_Awc-WC0/s320/izdvojena+karta.jpg&quot; width=&quot;195&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;tr-caption&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;Karta RS na sajtu Vlade RS-e&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;tr-caption&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;tr-caption&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;tr-caption&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;tr-caption&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;tr-caption&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;tr-caption&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;br /&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;&lt;/table&gt;
&lt;table align=&quot;center&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;tr-caption-container&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;&quot;&gt;&lt;tbody&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;tr-caption&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;tr-caption&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;br /&gt;
&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;tr-caption&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;br /&gt;
&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;tr-caption&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;Meni se čini da je na ovoj karti Brčko distrikt Bosne i Hercegovine u sastavu RS .Optička varka,iluzija za narodne mase ili nešto treće?&lt;br /&gt;
&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;&lt;/table&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
Zašto Vlada RS ne poštuje svoje
odluke i zašto nam nije omogućen uvid u kartu RS onakvu kakva je
Bez teritorija koje joj ne pripadaju.Cenzura vladajućih na dijelu
ili nedostatak nepristrasnih &quot;kartografa&quot;?Ima li vladajuća
garniture u RS i dalje pretenzije prema teritorijama koje joj ne
pripadaju?&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/feeds/8700698113730210390/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/02/zasto-rs-ne-postuje-brcko-distrikt.html#comment-form' title='1 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/8700698113730210390'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/8700698113730210390'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/02/zasto-rs-ne-postuje-brcko-distrikt.html' title='Zašto RS ne poštuje Brčko distrikt'/><author><name>Unknown</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='https://img1.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/" url="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiJFcNEg7I9Jb1V8Lhbgcy08KjJ5Yqq-ocqRiF59v4n0wcEgm1TXWBJCismWHWxeenljQEykXvftxaq8cWhbADB8Vr9Y1gIWCySXXNmbYlJOWV8fq3nsQUDp19WBdtn6pVpUHfWaIZqzW0/s72-c/karta+rs+bez+distrikta.jpg" height="72" width="72"/><thr:total>1</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-9053388294975640109.post-2982814734321162879</id><published>2012-02-18T03:46:00.000-08:00</published><updated>2012-02-18T03:50:31.339-08:00</updated><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="kahvu mi draga ispeci"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="sevdah"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="sevdalinke"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="zaim Imamović"/><title type='text'>Zaim Imamović</title><content type='html'>&lt;br /&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
Zaim Imamović, jedan je od najvećih
interpretatora sevdalinke zaslužan za njen razvoj i opstanak.&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
Rođen je 26. augusta
1920. godine u Mrkonjić Gradu. Živio je u Travniku. Skoro sav svoj
život proveo je u Sarajevu, a povremeno je odlazio u Počitelj na
imanje, u svoju vikendicu.&amp;nbsp; Umro je u
Sarajevu 2. februara 1994. godine.&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&amp;nbsp;Ostaje nam sjećanje na evergrina
u narodnoj muzici Bosne i Hercegovine. Ime Zaima Imamovića, kao estradnog narodnog
umjetnika, interpretatora, kompozitora, ostalo je upisano u
antologiju sevdahlinke i pjesama drugih naroda. Većinu svoga života
proveo je u tumačenju i interpretiranju sevdahlinke.&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&amp;nbsp;Po rođenju iz
Mrkonjić Grada nakon godinu dana sa svojim roditeljima prelazi da
živi u Travnik i nastanjuju se na periferiji zvanoj ”Bojna”. Tu
je proveo petnaestak godina, dok se 1936. godine nije nastanio u
Sarajevu. Ostao je bolan za Travnikom, a to je grad sevdaha i
sevdahlinka koji je imao svoju pjesmu ”Kolika je viš’ Travnika
bojna?” pa je Zaim za nju i sentimentalno vezan, tako da je rado
stavljao na svoj repertoar. U Sarajevu je učio tekstilni zanat, a
pomalo je svirao na dvorednoj harmonici koju mu je otac kupio. Njegov
brat Hadže i sestra Đula u to vrijeme bili su članovi MKUD
”Gajret”. Poveli su jedne večeri i Zaima na probu, gdje je
horovođa Cvjetko Rihtman pristao da čuje Zaima kako pjeva i odmah
ga zadržao. Napustio je tekstilni zanat u jesen 1939. godine. Pored
pjevanja u horu nastupao je na zabavama Društva prateći se sam uz
harmoniku. Već tada se otkriva Zaimov talenat za umjetnost. Prava
njegova karijera počinje 10. aprila 1945. godine. Tada pristupa
Radio stanici Sarajevo. Svojim glasom i osjećajem opija slušaoce.
Upravo tih dana Radio Sarajevo počinje sa emitovanjem programa i
okuplja pjevače. Prvo javljanje je 10. aprila 1945. godine kada je
tehničar na radiju Đorde Lukić-Cigo objavio: ”Ovdje Radio
stanica Sarajevo. Danas je Njemačka kapitulirala.” Tada su mnoge
emisije išle ”uživo” jer se oskudijevalo sa tehnikom i opremom.
Svaka greška ne bi se mogla brisati, ostala je u eteru. Samo na
takav način se mogao ocijeniti kvalitet pjevača. U doba kada se
gramofonske ploče nisu tako mnogo snimale, kada smo narodnu muziku
slušali preko rijetkih radio prijemnika (Kosmaj, Nikola Tesla,
Vesna...), tada smo mnogo više saznavali šta je lijepo u muzici, a
naročito u bosanskohercegovačkom sevdahu. U to vrijeme se Zaim
predstavio sa tri melodije po kojima smo ga zapamtili: ”Gledaj me
draga”, ”Mujo kuje konja po mjesecu” i ”Konja vodim, pješke
hodim”. On već tada postaje pjevač po osjećaju, a pjesnik po
duši, umio je da nam dočara prosto romantična doba koja još samo
u sevdahlinkama postoje, da nam ih približi, da ih osjetimo i
shvatimo. Njegovi uzori su bili danas skoro zaboravljeni pjevači:
Rešad Bešlagić iz Tuzle i Sulejman Džakić. Rado ih je slušao i
od njih učio kako pjesmu treba usavršiti i interpretirati. Pjesme
je prikupljao i upotpunjavao svoj već tada bogati repertoar. Njegov
glas je osoban, a pjevao je manirom koji je bio blizak, ali ipak
neuhvatljiv za mnoge pjevače narednih generacija. Zbog toga se do
sada nije pojavio pjevač za kojeg bi moglo da se kaže: – pjeva
kao Zaim Imamović. Iako danas neki kažu blizak mu je Andrija
Števanić, ipak, Zaim je Zaim, nezamjenjivi pjevač. Pjevao je malo
kroz nos, ali mu se nažal ne uzima kao vokalni nedostatak, već kao
sredstvo pomoću koga dočarava atmosferu Orijenta. Otuda nije ni
čudo što je reprezentovao našu zemlju na Folklornom festivalu
mediteranskih zemalja u Alžiru. Majstor je dinamike pjevanja, što
je veoma bitno za uvjerljivost interpretacije. Sarajevo je bilo
metropola sevdaha, pa su mnogi pjevači imali želju da ostanu i da
žive u njemu, jer je u poslijeratnim danima, iza 1945. godine,
jedini put afirmacije bila Radio stanica Sarajevo. U predratnoj
generaciji pjevača bili su: Samija Alajbegović, Munevera
Berberović, Esma Buljubašić, Lela Karlović, sestre Mira i Dragica
Sabljak, Mica Talaja, Kadira Karahasanović, Enver Ekić, Arif
Merdžanović, Hamdija Samardžić, Alija Nuhbegović (pjeva, svira
harmoniku i klavir, poslije postaje i novinar), Jozo Penava (poslije
postaje i vođa Tamburaškog orkestra Radio Sarajeva), Osman Plivčić,
Varešanović, te Avdo Buzar kafanski pjevač i svirač, i drugi Tek
negdje iza 1945. godine pojavljuje se nova garnitura pjevača u kojoj
je Zaim Imamović (pjevač, harmonikaš i frulaš), Ibrahim Aščerić,
Vejsil Hadžibegić, Jozo Kristić, Slobodan Lukić, Tugomir
Alaupović, te oko 1950. godine nastupaju: Zumra Mulalić, Nada
Mamula, Nadežda Cmiljić, Radmila Jagodić, Izeta Selimović-Beba,
Mile Petrović, Vlado Mulić, Božidar Ivanišević, Mile Bogunović
(pjevač, voditelj, humorista), Milan Eterović, Mileta Rajčević,
Safet Isović, Himzo Polovina, Zehra Deović, Zora Dubljević, Meho
Puzić, duet Mustapić-Sušac, Husein Kurtagić, Nedjeljko Bilkić,
Stanimir Petrović-Lale, Zekerijah Đezić i mnogi drugi. Mnogi od
ovih pjevača postali su veterani sevdahlinke i divne narodne izvorne
pjesme, koje je u to vrijeme naročito Radio Sarajevo arhiviralo i
emitovalo. Ipak, najveći veteran pjesme je bio Zaim Imamović. Mnoga
od poznatih imena učili su od Zaima i većina od njih je kazala da
je Zaim nezamjenjivi izvođač sevdahlinke.&lt;br /&gt;
Sevdahlinke koja ima
svoju dušu i koja je u narodu nastala, živjela, mijenjala se, bila
je do današnjih dana i ostala izraz svega onoga što je naš narod
na ovim prostorima kroz vijekove živio i osjećao. Sve je kroz
pjesmu kazano. Sevdahlinka je sačuvana, prenošenjem s koljena na
koljeno, usmenim putem od grla do uha, od uha do grla. Njeni mnogi
autori melodija i teksta su nepoznati, zato je i postala izvornom
baštinom naroda koji je čuva i njeguje. Dakle, narod je njen
kolektivni autor. Zaim je izraziti tenor, s lijepo obojenim glasom,
jasnom dikcijom i izrazitim smislom za melizmatičko ukrašavanje
melodija koje je interpretirao. Safet Isović – veteran narodnih
pjesama često i ponosno ističe da se smatra Zaimovim učenikom.
