Saznajte u Budvi, Crna Gora – gdje će se politički, bezbjednosni i ekonomski eksperti kao i  akademici iz cijelog svijeta sastati kako bi diskutovali o ovoj temi!

4. – 6. jun 2012.

Prvi 2BS Forum koji je održan u junu 2011. okupio je preko 200 učesnika i bio prepoznat kao jedan od najvećih i najboljih događaja koji se bavi pitanjima bezbjednosti regiona i šire. Drugi 2BS Forum će svakako nastojati da bude još bolji i da nadmaši postavljene standarde.

Dvije nedelje nakon samita u Čikagu, drugi 2BS Forum će omogućiti političkim i ekspertskim elitama izvanrednu platformu za otvorenu i konstruktivnu diskusiju o klučnim pitanjima koja će biti razmatrana i na samitu u Čikagu. 2BS Forum će dotaći i pitanja globalne ekonomske krize i njenih efekta na svjetsku bezbjednost. Cilj Foruma je da osnaži diskusiju po pitanju najznačajnijih dilema iz sfere međunarodne bezbjednosti i saradnje.

Zemlje koje će učestvovati na Forumu su: Albanija, Avganistan, Austrija, BiH, Crna Gora, Danska, EU, Egipat, Grčka, Hrvatska, Holandija, Italija, Izrael, Kanada, Letonija, Mađarska, Moldavija, Makedonija, Norveška, Njemačka, NATO, Poljska, Rumunija, Rusija, SAD, Srbija, Slovenija, Slovačka, Turska, Ukrajina, Velika Britanija

Imajući u vidu bitnost teme, na ovom sastanku će biti prisutna 3 delegata Centra za međunarodne bezbjednosne studije.

Na Fakultetu za državne i evropske studije 14.  marta 2012 godine   održan je  Okrugli sto na temu „Značaj i mogućnosti učešća civilnog sektora u procesu evroatlanstkih integracija Crne Gore“.  

Na Okruglom stolu su učestvovali predstavnici visokoškolskih ustanova i NVO koji rade na implementaciji Euro-atlanskih integracija.

Događaj su organizovali Fakultet za držvane i evropske studije (FDES) i Koordinacioni Tim za implementaciju Komunikacione strategije o evroatlantskim integracijama Crne Gore.

Kao i na predhodnim događajima iz Tima je još jednom poslata poruka o važnosti prisutva i pokazivanju interesovanja civilnog sektora po pitanju integracija.

Na otvaranju okruglog stola prisutnima su se obratili:

-          pomoćnik ministra unutrašnjih poslova za oblast državne uprave Veselin Vukčević,

-          šef Kancelarije za tehničku podršku organizacijama civilnog društva u Crnoj Gori (TACSO) Goran Đurović i

-          dekan Fakulteta za državne i evropske studije prof. dr Đorđije Blažić.

Nakon uvodnih obraćanja, organizovane su dvije panel diskusije posvećene raspravi o ulozi institucija visokog obrazovanja i nevladinog sektora u procesu evroatlantskih integracija Crne Gore u kojima su učešće uzeli relevantni predstavnici akademske zajednice i nevladinih organizacija iz sva tri regiona Crne Gore.

Okrugli sto je ujedno okupio predstavnike privatnih i državnog Univeriteta Crne Gore, što je označeno kao nastavak dobre saradnje među studentima.

Early in the twentieth century, American educators put together a story of Western civilization, its origins, history, and promise that for the subsequent fifty years remained at the heart of American college education. The story they told was of a Western civilization that began with the Greeks and continued through 2,500 years of great books and great ideas, culminating in twentieth-century progressive liberal democracy, science, and capitalist prosperity.

In the 1960s, this Grand Narrative of the West came under attack. Over the next thirty years, the critics turned this old story into its opposite: a series of anti-narratives about the evils, the failures, and the betrayals of justice that, so they said, constituted Western history.