”Zaim Imamović je bio prava škola lijepoga pjevanja naše
bosanskohercegovačke gradske pjesme – sevdahlinke. Svejedno što
je godinama bio jedan od najpopularnijih pjevača u zemlji, i nije
nebitno najbolji, skromnog, tihog i nenametljivog Zaima Imamovića
nikada nije pratio veliki publicitet u štampi. Imao je boju glasa
zahvalnu, sjajnu i sjetnu kakvu niko nema. Zaim je imao poseban
tenor, a iznad svega ukrašavao je svaku sevdahlinku na svoj način,
posebnim ukrasom. Koristeći svoju tehniku, bio je karakterističan,
dolazio je do efektnih rješenja u najtežim pjesmama. Imao je osoben
glas, velikog volumena, velikog intenziteta, iako je pjevao na lagani
i ležeran način. On nikad nije pretjerivao, imao je određenu mjeru
za pjesmu.” Znao je i snimio Zaim mnogo narodnih pjesama za arhiv
RTV Sarajeva koje su preuzimale i druge Radio i televizijske stanice
u zemlji i inostranstva Obišao je zemlju i gradove, a bio je sa
pjesmom i na nekoliko kontinenata. Učesnik je karavana pod nazivom
”Sevdah putuje Evropom”. Svuda je dočekivan i ispraćen
ovacijama. Reprezentovao je našu narodnu pjesmu dostojanstveno i na
najprofesionalniji način. U vrijeme kada je bio najpopularniji
najmanje je zarađivao. Živio je od plate skromnog službenika Radio
Sarajeva čiji je zadatak, uz ostalo bio da putuje, pjeva i
uveseljava bez honorara, a počesto i bez putnih dnevnica se iste
večeri morao vraćati u Sarajevo. Ne mogu a da ne iskažem nekoliko
naslova sevdahlinki koje su se našle na njegovom prebogatom
repertoaru: ”Haj, Moščanice vodo plemenita”, ”Od kako sam
sevdah svezo”, ”Okreni se niz đul-bašču”, ”Haj, sadih almu
na sred Atmejdana”, ”Ja zagrizoh šareniku jabuku”, ”Đul
Fatima po đul-bašči šeće”, ”Haj, bejturane, aman, Bog t’
ubio grane”, ”Snijeg pade drumi zapadoše”, ”Kad puhnuše
sabah-zorski vjetrovi”. Po mome mišljenju jedan od najljepših
snimaka RTV Sarajeva je pjesma koju je snimio sa Narodnim orkestrom
Radio Sarajeva, a to je: ”Oj, djevojko, ašik dušo” Nakon Drugog
svjetskog rata na njegovom repertoaru su se našle i novokomponovane
narodne pjesme bliske izvornom narodnom melosu. U svojim
kompozicijama je i pisac teksta i kompozitor muzike. Često je
sarađivao u tandemu kao pisac teksta ili kompozitor muzike sa Jozom
Penavom tadašnjim rukovodiocem Tamburaškog orkestra Radio Sarajeva.
Takođe je sarađivao sa veoma cijenjenim harmonikašem i vođom
Narodnog orkestra Radio Sarajeva Ismetom Alajbegovićem-Šerbom sa
kojim je bio nerazdvojan sve do njegove smrti 28. jula 1987. godine,
a na tekstove pisca Safeta Kafedžića je komponovao muziku. Prva
novokomponovana pjesma koju je Zaim zapjevao bila je kompozicija Joze
Penave ”Bosno moja poharana”, zatim ”Sarajevo, behara ti
tvoga”, koja glasi: Sarajevo, behara ti tvoga, znaš li reći šta
za dragog moga? Otišo je već godinu dana, ja ga čekam tužna,
rasplakana. Dođi, dragi, milovanje moje, pa utješi bolno srce moje.
Uzalud je tvoj otac i mati, kad me, dragi, tvoj pogled ne prati.&lt;br /&gt;
&lt;table align=&quot;center&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;tr-caption-container&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;&quot;&gt;&lt;tbody&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;a href=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjqxJ3CNgpPALqvAO2jwDAmO-iRV17TqW1cXYRIqJc8ArGz9Jjtrl7r_T6aUF4qJQTGwZe6-n_XQHavOG8gOS1rZ2_0ujprMYHVn5bd4UKa2CX121gHNtylNGOif69bRM-nrJbs-qSbAA0/s1600/zaim%2520imamovic-2.jpg&quot; imageanchor=&quot;1&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto;&quot;&gt;&lt;img border=&quot;0&quot; height=&quot;238&quot; src=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjqxJ3CNgpPALqvAO2jwDAmO-iRV17TqW1cXYRIqJc8ArGz9Jjtrl7r_T6aUF4qJQTGwZe6-n_XQHavOG8gOS1rZ2_0ujprMYHVn5bd4UKa2CX121gHNtylNGOif69bRM-nrJbs-qSbAA0/s320/zaim%2520imamovic-2.jpg&quot; width=&quot;320&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;tr-caption&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;Zaim Imamović&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;&lt;/table&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od
pomenute pjesme se nije odvajao; uvijek bi je među prvima stavljao
na repertoar. Taj njihov zajednički biser je u pravom smislu
obogatio bosanskohercegovački narodni melos. Evo i nekoliko naslova
Zaimovih novokomponovanih narodnih pjesama: ”Slavuj pjeva na
beharli grani”, ”Sve behara i sve cvijeta”, ”Ne pitaj me
stara majko”, ”Nekada sam sevdisao”, ”Što je lijepo vrelo
Moščanice”, ”Na đerđefu vezak veze Fata”, ”Imam dragu u
sokaku mome”, ”Srušila se kula i kapija”, ”Sinoć gledam
sjajnu mjesečinu”, ”Zašto si me majko rodila”, ”Sjećaš li
se draga prošlog ljeta”, ”Mrkonjiću, rodni grade”, ”Kada
dođem rodnom kraju”, ”Oj, jeseni tugo moja”, ”Moj sokole,
sine od zakletve”, ”Boluje mi moja draga”, ”Da sam sjajna
mjesečina”, ”Kad u bašči zaspu đul behari”, ”Azemina”,
”Ne čekaj me niti sanjaj”, ”Znaš kad sam ti ljubav darovala”,
”Kad akšam dođe u mahalu staru”, ”Nije zlato sve što sija”,
”Pokraj Jajca teče voda Pliva”... Za cijeli svoj život
drugovanja sa narodnom muzikom dobio je mnoga priznanja. RT Sarajevo
je snimila i u nekoliko repriza emitovala jednosatnu emisiju o Zaimu
Imamoviću pod nazivom ”Čovjek i vrijeme”. Nastupao je s mnogim
veteranima narodne muzike, u prvoj emisiji RTV Sarajeva pod nazivom
”Sijelo na vrelu Bosne”, te u serijalu ”Priče o starim
gradovima” i u posljednjem serijalu emisija pred sami rat 1992.
godine pod nazivom ”Meraklije” urednika Vehida Gunića i muzičkog
urednika Spasoja Beraka-Spase. U ovom serijalu je imao nekoliko
svojih numera odmah u početku emisije, a u podnaslovu ”Pjesme
srca”. Nastupao je i snimao audio kasete, gramofonske ploče
pjevajući sa svojim sinom Nedžadom. Učesnik je mnogih festivala,
naročito festivala ”Ilidža” na kojima nikada nije ostajao bez
priznanja i nagrada žirija ili publike. Na festivalu ”Ilidža
1969. godine” uz poznate muzičke stručnjake postaje i sam član
žirija. Na vrhuncu karijere snimio je bezbroj lijepih pjesama za
arhiv Radio Sarajeva. Među njima je i pjesma ”Lov lovio Muhareme”.
Na melodiju davno nastalu u narodu, pjesnik Safvet-beg Bašagić
darovao je tekst, a Zaim svoju interpretaciju ”Evo ovu rumen ružu”.
Sa ovom pjesmom Zaim se proslavio i smatrao je draguljem naše
baštine. U rano proljeće, kad sve cvijeta i behara, kada je
Hercegovina najljepša često je Zaim posjećivao Počitelj, darovao
mu je i pjesmu ”Pjesma Počitelju”. Pored bosanskohercegovačkih
sevdahlinki pjevao je i pjesme drugih naroda. Naročito mu je bio
blizak melos sandžačkih muslimana. Posebno nam je dokazivao da je
jedna od sandžačkih bisera pjesma ”Kafu mi draga ispeci oh aman,
aman, dušo za mene”, koja je prvo bila interpretirana od
crnogorskog pjevača Zejbe Pekušića, zatim malo preuređena muzički
od Predraga Gojkovića-Cuneta iz Beograda, pa do izvedbe
”Pljevaljskih tamburaša”. Istu je Zaim uvrstio u svoj repertoar.
Nastupao je na dosta koncerata u duetu sa Nadom Mamulom; u dijalogu
je snimio nekoliko pjesama sa prvom damom sevdaha Izetom
Selimović-Bebom. A to su pjesme: ”Hajde dušo da ašikujemo”,
”Evo mene u tom kolu” Sa Nadeždom Cmiljić i grupom pjevača u
dijalogu pjeva ”Hercegovačku zdravicu”. Pjevao je sa Safetom
Isovićem, te Milom Petrovićem ”Zvijezda tjera mjeseca”, ”Igrali
se konji vrani”, te u duetu sa Milom Petrovićem ”Zelen lišće
goru kiti” (Đure Jakšića). Često je nastupao u mješovitoj
grupi narodnih pjevača koja je djelovala u Radio Sarajevu između
šezdesetih i sedamdesetih godina. Negdje pedesetih godina u tvornici
”Jugoton” iz Zagreba, za nepuna tri dana snima trideset tri
pjesme na petnaestak gramofonskih ploča i jednu LP ploču koje su
bile vrlo krhke kvalitete (78 okretaja). Pojedinci u Radio Sarajevu
su se prije rata 1992. godine neodgovorno ponašali prema
stvaralaštvu Zaima Imamovića, ali i drugih solista. Mnogi arhivski
snimci su uništeni, jedva je ostala emisija od petka, 2. oktobra
1964. godine u trajanju od 20 minuta, a pod nazivom ”Govore o sebi,
pjevaju za vas” (O Zaimu Imamoviću, urednik Zvonimir Nevžala). O
Zaimu su spjevane i pjesme za njegova života. Jedna od takvih je i
”Kad zapjeva Bosna naša” (autora Jovice Petkovića) a u izvedbi
na gramofonskoj ploči (45 okretaja) pjeva Muhamed Pašić-Mašura.
Poznati pjesnik i prevodilac Sinan Gudžević, koji je rastao negdje
na visokom Pešteru, ponesen i oduševljen Zaimovim pjevanjem,
prilikom posjete Zaimu rekao je: ”Zamišljao sam da živa ljudska
legenda, Zaim Imamović, živi u svili i kadifi, kad ono tamo, Zaim
živi skromno kao i svi smrtnici. On je, bolan, pravi rođeni,
autentični narodni umjetnik...” Sinan mu je posvetio i jednu od
svojih pjesama. Pjesma Zaimu Imamoviću Zaime, Svi vole kad pjevaš
Iz grudi da se svuda čuješ a usta ne otvaraš...&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pred kraj
života nečujno se povukao. Tiho je drugovao s pjesmom čiji je i
autor: Bosno moja plemenita U mladost me vrati, Ja ću tebe za
života, S’ pjesmom darivati...&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U ratu 1992. godine pa do
smrti Zaim je preživljavao. To su za njegovu starost, iscrpljenost i
zdravstveno stanje bili veoma teški dani. Priča se da se za vrijeme
agresije, snalazio, te dolazio u kolega i prijatelja da traži hranu,
te da je svoju harmoniku nosio na pijacu da je proda kako bi preživio
(sedmični list ”Ljiljan” 1995. godine). Posljednji stihovi
pjesme ”Bosno, moja plemenita” kaže srce umjetnika se umorilo,
iscrpilo i napatilo, prestalo je da kuca u Sarajevu, gdje je pokopan
u gradu u kojem je proveo najveći dio života. Ostalo nam je
sjećanje na Zaima – evergrina u narodnoj muzici. Za sve mu hvala.