The victory of Western values at the end of the cold war, the spread of democracy and capitalism, and the worldwide impact of American popular culture have not revived the Grand Narrative in the European and American heartlands of the West. David Gress explains this paradox, arguing that the Grand Narrative of the West was flawed from the beginning: that the West did not begin in Greece and that, in morality and religion, the Greeks were an alien civilization whose contribution was mediated through Rome and Christianity. Furthermore, in assuming a continuity from the Greeks to modern liberalism, we have mistakenly downplayed or rejected everything in between, focusing on the great ideas and the great books rather than on real history with all its ambiguities, conflicts, and contradictions.

The heart of Gress’s case for the future of the West is that the New must remember its roots in the Old and seek a synthesis. For as the attacks have demonstrated, the New West cannot stand alone. Its very virtues — liberty, reason, progress — grew out of the Old West and cannot flourish when removed from that rich soil.

Obavještava da će britanska fondacija British Scholarship Trust, za akademsku 2012/13. godinu , dodijeliti do 5 stipendija kandidatima iz Crne Gore, u trajanju od 1 do 4 mjeseci. Stipendije su namijenjene postdiplomskim usavršavanjima/istraživanjima iz svih oblasti, a period realizacije je oktobar 2012 – oktobar 2013. godine.

Najvažniji uslovi: 
- Kandidati treba da imaju manje od 30 godina do 01. oktobra 2012. godine,
- Akademska dostignuća,
- Odlično znanje engleskog jezika,
- Značaj teme usavršavanja za dalji rad kandidata
- Prednost će imati kandidati koji do sada nisu realizovali studijski boravak, kao i kandidati koji su već uspostavili kontakt sa nekim britanskim univerzitetom/institucijom (nije presudno za konačan ishod aplikacije)

Potrebna dokumentacija: 
- Prijavni formular u 2 primjerka, popunjen na engleskom jeziku, koji se može dobiti u ovom Zavodu, ili na veb sajtu
www.britishscholarshiptrust.org
- Kvalitetno prezentovana tema usavršavanja i njen značaj za dalje usavršavanje u struci, na najviše jednoj stranici formata A4,
- Ovjerenu fotokopiju diplome o završenim redovnim ili postdiplomskim/doktorskim studijama,
- Uvjerenje o dobrom znanju engleskog jezika,
- Detaljan Curriculum Vitae,
- Dvije preporuke univerzitetskih profesora/stručnjaka iz oblasti koju kandidat predlaže za svoje usavršavanje /u zatvorenoj koverti – po mogućnosti, na engleskom jeziku/,
- Ukoliko je kandidat uspio da uspostavi kontakt, priložiti kopiju pozivnog pisma nekog od relevantnih britanskih univerziteta/institucija kojim kandidat dokazuje da je sebi obezbijedio mjesto, odnosno mentora ukoliko mu bude odobrena stipendija. U slučaju da kandidat nije uspostavio kontakt, molimo da na veb sajtu «British Scholarship Trust»-a potraže opciju «useful links» gdje će naći kontakt adrese željenog britanskog univerziteta/institucije.

Navedenu dokumentaciju treba dostaviti, ili predati lično, Zavodu za medjunarodnu saradnju, Njegoševa 2, 81000 Podgorica, najkasnije do ponedjeljka, 12. marta 2012.godine. Za sva dodatna pojašnjenja i informacije, zainteresovani kandidati se mogu obratiti na telefon (020) 665 – 415, ili doći u Zavod. Nepotpune i neblagovremeno dostavljene prijave se neće razmatrati.

Dosijea najboljih 5 do 6 kandidata biće proslijedjena Fondaciji koja će donijeti konačnu odluku o dodjeli stipendija, tokom maja 2012. godine. 

Tekst je preuzet sa sajta www.zamtes.gov.me .

Beč se prema aktuelnom istraživanju Quacquarelli Symonds-a (QS), renomirane kompanije za visokoškolsko obrazovanje i karijeru, ubraja među pet najboljih gradova za studiranje.