Nakon njegove smrti izdata je knjiga pod naslovom ”Slovo o Zaimu”,
u prilogu 10 audio kaseta njegovih najboljih interpretacija
pohranjenih u ručno rezbarenoj drvenoj sehari.&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
Poslušajte i interpetaciju jedne od sevdalinki u izvošenju ovog doajena BiH sevdalinke:Kahvu mi draga ispeci&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;
&lt;iframe allowfullscreen=&quot;&quot; frameborder=&quot;0&quot; height=&quot;315&quot; src=&quot;http://www.youtube.com/embed/v84FAjVsLdE&quot; width=&quot;420&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/feeds/2982814734321162879/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/02/zaim-imamovic.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/2982814734321162879'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/2982814734321162879'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/02/zaim-imamovic.html' title='Zaim Imamović'/><author><name>Unknown</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='https://img1.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/" url="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjqxJ3CNgpPALqvAO2jwDAmO-iRV17TqW1cXYRIqJc8ArGz9Jjtrl7r_T6aUF4qJQTGwZe6-n_XQHavOG8gOS1rZ2_0ujprMYHVn5bd4UKa2CX121gHNtylNGOif69bRM-nrJbs-qSbAA0/s72-c/zaim%2520imamovic-2.jpg" height="72" width="72"/><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-9053388294975640109.post-7956669315896045484</id><published>2012-02-07T12:51:00.000-08:00</published><updated>2012-02-18T03:51:09.504-08:00</updated><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="hanka paldum"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="narodna pjesma"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="sevdalinka"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="zvjezda tjera mjeseca"/><title type='text'>Zvijezda tjera mjeseca</title><content type='html'>&lt;br /&gt;
&lt;div lang=&quot;bs-BA&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;b&gt;Zvijezda tjera mjeseca,&lt;/b&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div lang=&quot;bs-BA&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;b&gt;Za goru ga zatjera, &lt;/b&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div lang=&quot;bs-BA&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;b&gt;za goricom vodica,&lt;/b&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div lang=&quot;bs-BA&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;b&gt;na vodici curica,&lt;/b&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div lang=&quot;bs-BA&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;b&gt;b’jelo lice umiva.&lt;/b&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div lang=&quot;bs-BA&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div lang=&quot;bs-BA&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div lang=&quot;bs-BA&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;b&gt;&quot;Daj mi malo
vodice&lt;/b&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div lang=&quot;bs-BA&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;b&gt;iz te b’jele ručice!&quot;&lt;/b&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div lang=&quot;bs-BA&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;b&gt;&quot;Ne dam, dragi, ni
kapi,&lt;/b&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div lang=&quot;bs-BA&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;b&gt;nek’ ti duša iskapi,&lt;/b&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div lang=&quot;bs-BA&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;b&gt;zbog sinoćnje besjede!&lt;/b&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div lang=&quot;bs-BA&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div lang=&quot;bs-BA&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div lang=&quot;bs-BA&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;b&gt;Zbog sinoćnje besjede&lt;/b&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div lang=&quot;bs-BA&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;b&gt;i rumene jabuke.&lt;/b&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div lang=&quot;bs-BA&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;b&gt;Drugoj daješ rumene,&lt;/b&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div lang=&quot;bs-BA&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;b&gt;meni mladoj uvehle,&lt;/b&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div lang=&quot;bs-BA&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;b&gt;uvehla ti duša ta!&quot;&lt;/b&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div lang=&quot;bs-BA&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div lang=&quot;bs-BA&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;b&gt;Narodna pjesma&lt;/b&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;line-height: 100%; margin-bottom: 0.02in; margin-top: 0.02in;&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-family: Times New Roman,serif;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large;&quot;&gt;&lt;b&gt;English
translation&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;line-height: 100%; margin-bottom: 0.02in; margin-top: 0.02in;&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-family: Times New Roman,serif;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small;&quot;&gt;Star chases the
Moon&lt;br /&gt;It chases it behind the hill&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;line-height: 100%; margin-bottom: 0.02in; margin-top: 0.02in;&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-family: Times New Roman,serif;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small;&quot;&gt;Behind the hill is
water&lt;br /&gt;Upon the water a girl&lt;br /&gt;Washing her white face&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;line-height: 100%; margin-bottom: 0.02in; margin-top: 0.02in;&quot;&gt;
‘&lt;span style=&quot;font-family: Times New Roman,serif;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small;&quot;&gt;Give me some
water girl&lt;br /&gt;From your white hand’&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;line-height: 100%; margin-bottom: 0.02in; margin-top: 0.02in;&quot;&gt;
‘&lt;span style=&quot;font-family: Times New Roman,serif;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small;&quot;&gt;I won’t give
you a drop dear&lt;br /&gt;May your soul fade away&lt;br /&gt;Because of what you
said last night&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;line-height: 100%; margin-bottom: 0.02in; margin-top: 0.02in;&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-family: Times New Roman,serif;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small;&quot;&gt;Because of what you
said last night&lt;br /&gt;And the ripe apple&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;line-height: 100%; margin-bottom: 0.02in; margin-top: 0.02in;&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-family: Times New Roman,serif;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small;&quot;&gt;You give the red
apples to another girl&lt;br /&gt;And to me only the stale ones&lt;br /&gt;May your
soul become stale&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div lang=&quot;bs-BA&quot; style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poslušajte i pjesmu u interpretaciji hanke Paldum

&lt;iframe allowfullscreen=&quot;&quot; frameborder=&quot;0&quot; height=&quot;315&quot; src=&quot;http://www.youtube.com/embed/RYGCW1bRhvw&quot; width=&quot;420&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/feeds/7956669315896045484/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/02/zvijezda-tjera-mjeseca.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/7956669315896045484'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/7956669315896045484'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/02/zvijezda-tjera-mjeseca.html' title='Zvijezda tjera mjeseca'/><author><name>Unknown</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='https://img1.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/" url="https://img.youtube.com/vi/RYGCW1bRhvw/default.jpg" height="72" width="72"/><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-9053388294975640109.post-8414179039432642161</id><published>2012-02-04T16:31:00.000-08:00</published><updated>2012-02-04T23:59:00.453-08:00</updated><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="bogovi"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="bosna"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="dijana"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="istorija"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="rim"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="rimljani"/><title type='text'>Istorija Bosne-Rim</title><content type='html'>&lt;br /&gt;
&lt;table align=&quot;center&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;tr-caption-container&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;&quot;&gt;&lt;tbody&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;a href=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh9OwJyFxuoZHu5PbmDMRG4jkYpFooVrAp_oeihJen9y6kKZyjcVz2j9Ueef-TIKQpX2nGjjdo8caKUiaNQsXCCxgblGSvWHCcYcjGPba-3dZhzxy5hOUXGdM3IEEW-hHRW4J0M91V8hBE/s1600/ilirija.jpg&quot; imageanchor=&quot;1&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto;&quot;&gt;&lt;img border=&quot;0&quot; height=&quot;320&quot; src=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh9OwJyFxuoZHu5PbmDMRG4jkYpFooVrAp_oeihJen9y6kKZyjcVz2j9Ueef-TIKQpX2nGjjdo8caKUiaNQsXCCxgblGSvWHCcYcjGPba-3dZhzxy5hOUXGdM3IEEW-hHRW4J0M91V8hBE/s320/ilirija.jpg&quot; width=&quot;281&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;tr-caption&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;Ilirija&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;&lt;/table&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-family: Arial,Helvetica,sans-serif; margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-family: Arial,Helvetica,sans-serif; margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
Poslije&amp;nbsp; Batonovog ustanka cijelo podrucje Bosne biva cvrsto pod kontrolom Rimljana,koji
potom uspostavljaju svoja naselja i mrezu puteva sirom Bosne.Ovi
putevi su bili potrebni Rimljanima za njihovo daljnje vojno
napredovanje,a i za prijevoz zlata,srebra i olova koji se eksploatisu
iz rudnika koje Rimljani otvaraju po cijeloj Bosni.Tokom Rimske
vlasti siri se upotreba latinskog jezika u Bosni,a u novosagradjena
Rimska naselja doseljavaju se kolonisti iz svih krajeva Rimskog
Carstva...najvise iz
Italije,Afrike,Spanije,Njemacke,Grcke,Sirije,Palestine,Egipta,itd..Od
druge polovine II vijeka nove ere zabiljezeno je naseljavanje
podrucja Bosne brojnim Rimskim vojnim veteranima,dok se ogroman broj
samih Ilira regrutuje u Rimske legije,te od konca II vijeka nove ere
Ilirska podrucja bjehu snazna vojna izvorista za brojne Rimske
guvernere i generale,koji postaju Rimski Imperatori.Prvi od
njih,Septimus Severus raspusta Pretorijsku gardu,kada on dolazi u Rim
193 godine,i zamjenjuje je Ilirskim trupama.Jedan Rimski historicar
iz toga doba opisuje ove Ilirske vojnike kao &quot;rulju&quot;koja
izgleda poput &quot;divljaka&quot; i koja ulijeva strah u kosti
svojim izgledom,govorom i ponasanjem&quot;.Mnogi drugi Rimski i
Grcki izvori zauzimaju istovjetan &quot;superioran&quot; stav prema
njima.Zanimljiv je jedan komentar,koji je sacuvan,od Grckog geografa
po imenu Strabo (63 p.n.e. - 25 n.e.),gdje on biljezi da je
tetoviranje bilo veoma prosireno medju Ilirima.Njegovo svjedocenje o
tome je potvrdjeno mnogo,mnogo kasnije,kada arheolozi u Ilirskim
grobnicama sirom Bosne,nalaze i igle za tetoviranje.Mnoga druga
arheoloska nalazista ukazuju i na duhovni zivot Ilira,koji je prije
svega bio zasnovan na njihovoj sprezi sa prirodom.Vrhovno bozanstvo
Ilira je bilo zamisljano kao dlakavo musko stvorenje,sa kozjim nogama
i rogovima,a nazivano je Silvan.&lt;/div&gt;
&lt;table align=&quot;center&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;tr-caption-container&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;&quot;&gt;&lt;tbody&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;a href=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjEi31o7BcfVwfr4rEgwNaTjUbUN61NAgJEYeLnJRgLTIsp-rfZLIaOukN0m60O2Sr0oOUs77JtJk3WRPFIGAEptM9n5mOAlB8WordHYiFcfllNptePRksDsUmIR6xmSeumXxKjhN0_xUk/s1600/silvan.jpg&quot; imageanchor=&quot;1&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto;&quot;&gt;&lt;img border=&quot;0&quot; src=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjEi31o7BcfVwfr4rEgwNaTjUbUN61NAgJEYeLnJRgLTIsp-rfZLIaOukN0m60O2Sr0oOUs77JtJk3WRPFIGAEptM9n5mOAlB8WordHYiFcfllNptePRksDsUmIR6xmSeumXxKjhN0_xUk/s1600/silvan.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;tr-caption&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;Silvan&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;&lt;/table&gt;
&lt;div style=&quot;font-family: Arial,Helvetica,sans-serif; margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-family: Arial,Helvetica,sans-serif; margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
Silvanova pratilja je bila Dijana
(Thana),boginja lova , divljaci i prirode.Ona je na pronadjenim
figurama predstavljena kao lovac sa strijelom u ruci i tulcem za
strijele.Preko 300 spomenika Silvanu i Dijani je pronadjeno sirom
Bosne,a narocito na prostorima Glamockog,Livanjskog,Duvanjskog
polja,te u Srednjoj Bosni...Iliri su takodjer vjerovali i u gorske
vile,nimfe,koje su im stitile izvore,potoke,planinske proplanke i
pecine.Na spomenicima su predstavljene kao mlade razigrane i obnazene
djevojke,i nerijetko u kolu u kojem svira Silvan.Tada,u anticko doba
u Bosni postoji cak 40 razlicitih vjerovanja u 52 razlicita
bozanstva.Do 3.vijeka podrucje Bosne pripada Zapadnom Rimskom Carstvu
i nalazi se na samoj granici sa Istocnim dijelom.&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-family: Arial,Helvetica,sans-serif; margin-bottom: 0in;&quot;&gt;
Prva stvar na
koju su se Rimljani fokusirali nakon okupiranja Bosne je bilo
iskopavanje zlata. Već otprije se čulo za bogastvo ruda u Bosni, te
historičari navode da je u doba cara Nerona bilo slučajeva da se
samo u jednom danu dobivalo po 17 kg čistog zlata. Danas je sasvim
sigurno da su se lukrativni rudnici nalazili u okolini današnjeg
Kiseljaka, Fojnice, regionu Gornjeg Vakufa, te dolini Lašve. Pored
zlata, kopalo se i srebro, uglavnom u području današnje Srebrenice,
sa centrom u Domaviji ( Gradina kod Sasa). Pored važnosti rijetkih
ruda, Bosna je bilo značajna i po rudnicima željeza koji su mnogo
značili Rimu u doba napada barbarskih plemena na njihove granice (od
II do V st. n.e.). Glavni rudnici su se nalazili u području oko
današnjeg Prijedora, Sanskog Mosta, te Bosanskog Novog. Pored
rimskog prisustva, stanovništvo je uglavnom ostalo vjerno svojim
starim vjerskim tradicijama. Vrhovni ilirski bog je bio zaštitnik
pastira, stada i šuma, po imenu Silvan. &lt;span style=&quot;font-size: small;&quot;&gt;Njegova pratilja se nazivala Dijana (Thana), boginja lova, divljači i prirode. Neka plemena, kao Japodi, su više poštivali svog boga, kojeg su nazvali Bind. U gradskim sredinama uglavnom se slijedila zvanična religija Italika, ali i tu su Rimljani bili maksimalno tolerantni, jer su na bosanskohercegov&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size: small;&quot;&gt;ačkom
području boravili dužn&lt;/span&gt;osnici sa svih strana svijeta, tako da ne
čudi ni podatak da je u jednom trenutku ovdje koegzistiralo 40
različitih vjera, i klanjalo se 52 različita boga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;Proćitajte i &lt;a href=&quot;http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/01/istorija-bosne-batonov-ustanak.html&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;Istorija Bosne-Batonov ustanak &lt;/a&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/feeds/8414179039432642161/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/02/istorija-bosne-rim.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/8414179039432642161'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/8414179039432642161'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/02/istorija-bosne-rim.html' title='Istorija Bosne-Rim'/><author><name>Unknown</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='https://img1.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/" url="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh9OwJyFxuoZHu5PbmDMRG4jkYpFooVrAp_oeihJen9y6kKZyjcVz2j9Ueef-TIKQpX2nGjjdo8caKUiaNQsXCCxgblGSvWHCcYcjGPba-3dZhzxy5hOUXGdM3IEEW-hHRW4J0M91V8hBE/s72-c/ilirija.jpg" height="72" width="72"/><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-9053388294975640109.post-7908208266148931959</id><published>2012-02-02T10:48:00.000-08:00</published><updated>2012-02-04T16:33:34.059-08:00</updated><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="bih"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="bosna i hercegovina."/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="genocid"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="milorad dodik"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="srebrenica"/><title type='text'>Dodik priznao.U Srebrenici je izvršen genocid</title><content type='html'>Vjerovali ili ne ali da desilo se i to i to sada več daleke 2007 godine.Vjerujte svojim očima i ušima i pogledajte video u kojem Milorad Dodik priznaje genocid u BiH.

&lt;iframe allowfullscreen=&quot;&quot; frameborder=&quot;0&quot; height=&quot;315&quot; src=&quot;http://www.youtube.com/embed/WTm3i9WNwHs?rel=0&quot; width=&quot;420&quot;&gt;&lt;/iframe&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/feeds/7908208266148931959/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/02/dodik-priznaou-srebrenici-je-izvrsen.html#comment-form' title='1 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/7908208266148931959'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/7908208266148931959'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/02/dodik-priznaou-srebrenici-je-izvrsen.html' title='Dodik priznao.U Srebrenici je izvršen genocid'/><author><name>Unknown</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='https://img1.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/" url="https://img.youtube.com/vi/WTm3i9WNwHs/default.jpg" height="72" width="72"/><thr:total>1</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-9053388294975640109.post-1993688264144175810</id><published>2012-01-29T08:20:00.000-08:00</published><updated>2012-01-29T11:30:39.891-08:00</updated><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="nijaz duraković"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="ratno predsjedništvo rbih"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="umro je nijaz duraković"/><title type='text'>Umro je Nijaz Duraković</title><content type='html'>&lt;table align=&quot;center&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;tr-caption-container&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;&quot;&gt;&lt;tbody&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;a href=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhzoqXRPa8g6EtX5zpAjnB-gAqX2a9X7mg_n4WEO3uv3FYOpu8oWyxVxsPVLUeM610OkesEmgB9DyAmSDr7MKafkfux9sUscmtf8EEc221wbPN7eueJd13_kF8Q0enFXMF69rv3nMl2Wvc/s1600/nijaz-durakovic.jpg&quot; imageanchor=&quot;1&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto;&quot;&gt;&lt;img border=&quot;0&quot; src=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhzoqXRPa8g6EtX5zpAjnB-gAqX2a9X7mg_n4WEO3uv3FYOpu8oWyxVxsPVLUeM610OkesEmgB9DyAmSDr7MKafkfux9sUscmtf8EEc221wbPN7eueJd13_kF8Q0enFXMF69rv3nMl2Wvc/s1600/nijaz-durakovic.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;tr-caption&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;Nijaz Duraković&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;&lt;/table&gt;
&lt;br /&gt;
Umro je Nijaz Duraković.U 64-oj godini u Sarajevu uslijed infrakta umro je član ratnog predsjedništva Bosne i Hercegvoine ,predsjednik SKBiH, član&amp;nbsp; predsjedništva CK Savez komunista Jugoslavije, SKBiH - SDP,predsjednik SDPBiH,član predsjedništva Socijaldemokratske unije BiH - SDU BiH.Nijaz (Hakija)Duraković je rođen u Stocu 1949. godine. Osnovno i gimnazijsko 
obrazovanje stekao u Stocu. Studij sociologije završio 1971, magistrirao
 1975, doktorirao 1979. Objavio 16 knjiga i preko 200 studija, 
istraživačkih radova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;Na ratnom kongresu, 27. decembra 1992. godine Duraković je formirao novu
 stranku za koju je napisao program, davši joj ime Socijaldemokratska 
partija (SDP).&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;Od 1992. do 1996. godine bio je član ratnog Predsjedništva Republike 
BiH. Tokom 1994. godine je bio predsjednik Državne komisije za 
ispitivanje zakonitosti u radu Republičkog MUP-a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predsjednik 
SDP-a je bio do 1997. godine kada tu funkciju preuzima Zlatko 
Lagumdžija. Od tada do 2002. godine je bio član Glavnog odbora i 
Predsjedništva Stranke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na Općim izborima 1998. godine, kao 
kandidat SDP-a bio je izabran na mjesto zastupnika u Predstavničkom domu
 Parlamenta Federacije (FBiH).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na Općim izborima 2000. godine 
SDP ga nije kandidovao,i od tada počinje i raskol na liniji Zlatko Lagumdžija-Nijaz Duraković, dvije godine kasnije bio nosilac združene 
liste Stranke za BiH za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. 
Tada je još zvanično bio član SDP-a, a izabran je sa 15.176 glasova.&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;Duraković je bio redovni profesor na Fakultetu političkih nauka na 
predmetima &quot;Uporedni politički sistemi&quot; i &quot;Međunarodni odnosi&quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;Nek mu je lahka zemlja bosanska .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;Saopštenje Narodne stranke Radom za boljitak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&lt;b style=&quot;font-weight: normal;&quot;&gt;Povodom iznenadne smrti prof. dr. Nijaza Durakovića, bivšeg 
člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Narodna stranka Radom za 
boljitak izražava duboko suosjećanje sa porodicom, prijateljima, 
suradnicima i svima koji su poštovali lik i djelo prof. dr. Nijaza 
Durakovića.&lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nijaz Duraković se borio i postojao za 
jačanje države Bosne i Hercegovine kao zemlje svih njenih građana, te se
 u svojim govorima i radovima uvijek zalago za jedinstvenu i postojanu 
Bosnu i Hercegovinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Narodna stranka Radom za boljitak žali zbog 
gubitka još jednog istaknutog naučnog radnika, borca za demokratiju i 
isticanje svih različitosti u Bosni i Hercegovini koje su naše istinsko 
bogatstvo. Akademska zajednica u Bosni i Hercegovini ostala je bez 
vrijednog člana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prof. dr. Duraković, hvala vam za sve što ste činili za ovu zemlju, u ime generacija koje dolaze.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(FENA)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;b&gt;Vanredna konferencija za štampu SDU BiH&lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;h4 style=&quot;font-family: Georgia; font-weight: normal; line-height: 170%;&quot;&gt;

&lt;span style=&quot;font-size: x-small;&quot;&gt;Nijaz Duraković je bio patriota, volio je Bosnu i Hercegovinu i ljude koje nije dijelio ni po kojem osnovu, bio je čovjek koji je smatrao da je BiH dovoljno velika za sve koji je vole&quot;, kazao je danas u Sarajevu predsjednik Socijaldemokratske unije (SDU) BiH Nermin Pećanac na vanrednoj konferenciji za medije ove stranke povodom iznenadne smrti uglednog profesora i političara Nijaza Durakovića.&lt;/span&gt;&lt;/h4&gt;
&lt;div style=&quot;height: 7px; margin-top: -14px;&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;color: white;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;b&gt;[24&amp;nbsp;sata&amp;nbsp;info]&lt;/b&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;
Pećanac
 je naglasio da je Durakovićev odlazak bolan za BiH, demokratsku ideju i
 sve članove SDU BiH, te da će ostaviti prazninu i nenadoknadiv gubitak 
za državu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Citirao je Durakovićeve riječi da je &quot;naše bogatstvo 
različitost ove zemlje, a da je naša različitost bogatstvo BiH&quot;, 
naglašavajući da je to moto koje mu je bilo vodilja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prigodno 
slovo o Durakoviću dao je i potpredsjednik SDU BiH Miro Lazović, koji 
nije uspio suzdržati emocije, istaknuvši da je svoje prve političke 
korake napravio uz njega.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&quot;Odlaze ljudi svjedoci vremena, ljudi 
koji su trebali BiH. Sa njima odlaze i neispričane priče i priče o tome 
kako treba voljeti Bosnu i Hercegovinu&quot;, kazao je Lazović.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Podcrtao
 je da je otišla velika intelektualna, patriotska i demokratska gromada,
 te da će njegova djela za buduće naraštaje biti od koristi. Ustvrdio je
 da je Duraković sviju učio kako ne treba razdvajati BiH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&quot;Otišao
 je čovjek koji je bio veliki politički boem. Nijaz će nedostajati BiH, u
 to sam siguran, i velikom političkom projektu i pokretu - 
socijaldemokratiji, koji treba ostati na putu kojeg je on zacrtao. 