Iako je na rang listi najboljih svjetskih univerziteta „World University Ranking 2011“ Univerzitet u Beču bio na 155. mjestu, za studente koji traže visok kvalitet življenja, kulturu i povoljnost, Beč će biti pravi izbor, procjenjuje QS.

Status grada s najboljim kvalitetom življenja prema Mercer studiji, niske studijske takse za strane studente, dobar odnos zastupljenosti studenata iz zemlje i inostranstva, kao i dva najbolja univerziteta u državi – Univerzitet u Beču i Tehnički univerzitet su kvaliteti zbog kojih je Beč dobio titulu najboljeg grada za studente na njemačkom govornom području.

Zbog visokih troškova studiranja u američkim i azijskim gradovima, evropski univerzitetski centri su na ovoj rang listi dobili bolje ocjene nego na listama najboljih univerziteta. Među 50 najboljih gradova za život studenata je 20 evropskih gradova, a među deset najboljih čak šest. Najbolji gradovi za život studenata su Pariz, London, Boston, Melburn i Beč.

Cilj ovog događaja bio je da se razmijeni dosadašnje iskustvo i  da se  radi na unapređenju kako bi javnost bila što bolje informisana. Posebna pažnja se pridaje očuvanju životne sredine koja predstavlja bezbjednost građana. Takođe se razgovaralo i o sredstvima koja treba da se upotrijebe kako bi se sanirali određeni problemi i poboljšali životi naših građana.

Studenti Fakulteta političkih nauka

Bilo je zadovoljstvo slušati Njegovu Ekselenciju,Vladimira Gaspariča, Ambasadora  Republike Slovenije. Rekao je koliko je značajna zaštita životne sredine za našu zemlju koja je od ključnog značaja za razvoj turizma. NATO koristi moderan pristup kako bi unaprijedio zaštitu životne sredine.

Okrugli sto pored Njegove Ekselencije, otvorile su Ivana Vojinović, pomoćnica ministra održivog razvoja i turizma i Daliborka Pejović, direktorica Agencije za zaštitu životne sredine.

Samim ulaskom Crne Gore u NATO savez  doći će do ojačanog poštovanja zakona životne sredine. Događaji poput ovog ukazuju na određene probleme u našoj zemlji. Samim tim, budimo svijest naših građana da učestvuju u očuvanju naše životne sredine. Kao buduća članica Evropske unije i NATO saveza, treba da sanira te određene probleme.

Kao student, želim da iskažem svoje zadovoljstvo što sam prisustvovala ovakvom događaju na kojem sam čula izlaganje jednog diplomatskog predstavnika. Studenti treba da imaju priliku da uče o temama o kojima ne znaju mnogo, a koje mogu uticati na akademsko obrazovanje i razvoj interesovanja.

Autor teksta je Milena Kalezić, student treće godine Fakulteta političkih nauka, smjer Evropske studije

S bruto društvenim proizvodom od 54.000 dolara po stanovniku, ova nordijska zemlja je među najbogatijim na svijetu, a na vrhu tabele našla se i zbog visokog društvenog kapitala i osjećaja sigurnosti.

U istraživanju su razmatrani kriterijumi ekonomije, preduzetništva, vlasti, edukacije, zdravlja, bezbjednosti, lične slobode i društvenog kapitala.

Danska je na drugom mjestu zbog velikih mogućnosti za preduzetnike i socijalnih jednakosti. U ovoj državi su troškovi osnivanja firme najniži.

Australija je na trećem mjestu i u odnosu na 2009. popela se za dva mjesta zbog izvrsnog obrazovanja, efikasne birokratije i pametnog korišćenja prirodnih resursa. Slijede Novi Zeland, kao zemlja s najvišom tolerancijom prema imigrantima, efikasnom vlašću, obrazovanjem i ličnim slobodama, i Švedska, gdje je visok nivo političkog učešća i društvene jednakosti u kombinaciji sa zaštitom životne sredine i čak 123 mobilna telefona na 100 stanovnika.