Otišao je moj prijatelj i moj učitelj&quot;, kazao je Lazović.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Član 
Predsjedništva SDU BiH Stjepan Kljujić smatra kako nema dvojbe da je 
otišao jedan od velikana bh. istorije u proteklih 20 godina. Istaknuo je
 da je Duraković stupio u odbranu BiH s dostojanstvom koje je imanentno 
ljudima tog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&quot;Duraković je bio strastveni ljevičar. 
Prihvatio je demokratska, sekularna i multinacionalna rješenja za BiH. 
Bio je obrazovan i politički zreo čovjek. Otišao je još jedan od onih 
koji su branili BiH, zaslužio je poštovanje svih onih kojima je ova 
zemlja na srcu&quot;, kazao je Kljujić.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da će tek nakon Durakovićevog 
odlaska mnogi postati svjesni koliki je on bio patriota, Bosanac i 
Hercegovac i čovjek koji se toliko zalagao za ravnopravnost svih, smatra
 njegov dugogodišnji prijatelj Nijaz Skenderagić.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Datum 
komemorativne sjednice posvećene Nijazu Durakoviću koju će organizirati 
SDU BiH u Komemorativnom centru Bare, bit će naknadno saopćen.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;span style=&quot;font-size: large;&quot;&gt;&lt;b&gt;Fahrudin Radončić vlasnik Dnevnog Avaza i predsjednik SBB BiH&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&quot;S nevjericom i sa izuzetnom tugom primio sam vijest o odlasku Nijaza 
Durakovića na bolji svijet. Prije 25 godina bio sam novinar zagrebačkog 
lista &quot;Danas&quot;, a on predsjednik CKSK BiH i tada je za mene počela 
životna privilegija, kakvu smatram prijateljstvo sa vanserijskim naučnim
 radnikom i političarem, za koga se zaboravilo da spada među prve 
pobunjenike protiv velikosrpske politike Miloševićevog Beograda i Srpske
 akademija nauka i umjetnosti (SANU). &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Početkom agresije, kada je
 zločinački general Vojislav Đurđevac ubio rahmetli Senada Šećerovića, 
Nijaz se našao na istoj meti JNA i bio se sklonio na nekoliko dana u mom
 stanu na Koševskom brdu. I tada, dok su ga pripadnici JNA &#39;ganjali&#39; po 
Sarajevu da ga likvidiraju, on se bavio intelektualnim radom i pisao je 
stranice svoje započete knjige. &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Zajedno smo proveli, vrlo često 
se družeći, cijelo vrijeme okupacije Sarajeva. I tada je bio 
nepokolebljivi pristalica multietničkog koncepta BiH. Bio je hrabar 
čovjek i političar, čija će nam znanja tek nedostajati. On je ličnost, 
koja spada u velike historijske temeljce bh. suverenosti i vrijeme koje 
dolazi tek će to dodatno potvrditi“, kazao je Radončić.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;div style=&quot;background-color: white; border: medium none; color: black; overflow: hidden; text-align: left; text-decoration: none;&quot;&gt;
&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/feeds/1993688264144175810/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/01/umro-je-nijaz-durakovic.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/1993688264144175810'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/1993688264144175810'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/01/umro-je-nijaz-durakovic.html' title='Umro je Nijaz Duraković'/><author><name>Unknown</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='https://img1.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/" url="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhzoqXRPa8g6EtX5zpAjnB-gAqX2a9X7mg_n4WEO3uv3FYOpu8oWyxVxsPVLUeM610OkesEmgB9DyAmSDr7MKafkfux9sUscmtf8EEc221wbPN7eueJd13_kF8Q0enFXMF69rv3nMl2Wvc/s72-c/nijaz-durakovic.jpg" height="72" width="72"/><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-9053388294975640109.post-6220038604435174291</id><published>2012-01-28T14:13:00.000-08:00</published><updated>2012-02-05T00:00:23.736-08:00</updated><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="baton"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="batonov ustanak"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="dezitijati"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="iliri"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="istorija bosne"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="veliki ilirski ustanak"/><title type='text'>Istorija Bosne-Batonov ustanak</title><content type='html'>&lt;table align=&quot;center&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;tr-caption-container&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;&quot;&gt;&lt;tbody&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;a href=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgGDyBetJl3704GGRsblpbrhsKjxk5tbvHUEnvi_qqZtq76vutQmc7N7X1_owu3Qxycizc7LsN1p7cJq7hu1i7LVrYg2e4ckf9Q409mLtP3QRtpJ-sMQWmxKz1tqt_LsclhIrJdDQWqIYM/s1600/ilirski+ratnici.jpg&quot; imageanchor=&quot;1&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto;&quot;&gt;&lt;img border=&quot;0&quot; height=&quot;226&quot; src=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgGDyBetJl3704GGRsblpbrhsKjxk5tbvHUEnvi_qqZtq76vutQmc7N7X1_owu3Qxycizc7LsN1p7cJq7hu1i7LVrYg2e4ckf9Q409mLtP3QRtpJ-sMQWmxKz1tqt_LsclhIrJdDQWqIYM/s320/ilirski+ratnici.jpg&quot; width=&quot;320&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;tr-caption&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;Ilirski ratnici&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;&lt;/table&gt;
Najveca pobuna Ilira protiv Rimljana se dogodila 6.godine p.n.e. i trajala je cetiri godine.Centar pobune je bio oko Varesa i Vranduka,a vodje ove pobune su se zvali Boton i Pinez.Ova pobuna je prerasla u sveopsti Ilirski bunt protiv Rimljana,te je zabiljezena uspanicena izjava,koju je Rimski Car Oktavijan izrekao u Rimskom Senatu,kada je rekao :&quot;Pobunjenici krecu na Rim!&quot;.Da bi ugusili pobunu Rimljani su bili primorani angazovati cak 15 legija vojske,od ukupno 25 koliko su ih tada imali...Naposljetku i sam vodja pobune Boton biva zarobljen,te je zabiljezeno da je,kada je upitan zasto je podigao pobunu,odgovorio:&quot;Vi ste nam umjesto pastira poslali vukove...&quot;Zadivljen njegovom mudroscu i hrabroscu , Rimski Car ga nije dao pogubiti,kako je to bilo uobicajeno,nego ga je zadrzao u Rimu...jos jedan detalj iz ove pobune je vrijedno naznaciti...Naime,dio pobunjenika kraj Vranduka,svjestan da ce izgubiti bitku protiv Rimljana,odlucuje se da se ne preda,vec zene i djeca skacu u vatru zapaljena grada,a muskarci su se medjusobno izboli macevima,naocigled zapanjenih i zadivljenih Rimskih vojnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Batonov ustanak (Bellum Batonianum) ili Veliki ilirski ustanak, je bio najveći vojni sukob između nekoliko ilirskih plemena i antičkog Rima koji je trajao četiri godine; od 6. do 9. godine n.e. Ustanak dalmatinsko-panonskih plemena dogodio se nakon decenije i po od uspostavljanja rimske prevlasti na prostorima Dalmacije i Panonije i perioda prividnog mira. Cezar Augustus je vodio aktivnu ekspanzionu politiku. Širenje rimske države preko Ilirije na sjever i istok bio je dio njegovih ambicioznih planova. Ilirska pobuna bila je prirodna posljedica velikog nezadovoljstva stanovnika Ilirije ogorčenih zbog loše uprave rimskih guvernera koji su nametnuli nepodnošljive namete.&lt;br /&gt;
&lt;table align=&quot;center&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;tr-caption-container&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;&quot;&gt;&lt;tbody&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;a href=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjpd7expuPaDviwZgwzHflIue3mNjKpGj1XYSRVA782pBfwab-xjXJhcrvW8V4PO73s2cV24XIhKE8m4tcn9VhIX7c50w_Hhk6mFaInnSa4-THlOyzGEIsCAm3122GRxZqTAdh9V5LpxcQ/s1600/prikaz+zarobljenih+ilira+iz+Batonovog+ustanka.gif&quot; imageanchor=&quot;1&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto;&quot;&gt;&lt;img border=&quot;0&quot; src=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjpd7expuPaDviwZgwzHflIue3mNjKpGj1XYSRVA782pBfwab-xjXJhcrvW8V4PO73s2cV24XIhKE8m4tcn9VhIX7c50w_Hhk6mFaInnSa4-THlOyzGEIsCAm3122GRxZqTAdh9V5LpxcQ/s1600/prikaz+zarobljenih+ilira+iz+Batonovog+ustanka.gif&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;tr-caption&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;Prikaz zarobljenih ilira iz Batonovog ustanka.&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;&lt;/table&gt;
&lt;table align=&quot;center&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;tr-caption-container&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;&quot;&gt;&lt;tbody&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;a href=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEglmgHhsEn4ch1YrwytJTfcMwCrZbNdlGH7dMh-J9NwwVVCKccKN9BKqBmgWerEl_XDINTjBPVSYzJZtyWpqhwy78Hvl7xphF3L5G-ahN4v5iDGd8epaQNjZs1jM3ulXkYHfXnyw5GJDXw/s1600/zenica_vranduk.jpg&quot; imageanchor=&quot;1&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto;&quot;&gt;&lt;img border=&quot;0&quot; height=&quot;207&quot; src=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEglmgHhsEn4ch1YrwytJTfcMwCrZbNdlGH7dMh-J9NwwVVCKccKN9BKqBmgWerEl_XDINTjBPVSYzJZtyWpqhwy78Hvl7xphF3L5G-ahN4v5iDGd8epaQNjZs1jM3ulXkYHfXnyw5GJDXw/s320/zenica_vranduk.jpg&quot; width=&quot;320&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;tr-caption&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;Tvršava Vranduk jedna od batonovih utvrda&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;&lt;/table&gt;
&lt;br /&gt;
Vođa ustanka bio je Baton (Bato). Rođen je vjerovatno između 35. i 30. godine p.n.e. na području &quot;gornje&quot; Bosne. Pripadao je Dezitijatima koji su naseljavali područja današnje centralne Bosne i Hercegovine. Od 33. godine p.n.e. Dezitijati su bili pod Rimskom vlašću sa statusom polu-nezavisnog civitas peregrini (naziv za slobodno stanovništvo koje je imalo određenu administrativnu i teritorijalnu autonomiju ali bez statusa građana Rima). U dato vrijeme navedene teritorije su bile dio rimske provincije Ilirikum čije je sjedište bilo u Saloni, na obali Jadranskog mora. Smatra se da je Batonova porodica bila uticajna a da je on kao odrastao muškarac bio politički i vojni zvaničnik Dezitijata&lt;br /&gt;
Razlozi sa pobunu su bili brojni i uslovljeni datim historijskim, političkim, ekonomskim i socijalnim okolonostima. Kao glavne razloge mogu se pretpostaviti slijedeći:&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; * Sveopšta frustracija promjenama koje je donijela nova vlast&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; * Okrutnost i nesposobnost nove uprave&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; * Visoki porezi&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; * Mobilizacija (masovna regrutacija Ilira za rat protiv Germana)&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; * Ksenofobija&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; * Osjećaj etničkog i kulturnog jedinstva među ilirskim plemenima&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; * Svijest o sopstvenoj moći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dakle, nekoliko ilirskih plemena iz Panonije i Dalmacije pobunili su se protiv rimske vlasti zbog visokih poreza i prisilne regrutacije. Naime, Rimljani su planirali napasti germansko pleme Markomani te je s tim ciljem na umu Cezar Augustus naredio mobilizaciju među Ilirima.&lt;br /&gt;
Antički historičar Marcus Velleius Paterculus (oko 19. p.n.e - 31. n.e) procijenio je da su snage ilirskih plemena bile jačine oko 200.000 pješaka i 9.000 konjanika. Procijenjeni broj pješadije je pretjeran, uzevši u obzir broj lokalnog stanovništva i mobilizaciju za rimske potrebe, realnija procjena bi bila do oko 120.000 ratnika (vojno sposobnih muškaraca).&lt;br /&gt;
Rimskih legija je na početku bilo osam; pet ih je bilo repoređeno kod Siscie (današnji Sisak, Hrvatska) pod komandom Tiberija, budućeg imperatora: Legio VIIII Hispana, Legio XIII Gemina, Legio XIIII Gemina, Legio XV Apollinaris i Legio XX Valeria Victrix. U Makedoniji i Meziji bile su tri legije pod komandom Aula Cecina Severa: Legio VII Claudia, Legio VIII Augusta i Legio XI Claudia.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju pobune, vojska na strani Rima bila je ogromna:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; * 10 legija (sa oko 50.000 legionara);&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; * više od 70 regimenti pomoćne pješadije (oko 35.000 ljudi);&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; * 14 jedinica konjanika (7-8.000);&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; * više od 10.000 veterana;&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; * nekoliko kohorti dobrovoljaca, plaćenika i saveznika iz Trakije.&lt;br /&gt;
Ustanak je počeo spontano i brzo se raširio. U proljeće 6. godine n.e. Dezitijatima iz centralne Bosne s Batonom na čelu uskoro su se pridružili Breuci čije se vođa također zvao Baton. U jesen iste godine, dva Batona su skupa vodili ujedinjenu armiju pobunjenika. Veoma brzo, rimske trgovačke rute su bile prekinute a vojne jedinice uništene. Za samo nekoliko sedmica cijela teritorija na kojoj je današnja Bosna bila je izgubljena za Rim. Umjesto daljih osvajanja Rim je gubio teritorije, što je vjerovatno stvorilo veliku uznemirenost. Historičar Suetonijus je opisao ovaj veliki ilirski ustanak (Bellum Batonianum) kao najteži po Rim još od vremena Punskih Ratova, oko dva stoljeća ranije, a vjerovatno najveći u vrijeme u Augustovo vrijeme. Dakle, Rim je morao poslati desetak legija i približan broj pomoćnih trupa (auxiliares), saveznike iz Trakije i plaćenike koko bi ugušio Ustanak. Vrhovni komandant ovih snaga bio je budući imperator Tiberije.&lt;br /&gt;
Najznačajniji doprinos ustanku su dali Dezitijati, Breuci, Dalmati, Mezeji, Andizeti, Kolapijani, Pirusti, moguće i Liburni te Japodi (iako su ovi drugi u dato vrijeme bili gotovo potpuno romanizirani). Jedan dio ustanika je prošao vojnu obuke u rimskoj vojsci i imao vrijedno ratničko iskustvo i vještine. Najvažnija odlika vojske ustanika bila je njena velika mobilnost a bili su lako naoružani.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ustanici ipak nisu činili jednu kompaktnu masu i stiče se utisak da nisu imali ni jasan strategijski cilj i plan osim onog glavnog: da istjeraju Rimljane. Mudar potez bi bio koncentracija snaga oko Siscie i njeno zauzimanje a zatim razmještanje na područje jugoistoičnih Alpa i efektivno zapriječavanje prolaza rimskoj vojsci prema Iliriji. Također nisu očekivali ni intervenciju Tiberija, odnosno, brzu reakciju i premještanje njegovih trupa sa germanskog fronta u Ilirikum.&lt;br /&gt;
Glavno vojno djelovanje koje se moglo uočiti na strani ustanika je Batonov neuspješan pokušaj osvajanja Salone, rimskog administratvnog središta provincije, tokom kojeg su se Dezitijatima pridružili i Dalmati. Marcus Valerius Messalla Messallinus, guverner Ilirikuma, ipak je uspio odbiti napade i poraziti ustanike pa se Baton povukao sjevernije, gdje se sastao sa Breucima i njihovim Batonom.&lt;br /&gt;
Na sjevernom frontu ustanici su imali relativnog uspjeha pri pokušaju osvajanja Sirmiuma i na mons Almusu (Fruška Gora) koju su uspjeli zadržati neko vrijeme uprkos pomoći koju su na tom području Rimljanima pružili Tračani. Nedostajalo je vrlo malo i da zaustave spajanje rimskih legija koje su dolazile sa istoka u namjeri da se spoje sa glavninom snaga u Sisciji. Vođena je teška bitka u močvarama oko rijeke Volsce (Vuka, Hrvatska) gdje Ustanici nanose velike gubitke Rimljanima ali uz cijenu sopstvenog poraza.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Snage ustanika su djelovale i na južnom frontu, uz jadransku obalu, čak do Apolonije (antički grad na obali današnje Albanije), gdje su uspjeli osvariti nekoliko pobjeda i uzeti značajan plijen.&lt;br /&gt;
Panonska plemena su bila iscrpljena bolestima i glađu a njihovo jedinstvo dodatno oslabljeno potkupljivanjem od strane Rima. Nakon dvije godine gerilskih borbi po bosanskim planinama i močvarama Panonije, u ljeto 8. godine n.e. breučki Baton se predao Tiberijusu na obali rijeke Bathinus (Bosna) i izručio mu Pinesa, jednog od vođa. Zauzvrat je dobio amnestiju od Rima i dozvoljeno mu je da zadrži svoju poziciju vođe.&lt;br /&gt;
Ovaj preokret je veoma uzdrmao snagu ustanka jer su Panonci s Breucima činili značajan dio ustaničke moći. Nedugo zatim, dezitijatski Baton je uspio zarobiti breučkog Batona i odlučeno je da se on pogubi. Baton dezitijatski je nakon toga uspio ponovo pridobiti Panonce.&lt;br /&gt;
Naredne, 9. godine n.e. Tiberije i Germanicus su pokrenuli završne ofanzive protiv Dezitijata. U septembru 9. godine n.e. (samo nekoliko dana prije bitke u Teutoburškoj šumi) dogodile su se vjerovatno najteže bitke nakon kojih su Dezitijati morali prihvatiti poraz.&lt;br /&gt;
Moral Ilira zadivio je i same Rimljane. U posljednjoj velikoj bici, kada su Rimljani opkolili posljednji Batonov bedem otpora, grad Andretium, kod Salone, rimski hroničari zabilježili su slijedeće: &quot;Ponosne ilirske žene sa djecom u naručju bacaju se za zidina grada u vatre koje plamsaju svud okolo. One se ne predaju Rimljanima, a Ilirski ratnici oduzimaju sebi život svojim mačevima...&quot; [1].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Antički historičar Strabon navodi da nakon što je Baton zarobljen na teritoriji Dalmata, Tiberije je navodno upitao Batona i Dezitijate zašto su se pobunili a Baton je odgovorio: &quot;Vi Rimljani ste sami krivi jer ste poslali vukove da čuvaju vaša stada a ne pastire.&quot; (prema Dionu Kasiju) Baton je odveden u Rim, po običaju prema kojem su se poražene vođe pokazivali kao trofeji a ostatak života je proveo u Raveni, Italija.&lt;br /&gt;
Ustanak je počeo prvo u zaleđu Dalmacije (područje današnje Bosne), među Dezitijatima koje je predvodio Baton a zatim se proširio među panonske Breuke koje su predvodili još jedan Baton i Pinnes. Ova plemena su predvodili ljudi sa određenim vojnim iskustvom stečenim tokom služenja u rimskoj vojsci i koji su, dakle, dobro poznavali i primjenjivali vojne metode i disciplinu. Zbog ovog ustanka, kampanja protiv Markomana morala je biti odložena a Tiberije uložiti svo svoje vojno znanje i vještinu.&lt;br /&gt;
Tiberije je poslao nekoliko jedinica kako bi spriječio napredovanje naprijatelja u slučaju da odluče krenuti na Italiju. Marcus Valerius Messalla Messallinus je uspio odbiti neprijateljsku armiju od oko 20.000 vojnika i zabarikadirati se u utvrđen Sisciu (današnji Sisak, u Hrvatskoj) gdje je sačekao dolazak Tiberija. Za to vrijeme Aulus Caecina Severus je odbranio Sirmium i odbio Breuke do rijeke Drave uz velike gubtike. Tiberije je stigao na područje ratnih dešavanja krajem godine kada je već veliki dio teritorija sve do Jadrana bio izgubljen sa izuzetkom dva navedena utvrđena mjesta. Tračani su se pridružili sukobu na strani Rimljana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ustanici su držali mons Almus (Fruška gora), sjeverno od Sirmiuma, gdje su uspeli odoljeti tračanskoj konjici kralja Remetalka I. Tračani su imali zadatak i da spriječe invaziju na Makedoniju i to im je uspjelo ali na jedvite jade.&lt;br /&gt;
Avgust, pošto nije bio uvjeren da će Tiberija uspjeti smiriti Dalmaciju dovoljno brzo, u zonu operacija poslao je i Germanikusa, koji tada bio tek kvestor.&lt;br /&gt;
Tiberijeva taktika bila je jasna. Trebalo je spojiti dvije rimske armije; onu iz Ilirikuma i onu iz Makedonije i to na liniji Siscia-Sirmium kako bi razdvojio snage ustanika: panonsku grupu na sjever od rijeke Save a dalmatsku na planinsko područje Bosne. No, za to su mu bile potrebne i dodatne trupe. Nastavilo se sa prikupljanjem dodatnih kohorti dobrovoljaca a došle su i još dvije legije (Legio IIII Scythica i Legio V Macedonica) na istočni front pod komandom Marka Plauzia Silvana, guvernera Galacije i Panfilije. Ove dvije legije pridružile se se onim pod komandom Cecina Severa tako da ih je ukupno bilo pet - jednako kao i onih koje je Tiberije koncentrirao kod Siscie. Sada je Tiberije raspolagao sa dovoljno moći da kontroliše cijelu dolinu Save, na pomenutoj liniji Siscia-Sirmium.&lt;br /&gt;