Najtužnija zemlja za život je Centralnoafrička Republika gdje 10 posto djece umire tokom prve godine života, na jednog učitelja dolazi 91 učenik, a osnove za prosperitet ne postoje.

Slijede korumpirani Zimbabve, gdje se ne poštuju ljudska prava i vlada konstantno političko nasilje, i Etiopija, gdje pismenost iznosi samo 30 posto, pothranjeno je 40 posto stanovništa, a stepen nezaposlenosti iznosi 20 posto.

Pakistan je na četvrtom mjestu zbog neefikasne i nestabilne vlade, i kao zemlja netolerantna prema strancima.

Jemen je peti na listi najtužnijih zemalja zbog građanskih nemira, ograničenih sloboda i nemogućnosti obrazovanja žena. Tu svega trećina stanovništva aktivno radi.

Tekst je preuzet sa sajta  www.ceppei.ba.

Razgovor je tekao u neformalnoj atmosferi , studenti su postavljali brojna pitanja na koja je ambasador sa zadovoljstvom odgovarao.

Prva ključna stavka i cilj same posjete bio je upoznavanje sa radom ambasade Slovenije, kontakt Ambasade Crne Gore i NATO. Studenti su se upoznali sa radom i zadacima kontakt ambasade. Slovenija je kontakt ambasada naše države i NATO-a od januara 2011 godine, i njen mandat traje 2 godine. Ambasador, kao i njegovi saradnici su jako motivisani da što bolje realizuju projekte koje imaju za Crnu Goru i na taj način doprinesu da Crna Gora u što kraćem roku postane dio Alijanse.

Ambasada Slovenije takođe ima zadatak da prenosi iskustvo te zemlje sa NATO integracijama i da svoje iskustvo implementira u planove Cre Gore, sa ciljem da se na što kvalitetniji način odrade reforme neophodne za ulazak u NATO.  Danas je Slovenija veoma razvijena zemlja, članica EU i NATO, samim tim njena posvećenost integracijama Crne Gore svima u našoj državi pričinjava veliko zadovoljstvo i sigurnost da na našoj strani imamo, pored ostalih, jednu od nama najbližih zemalja, koja je spremna da štiti naše interese i da nas zastupa pred ostalim NATO ambasadorima.

Da se podsjetimo, Slovenija je u NATO savez stupila 2004 godine. Odluka za ulazak sprovedena je na referendumu, koji je bilo neophodno organizovati, jer istovremeno Slovenija je postala i članica EU. Rezultati na referendumu su pokazali zrelost građana Slovenije da prihvate najbolje rješenje za budućnost njihove zemlje. (66% birača iskazalo je da želi da Slovenija bude dio NATO i EU.)

Posjeta Ambasadi Slovenije

Pitanja studenata najviše su se odnosila na benefite koje će Crna Gora imati ulaskom u NATO. Ambasador je odgovarao realno, oslanjajući se na iskustvo Slovenije, da bi na kraju zaista svi imali jasan stav o benefitima koje Crna Gora dobija ulaskom u  NATO. Važna stvar je i ta da je naglasio da Slovenija nije imala nijedno negativno iskustvo od samog ulaska u NATO i da od nje nikada nije zatrazeno da gradi baze na svojoj teritoriji. Ovo pitanje je jako važno, jer se i naši građani upravo plaše mogućnosti građenja baza na teritoriji Crne Gore. Ambasador je poručio da o NATO treba razgovarati otvoreno, govoriti sa svih aspekata i na taj način zaključiti šta su i koje su prednosti članstva u Alijansi.

U razgovoru je pomenuta saradnja crnogorskih diplomata i novinara, sa kolegama iz Slovenije, a otvorena je i mogućnost razmjene studenata sa studentima iz Slovenije, u cilju saznanja sta su oni kao bitna ciljna grupa radili po pitanju NATO integracija i na koji način su se zalagali da njihova zemlja bude članica Alijanse.

Na kraju ove posjete zaključeno je da će Ambasada Slovenije podržavati studente i studentske organizacije i uvijek biti otvorena za saradnju.