Prve vojne operacije u 7. godini n.e. su počele na istoku, s pomjeranjem legija pod komandom Cecine Severa i Plaucija Silvana na zapad. Ustanici su ih namjeravali blokirati na tom putu i spriječiti spajanje sa Tiberijem. Rimska prethodnica se pokušala utvrditi i sačekatih dolazak preostalih jedinica no, Iliri su se iznenada sručili na njih i zamalo ih naterali u rasulo koristeći pri tome taktiku sličnu onoj koju je Hanibal primijenio u bici kod Trazimenskog jezera.&lt;br /&gt;
Bitka se odigrala u močvarama Volcee (rijeka Vuka). Rimljani su umalo poklekli silovitim naletima ustanika ali, na kraju je prevagnula željezna disciplina i upornost disciplinovanih legija. Severo i Silvano su ipak doveli trupe do Siscie i spojili se sa Tiberijem. Ova bitka je ocijenjena kao jedna od mogućih velikih katastrofa rimske vojske koja je &quot;za dlaku&quot; izbjegnuta.&lt;br /&gt;
Ostvarivši premoć u dolini Save, Tiberiju je preostalo da ojača pozicije gradnjom utvrđenja i time spriječi ponovno spajanje snaga ustanika a zatim da ih jednu po jednu eliminira. Do kraja godine Tiberije je naredio istovremene napade na nekoliko neprijateljskih položaja. U ovim akcijama je učestvovao i Germanikus pobijedivši Mezeje.&lt;br /&gt;
Prije početka zime Tiberije je odlučio da se dvije legije vrate u Meziju (vjerovatno u Naisus - Niš) radi spriječavanja upada Dačana, tri legije su se vratile u Sirmium a preostalih pet je ostalo sa njim u Sisciji.&lt;br /&gt;
8. godine p.n.e.&lt;br /&gt;
Dio rimske vojske stacionirane oko Siscije se brzo pokrenuo ka istoku i negdje u dolini rijeke Bosne odnijela novu pobjedu nad pobunjenim Panoncima. Tiberije je bio strpljiv i oprezan strateg što mu je uz oskudice na strani neprijatelja i izdaje naročito pospješene potkupljivanjem, osiguralo polaganu ali sigurnu pobjedu (Tiberije je jasno koristio strategije spržene zemlje&quot; i divide et impera). Za ustanike je vjerovatno bila najporaznija predaja Batona koji je predvodio Breuke. Baton Dezitijatski je saznao za to, zarobio je svog imenjaka i sa svojim savjetnicima donio odluku da se on pogubi. Istovremeno je uspio ponovo pridobiti Panonce za nastavak borbe. No, rimske snage pristigle iz Sirmiuma ponovo odnose pobjedu.&lt;br /&gt;
Baton je tada donio odluku da se povuče u planine na jugu. Zatvorio je sve prilaze ka Bosni a Rimljani su u međuvremenu konačno porazili Breuke.&lt;br /&gt;
Tiberije je tokom zime pažljivo isplanirao djelovanje na teškom bosanskom terenu rasporedivši svoje vojskovođe tako da su držali pobunjeničke teritorije pod okruženjem a on sam se vratio u Rim kako bi podnio izveštaj Avgustu.&lt;br /&gt;
9. godina p.n.e&lt;br /&gt;
S početkom godine, sukobi su nastavljeni. Germanikus se istako vojnom vještinom i hrabrošću tokom vođenja usješnih akcija i osvajanjem utvrđenja Splono (moguće Pljevlja) i Raetinum. Ostali generali su imali sličan uspjeh osvojivši Seretium no, pobunjeno stanovništvo se još uvijek nije sasvim predavalo.&lt;br /&gt;
Zato je August odlučio da ponovo pošelje Tiberija u Dalmaciju i rat konačno privede kraju. Tiberije je podijelio vojsku u tri dijela:&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; * Desno krilo (istok) - Marko Plaucije Silvano je dobio zadatak da krene iz Sirmiuma prema Dalmaciji krećući se dolinom rijeke Bosne.&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; * Lijevo krilo (zapad) - Marco Emilio Lepido, novi legat za Iliriju, krenuo je na jug iz Siscije rijekom Glinom.&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; * Sredina - Tiberije i Germanikus su vjerovatno išli uz rijeke Vrbas i Una pravcem prema Andretiumu (kod Salone), gdje se Baton bio povukao.&lt;br /&gt;
Tu je bila i četvrta grupa, pod komandom guvernera Dalmacije koji je &quot;čistio&quot; obalu od ustanika. Dakle, Tiberije se polako približavao Andretiumu dok su pred nastupom rimskih snaga padala posljednja uporišta ustanika, neka u borbi a neka i bez borbe. Andretium je stavljen pod opsadu koja je zaključena dugom i teškom bitkom pod njegovim zidinama i Batonovom predajom.&lt;br /&gt;
Za ovu pobjedu Tiberije je još jednom proglašen imperatorom i skupa sa Germanikusom počašćen ceremonijom trijumf.&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &lt;br /&gt;
Dezitijati su u pomenutom ustanku imali najznačajniju ulogu i podnijeli su najveće žrtve što je dovelo do njihovog ubrzanog nestajanja tokom procesa romanizacije. Procjenjuje se da je sredinom prvog stoljeća preostala zajednica Dezitijata brojala oko 20.000 ljudi. Asmilacija i urbanizacija je učinila da Dezitijati početkom III stoljeća potpuno izgube društveni i politički identitet.&lt;br /&gt;
Neobična je bila rimska politika prema Iliriji, Ilirija bila je tako blizu a Rim je tek nakon Velikog ilirskog ustanka efektivno pacifikovao ovo područje i ostvario punu kontrolu nad njim. Prije toga Rim je već bio osvojio daleke krajeve na oba kraja Mediterana. Osim toga, bilo je poznato da Ilirija ima veliko rudno bogatsvo i druge važne resurse. Prije Ustanka, Rim se zadovoljavao kontrolom tek nad istočnom obalom Jadrana i uskim pojasom zaleđa.&lt;br /&gt;
Dati period bio je nepovoljan za Rim; bilo je pobune u Africi, piraterije u morima oko Sardinije, nedostatak novca i sl. Nakon Ustanka i teškog poraza u Teutoburškoj šumi, Rim je izgubio svaku volju za dalju ekspanziju prema sjevernoj i centralnoj Evropi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;table align=&quot;center&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;tr-caption-container&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;&quot;&gt;&lt;tbody&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;a href=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjGyt9cyaBi-pDWBL25hWF6rZzp8DnVtba6JhkD4XlkyXU-Eje6nODCy5dB3j-f_P88djGjZQU88zsStmVyfsk66Fm4LsLvP_hgWujQhkQffR7kwuQXGhc8w8MKnHF_gHfvDi2zcMo0R-Q/s1600/baton.jpg&quot; imageanchor=&quot;1&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto;&quot;&gt;&lt;img border=&quot;0&quot; height=&quot;320&quot; src=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjGyt9cyaBi-pDWBL25hWF6rZzp8DnVtba6JhkD4XlkyXU-Eje6nODCy5dB3j-f_P88djGjZQU88zsStmVyfsk66Fm4LsLvP_hgWujQhkQffR7kwuQXGhc8w8MKnHF_gHfvDi2zcMo0R-Q/s320/baton.jpg&quot; width=&quot;185&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;tr-caption&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;Baton Dezitijat&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;&lt;/table&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uništavanja po cijeloj Iiriji tokom sukoba su bila ogromna i ostavila su teške posljedice na stanovništvo. Ipak, nakon prestanka sukoba Rim nije vršio odmazdu ni masovno porobljavanje preživjelih. Nakon Ustanka Rim vodi pravedniju politiku i mudriju upravu u Ilirikumu i uspostavlja drugačiju administrativnu podjelu razdvojivši provinciju na dvije; Panoniju i Dalmaciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Proćitajte i &lt;a href=&quot;http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/01/ponesto-iz-istorije-bosne-iliri.html&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;Ponešto iz istorije Bosne-Iliri &lt;/a&gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;a href=&quot;http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/02/istorija-bosne-rim.html&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/feeds/6220038604435174291/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/01/istorija-bosne-batonov-ustanak.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/6220038604435174291'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/6220038604435174291'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/01/istorija-bosne-batonov-ustanak.html' title='Istorija Bosne-Batonov ustanak'/><author><name>Unknown</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='https://img1.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/" url="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgGDyBetJl3704GGRsblpbrhsKjxk5tbvHUEnvi_qqZtq76vutQmc7N7X1_owu3Qxycizc7LsN1p7cJq7hu1i7LVrYg2e4ckf9Q409mLtP3QRtpJ-sMQWmxKz1tqt_LsclhIrJdDQWqIYM/s72-c/ilirski+ratnici.jpg" height="72" width="72"/><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-9053388294975640109.post-7127070877830944210</id><published>2012-01-24T14:38:00.000-08:00</published><updated>2012-01-24T14:39:54.845-08:00</updated><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="američki san"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="ismet prcić"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="knjige"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="krhotine"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="romani"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="shards"/><title type='text'>Krhotine-Shards</title><content type='html'>&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ismet Prcić,izbjeglica iz ratne Bosne i Hercegovine je ostvario svoj &quot;američki san&quot;.Njegov prvenac,roman &quot;Shards&quot;(Krhotine) je uvršten u top 100 objavljenih knjiga po New York Timesu.Ismet je iz BiH kao osamnaestogodišnjak otišao 1995 godine sa jednom pozorišnom grupom u Škotsku a zatim u SAD-e.Tamo je završio koleđ počeo pisati zbog toga što je postao svjestan da zbog bosanskog akcenta nema puno mogučnosti kao glumac u americi.Napisao je Krhotine za sedam godina te ga je još dvije godine dograđivao u toku studija za koje je vrijeme radio razne poslove od mesara do kako kaže pokusnog kunića za lijekove.Na listi se nalazi još jedan roman autora porijeklom iz BiH radi se o Tei Obreht (pravim prezimenom Bajraktarević) i njenom romanu The Tiger&#39;s Wife(Tigrova žena).&lt;br /&gt;
&lt;table align=&quot;center&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;tr-caption-container&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;&quot;&gt;&lt;tbody&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;a href=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh9o4p7CMOTNJ2QXHR3qBgEpiE1dLW2_N0J8HEuI9S_G2sNzD3hrpsrvrWoLXCJidgVPoEk4nfzobqwh_F5sdKcTSmAFWXCJPtSBB_y9EpLxxsWiooEEn1eG-HQx5SqZKlRLIk6I5E69TM/s1600/krhotine.jpg&quot; imageanchor=&quot;1&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto;&quot;&gt;&lt;img border=&quot;0&quot; src=&quot;https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh9o4p7CMOTNJ2QXHR3qBgEpiE1dLW2_N0J8HEuI9S_G2sNzD3hrpsrvrWoLXCJidgVPoEk4nfzobqwh_F5sdKcTSmAFWXCJPtSBB_y9EpLxxsWiooEEn1eG-HQx5SqZKlRLIk6I5E69TM/s1600/krhotine.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;tr-caption&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;SHARDS-KRHOTINE&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;&lt;/table&gt;
&lt;i&gt;&lt;br /&gt;&lt;/i&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/feeds/7127070877830944210/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/01/krhotine-shards.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/7127070877830944210'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/7127070877830944210'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/01/krhotine-shards.html' title='Krhotine-Shards'/><author><name>Unknown</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='https://img1.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/" url="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh9o4p7CMOTNJ2QXHR3qBgEpiE1dLW2_N0J8HEuI9S_G2sNzD3hrpsrvrWoLXCJidgVPoEk4nfzobqwh_F5sdKcTSmAFWXCJPtSBB_y9EpLxxsWiooEEn1eG-HQx5SqZKlRLIk6I5E69TM/s72-c/krhotine.jpg" height="72" width="72"/><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-9053388294975640109.post-6907971351436557020</id><published>2012-01-23T09:31:00.000-08:00</published><updated>2012-01-23T09:35:44.619-08:00</updated><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="sevdah"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="sevdalinke"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="u lijepome starom gradu višegradu"/><title type='text'>U lijepome starom gradu Višegradu</title><content type='html'>&amp;nbsp;U lijepome starom gradu Visegradu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U lijepome starom gradu Visegradu&lt;br /&gt;
gdje duboka Drina vjekovima tece&lt;br /&gt;
ostade mi samo tuzna uspomena&lt;br /&gt;
asikovah s dragom skoro svako vece&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rano jutro, slusam, pjevaju slavuji&lt;br /&gt;
na Bikavcu brdu grada Visegrada&lt;br /&gt;
ustaj curo mala, ruzo procvjetala&lt;br /&gt;
vec je zora rana Drinu obasjala&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Evo sam ti dos&#39;o, sjedim na Bikavcu&lt;br /&gt;
slusam Drina huci, novi dan se sprema&lt;br /&gt;
sve je kao nekad, pjevaju slavuji&lt;br /&gt;
samo tebe, draga, na Bihavcu nema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Visegrade grade, gdje je moja draga&lt;br /&gt;
ko da sa mnom nikad srecna nije bila&lt;br /&gt;
gledao sam Drinu dok me je ljubila&lt;br /&gt;
zar je nase noci vec zaboravila&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pjesmu &quot;U lijepom starom gradu Višegradu&quot; napisao je Dragiša Nedović iz Kragujevca (umro 1961.) Autor je, među ostalim, i vrlo popularne pjesme &quot;Prođoh Bosnom kroz gradove&quot; koju mnogi smatraju klasičnom sevdalinkom. Također je autor pjesme &quot;Pluća su mi bolna&quot; za koju je bio inspiriran bolešću rahmetli Zaima Imamovića, ali je sudbina htjela da on umre mnogo prije Zaima, jer je Zaim umro 1994. Ta pjesma &quot;Pluća su mi bolna&quot; je dugo vremena bila žigosana i rijetko je izvođena. Čak i danas se vrlo rijetko pjeva, mada tuberkuloze još uvijek ima! &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Evo i orginalne verzije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U lijepom starom gradu Višegradu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U lijepom starom gradu Višegradu&lt;br /&gt;
gdje duboka Drina vjekovima teče,&lt;br /&gt;
ostade mi samo tužna uspomena,&lt;br /&gt;
ašikovah s dragom skoro svako veče.&lt;br /&gt;
A i jutros slušam, pjevaju slavuji,&lt;br /&gt;
na Bikavcu brdu grada Višegrada.&lt;br /&gt;
&quot;Ustaj, curo mala, ružo procvjetala,&lt;br /&gt;
već je zora rana Drinu obasjala!&lt;br /&gt;
Ustaj isprati me, moram da putujem,&lt;br /&gt;
u Srbiju idem svome rodnom gradu.&lt;br /&gt;
Za tobom ću Kiko večno da tugujem&lt;br /&gt;
Zašto sam te samu ostavio mladu.&lt;br /&gt;
Evo sam ti doš&#39;o, sjedim na Bikavcu,&lt;br /&gt;
slušam, Drina huči, novi dan se sprema.&lt;br /&gt;
Sve je kao nekad, pjevaju slavuji,&lt;br /&gt;
samo tebe, draga, na Bikavcu nema.&lt;br /&gt;
Višegrade, grade, gdje je moja draga,&lt;br /&gt;
k&#39;o da sa mnom nikad sretna nije bila?&lt;br /&gt;
Gledao sam Drinu dok me je ljubila&lt;br /&gt;
zar je naše noći već zaboravila?&quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Napisao Dragiša Nedović 1936.godine orginalni naslov Jutros rano slušam.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;



&lt;iframe width=&quot;420&quot; height=&quot;315&quot; src=&quot;http://www.youtube.com/embed/1-8po-ftZHI?rel=0&quot; frameborder=&quot;0&quot; allowfullscreen&gt;&lt;/iframe&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/feeds/6907971351436557020/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/01/u-lijepome-starom-gradu-visegradu.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/6907971351436557020'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/6907971351436557020'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/01/u-lijepome-starom-gradu-visegradu.html' title='U lijepome starom gradu Višegradu'/><author><name>Unknown</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='https://img1.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/" url="https://img.youtube.com/vi/1-8po-ftZHI/default.jpg" height="72" width="72"/><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-9053388294975640109.post-3414953233738438599</id><published>2012-01-21T08:23:00.000-08:00</published><updated>2012-01-26T09:16:32.990-08:00</updated><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="bosna i hercegovina"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="ratni zločin"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="srđan aleksić"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="trebinje"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="ustanak"/><category scheme="http://www.blogger.com/atom/ns#" term="čovjek"/><title type='text'>ustanak protiv zločina</title><content type='html'>Prije dvadeset godina u Trebinju je dvadesetšestogodišnji Srđan Aleksić  krenuo da odbrani Alena Glavovića .Alena su napala četvorica sileđija i ratnih zločinaca kada su na trebinjskoj pijaci ustanovili da je on Bošnjak.Srđan je u trenutku napada prišao da pomogne Alenu.Sileđije iz vojske RS su tada napale Srđana i pretukla ga na smrt.Preminuo je 27.Januara 1993.Godine.Srđan Aleksić je bio mlada nada&amp;nbsp; u plivanju i bavio se amaterskim pozorištem.Srđan Aleksić je bio Čovjek i zaslužio je da ga se sjetimo.&lt;br /&gt;
&lt;table align=&quot;center&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;tr-caption-container&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;&quot;&gt;&lt;tbody&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/01/Obituary_of_Sr%C4%91an_Aleksi%C4%87.jpg&quot; imageanchor=&quot;1&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto;&quot;&gt;&lt;img border=&quot;0&quot; height=&quot;232&quot; src=&quot;http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/01/Obituary_of_Sr%C4%91an_Aleksi%C4%87.jpg&quot; width=&quot;320&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;tr-caption&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;Čitulja Srđanu Aleksiću.&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/tbody&gt;&lt;/table&gt;
&lt;br /&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/feeds/3414953233738438599/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/01/ustanak-protiv-zlocina.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/3414953233738438599'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/3414953233738438599'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/01/ustanak-protiv-zlocina.html' title='ustanak protiv zločina'/><author><name>Unknown</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='https://img1.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-9053388294975640109.post-8414717472570599479</id><published>2012-01-20T13:45:00.000-08:00</published><updated>2012-01-20T22:28:43.984-08:00</updated><title type='text'>&quot;Neprijatelj&quot; prelazi rijeku</title><content type='html'>Borci su prešli rijeku i uspostavili most.Od svoje bijedne pomoći iz FBiH odvajaju iz usta da bi obezbjedili barem minimalnu egzistenciju za djecu svojih &quot;vjekovnih neprijatelja&quot;kako se sami zovu&amp;nbsp; pojedinci iz jednog dijela Bosne i Hercegovine .Tko je kome ovdje neprijatelj,tko kome želi zlo i uništenje,za koga je jedan narod tek geografski pojam.Odlučite sami.&lt;br /&gt;
Nepriajtelj prelazi rijeku,pazite ubi hljeb.&lt;br /&gt;
Otpušteni borci iz federalnog dijela vojske BiH odvajaju po 10 maraka&amp;nbsp; od svoje bijedne pomoći u iznosu od 310 maraka da bi prehranili svoje dojučerašnje radne drugove i svoje (kako ih pojedinci vole predstaviti)viševijekovne neprijatelje.Dokazani Bosanski merhamet.&lt;br /&gt;
Neprijatelj prelazi rijeku,idu Bošnjaci.Pazite ubi hljeb.Čuvajte se Bosna i Hercegovina se diže iz pepela ratnih zločinaca.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/feeds/8414717472570599479/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/01/neprijatelj-prelazi-rijeku.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/8414717472570599479'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/9053388294975640109/posts/default/8414717472570599479'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://bosna-hercegovina-ba.blogspot.com/2012/01/neprijatelj-prelazi-rijeku.html' title='&quot;Neprijatelj&quot; prelazi rijeku'/><author><name>Unknown</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='https://img1.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><thr:total>0</thr:total></entry></feed>