Pogledajte galeriju sa ovog događa.

Dakle, uslov naše slobode jeste sloboda drugih ljudi. Ljudi su od davnina, u najprimitivnijim ljudskim zajednicama težili jedinstvu. Modernizacija društva često je donosila radikalne ideje o nezavisnosti i samostalnosti naroda. Ipak, ljudsko društvo se nije previše pokoravalo takvim idejama.

Sloboda je bila i ostala najsvjetliji vladar “trona svjetskoga”. Najsjajnija zvijeda životne beskonačnosti. Put do zvijezda je trnovit, posut oštrim bodljem. Svaki korak ka slobodi bio praćen krvavim borbama, ratovima. Vodile su se bitke za osvajanje zvijezde koja se nekada činjela tako daleko, tako nedostižno.  To su činjenice koje ne smijemo zaboraviti, ni dozvoliti vremenu da nam otrgne te stranice naše istorije. One moraju biti prisutne u našoj sadašnjosti da nas podsjete kako su naši preci ostavljali živote da bi smo mi danas bili slobodni. Mi danas ne moramo voditi ratove, danas nam se pruža šansa da slobodu branimo diplomatijom, dobrim međunarodnim  odnosima i ulaskom u saveze kao što je NATO!

Smatram da smo zbog duge i slavne istorijske prošlosti Crne Gore u obavezi da sačuvamo njen intergritet i njenu slobodu. Moramo biti borbeni, razumni i odlučni. Pružena nam je šansa, a naše je da uđemo na velika vrata svijeta!

Najveća vrijednost jedne zemlje ogleda se u očuvanju mira i stabilnosti kako u njenoj unutrašnjosti, tako i izvan nje. Znajući da je to i jedna od glavnih misija NATO-a, daje nam se razlog više da stvaramo pozitivno mišljenje o alijansi.

Moramo dopustiti da u nama proradi svijest o bitnosti saveza u današnjem vremenu. Po svaku cijenu moramo biti spremni da očuvamo mir i stabilnost i sve ostale vrijednosti koje karakterišu vladavinu jedne demokratske države.

Iz nekih neformalnih istraživanja koje sam radila kako na prostoru Crne Gore tako i na prostoru svih država bivše Jugoslavije , došla sam do zaključka da  procentualno veliki broj ljudi eksplicitno izražava negativno mišljenje o NATO alijansi. Suština tih rezultata zasniva se na činjenici da se radi o opštoj neinformisanosti građanstva. U pitanju su zemlje koje  su bile, a neke od njih su možda i još uvijek po pritiskom ratnih dešavanja. Međutim, to i nije toliko porazna činjenica, ukoliko smo spremni da na pravi način utičemo i korigujemo svijest ljudi. Ujedinjenim snagama pronaći adekvatan način i dokazati pozitivnost pristupa NATO alijansi. Članstvo u NATO mogla bi da bude polazna tačka za jačanje kako političkog, ekonomskog, pravnog, tako i ostalih aspekata svakodnevnog života.

Suština naših života sastoji se u formiranju saveza. NATO kao svjetska organizacija posjeduje veliki broj pozitivnih stvari koje su u mogućnosti da afektivno utiču na svaku zemlju. Poseban akcenat bih stavila na zemlje u razvoju. Konkretno na Crnu Goru. Teritorijalno mala zemlja, sa takođe malim brojem stanovnika , prepuna kako prirodnih, tako i istorijskih resursa i nasleđa pravi je preduslov da pristupi nečemu što će dovesti do kulminiranja njenog razvitka.  Važna činjenica u svoj priči jeste da postoje jaki i moćni savezi kao što su Evropska Unija i NATO koji primjećuju svaki uspon Crne Gore, ma koliko on nekada bio mali i činio nam se nebitnim.

Put ka Evropskoj Uniji zahtijeva od nas da ispunimo određene uslov. Ulazak u NATO, sigurna sam, bila bi jako dobra i značajna platforma za nastavak borbe za kandidaturu.

Postavlja se logično pitanje. Zašto biti jedna od država koje su ujedinjene u NATO savezu? ! Iz mnoštvo razloga, od kojih bih izdvojila nešto što mi se čini kao najbitnije za svaku državu a posebno države Balkana. Očuvanje mira na ovom prostoru treba da bude prioritet za sve nas. Balkan je područje gdje se vjekovima ratovalo, gdje je vjekovima bila potrebna iskra slodobe. Gubili su se nevini životi, prolivala ljudska krv. Zaista bi bilo vrijeme da kažemo NE, rivalstvu između naroda. Vrijeme da shvatimo da jedino mirovnim ugovorima i paktovima možemo doći do slobode!

Borba protiv organizovanog kriminala je takođe bitan uslov da jedna zemlja, koja se deklariše vladavinom prava, i funkcionisala po tom principu. Moramo smanjiti stopu kriminala, korupcije i drugih oblika nesavjesnog ponašanja.

Naša obaveza je i da školujemo i usavršavamo kadrove koji će nas sjutra predstavljati i koji će se spremni suočavati sa svim izazovima koji im se postave. I tu vidim veliku ulogu saveza. Odlazak naših studenata na usavršavanje u inostranstvu, posjeta važnih kako evropskih tako i svjetskih institucija u velikom bi doprinijela profesionalnoj nadgradnji i sticanju novih iskustava.  Porazna cinjenica je to što veoma mali broj ljudi posjeduje pasoše, a još manji broj je ikada napustio granice zemlje. Naučna putovanja su veoma važan segment obrzazovanja, a i tu je uloga NATO saveza zaista velika.

Razmišljajmo o budućnosti. Ne želimo više situacije, koje su pristutne na prostorima bivše Jugoslavije, doduše danas u manjoj mjeri, ali opet dosta izražene. Nacionalizam, rasizam, etničko porijeklo i religijska pripadnost nikako ne smiju biti mjerila čovjeka. Kroz savez mozemo dokazati i pokazati da smo svi isti i da svi imamo ista prava. Potrebno je zaštititi sve religije svijeta, sve naconalnosti , kulture i jezik, poštovati prava nacionalnog identiteta svakog od nas. To je jedini način da shvatimo važnost međunarodnih odnosa, koji predstavljaju kamen temeljac jedne pravedne države.

Oslobodimo se predrasuda! Ne sudimo stvarima prije nego li saznamo njihovu suštinu. Potrebno je korigovati ljudsku svijest i dokazati da se prava sloboda nalazi u savezima! Ne želimo da živimo u lancima , ne želimo da robujemo klišeima, želimo slobodu! Slobodu govora, religije, slobodu nacionalnosti. I ne samo na prostorima naše zemlje. Želimo da se osjećamo slobodno i ponosno, da se izjasnimo o svom nacionalnom porijeklu i svojoj religiji bez straha da cemo biti sankcionisani, i to na bilo kojoj strani svijeta se nalazili. Takođe je bitno da mi unutar zemlje omogućimo svima pravo na izjašnjavanje.

Prvi, možda i najteži korak koji treba odraditi u Grnoj Gori, jeste popularizacija ideje o NATO-u. Organizovati brojne tribine, predavanja, naučne skupove na kojim će prvenstveno prisustvovati studenti a zatim i svi ostali zainteresovani gradjani. Uvesti NATO kao obavezan predmet kako u srednjim, tako i osnovnim školama. Sigurna sam da bi se neka, za sada nezvanična statistika negativnog mišljenja o NATO-u veoma brzo promijenila u jednu od najpozitivnijih stvari koja se tiče razvitka i afirmisanja Crne Gore.

Crna Gora trenutno piše jednu od značajnijih stranica novije istorije. Budimo dio te stranice, ujedinimo se i dokažimo da je svijet mnogo bliži i pristupačniji kada smo zajedno. Zato, NATO savez je zlatna šansa Crne Gore. Ne propustimo je!