Digresije na refule

Glad za tehnološkim napretkom

2010-03-09T21:41:00.006+01:00

Imam jednog prijatelja koji je fasciniran (sjeverno)američkim Indijancima. Njihovom kulturom, slobodom, i svime onim ostalim što je bijeli čovjek uništio. Osim indijanaca voli i konje, ali te dvije "ljubavi" su međusobno povezane. Uvijek me mora podsjetiti kako su indijanci slobodno jahali američkim stepama i lovili bizone. A onda je došao Evropljanin i sve pokvario.

Jedini nedostatak te romantične slike je što je potpuno kriva. Naime, "konj" je napredna tehnologija koju je donio bijeli čovjek, a indijanci su ga prihvatili i time drastično promijenili način svog života.

Još gore - u Americi je postojao autohtoni konj kojeg su prvi stanovnici potamanili. A prije evropskog konja indijanci nisu lovili bizone jer su bili prebrzi i nezgodni za lov. Tek s evropljanima je konj nanovo uveden. Dakle, ta ljubav prema indijanskim konjima je ljubav prema jednom evropskom uvozu. Tehnološki napredak, drugim riječima.

Imam i jednog drugog frenda koji dijeli sličnu fascinaciju prema stanovnicima Nove Gvineje. Ti planinski gorštaci su, jelte, tamo živjeli desecima tisuća godina, a onda je došao bijeli čovjek i potpuno ispretumbao kulturu.

Ali, nedavno sam otkrio da ni ta priča nije baš potpuno istinita... Dotični "gorštaci" su postali "planinski" relativno nedavno. Jer oni su tisuće godina živjeli uglavnom u primorskim prašumama. Samo tamo su mogli uzgajati biljke za prehranu. A onda je uvedena jestiva biljka koja se mogla uzgajati na puno višim nadmorskim visinama. Život na planinama ima prednost što tamo nema onih prašumskih bolesti s nizina (npr. malarija). Ta biljka je omogućila da se broj ljudi višestruko uveća i u potpunosti promijeni kultura. Biljka je - krumpir, a ta promjena se dogodila relativno nedavno - prije tristotinjak godina.

Baš me zanima hoću li ga uvjeriti da je fascinacija "gvinejskim planinskim čovjekom" u svari fascinacija kulturom koja se tek relativno nedavno promijenila. I to zahvaljujući globalizaciji.

PS. Ne tvrdim ovdje da je bijeli čovjek uvijek sa sobom nosio tehnički napredak. Upravo suprotno, sa sobom je nosio ratove i bolest. Ali i svi ti ostali narodi su bili jednako gladni tehnološkog napretka kao bijelci i bilo tko drugi na svijetu...

Juda

2010-03-08T20:35:00.000+01:00

Kako je jedan biskup iz drugog stoljeća opisivao Judu Iškariotskog:

Judas was a dreadful, walking example of impiety in this world, with his flesh bloated to such an extent that he could not walk through a space where a wagon could easily pass. . . . His eyelids were so swollen that it was absolutely impossible for him to see the light and his eyes could not be seen by a physician, even with the help of a magnifying glass, so far had they sunk from their outward projection. His private parts were shamefully huge and loathsome to behold and, transported through them from all parts of his body, pus and worms flooded out together as he shamefully relieved himself.

Korolar ovog opisa je da su, prema biskupu, pisci četiri službena evanđelja lagali o događajima vezanim uz Isusa i apostole.

Otkaz

2010-03-06T06:47:00.001+01:00

Bio sam uvjeren da u trenutnoj firmi radim manje od pet godina, ali kad sam u molbi za prekid radnog odnosa trebao upisati datum - nazvao sam kadrovsku službu i začudio se... Bome ima preko pet godina da sam radio gdje radim.

U svakom slučaju, puno sam naučio o bankarstvu, o programiranju, o bazama, o AS/400 i raznim IBM-ovim proizvodima (pojedine od tih IBM-ovih proizvoda ću s guštom zaboraviti). Neke stvari mi nisu bile po volji, puno drugih jest, ali tako je svugdje. To što sam tu bio pet godina, a usprkos drugim ponudama za posao, znači da mi je ipak bilo u redu i da će mi ovih pet godina ostati u ugodnom pamćenju.

Ukratko, dao sam otkaz. Imam dogovor i za mjesec dana startam s novim radnim mjestom. Usput se selim i u novi grad - Pulu. Malo imam i tremu :) Pa, vidjeti ćemo kako će sve to ispasti...

Rugala se desktop sova web sjenici

2010-03-01T19:25:00.000+01:00

Microsoft (tvrtka čiji operativni sustav drži 90% tržišta) se buni što Google (čija tražilica drži 65% tržišta) ima prevelik udio na tržitu:

Microsoft does say that a growing number of consumers, companies and governments have concerns about Google's marketplace dominance. "It's no secret that we share many of these concerns," ...

Svijet je pun bizarnosti...

Oružje Mozart

2010-02-28T17:00:00.002+01:00

Svijet je pun bizarnosti:

In January it was revealed that West Park School, in Derby in the midlands of England, was “subjecting” (its words) badly behaved children to Mozart and others. In “special detentions,” the children are forced to endure two hours of classical music both as a relaxant (the headmaster claims it calms them down) and as a deterrent against future bad behavior (apparently the number of disruptive pupils has fallen by 60 per cent since the detentions were introduced.)

Svjedoci ponedjeljkom

2010-02-26T06:42:00.000+01:00

Zanimljivo:

fraudulent claims are more likely to be made on a Monday than a Tuesday, since policyholders who stage accidents tend to assemble friends as false witnesses over the weekend.

Link.

Alternativna medicina II

2010-02-24T20:50:00.004+01:00

OK, a sad jedno potpuno suprotno razmišljanje.

Priča je išla ovako:

(...) a traditional Chinese medicine doctor operating out of a shop in Chelmsford, Essex, who for several years prescribed pills with high doses of a dangerous substance to treat the acne of senior civil servant Patricia Booth, 58. Following this, her patient lost both kidneys, developed urinary tract cancer, had a heart attack, and is on dialysis three times a week (...)

Britanska vlada je htjela smanjiti broj ovakvih slučajeva i sad od alternativnih liječnika traži da imaju završen fakultet. Takvi fakulteti su problematični jer ih vladinim priznanjem ona i legitimira. Dakle, potvrđuje nešto što je u najmanju ruku znanstveno nepotvrđeno, a u puno slučajeva i nedvosmisleno znanstveno opovrgnuto.

Ja ovdje vidim dva razloga zašto država ne bi smjela javno priznati fakultete koji podučavaju alternativnu medicinu. Prvi razlog je principijelan, drugi praktičan:

Alternativna medicina podučava o stvarima koje jednostavno nisu istinite.
Alternativni liječnici nisu kontrolirani od strane države i njihova praksa može dovesti do slučaja kojeg sam spomenuo na početku linka.

Međutim... Ovaj prvi razlog je vrlo lako pobiti. Ima puno javno priznatih studija koji poučavaju svari koje jednostavno nisu znanstvene istine. Na primjer, umjetnički studiji nemaju apsolutno nikakve veze sa znanstvenom istinom. Uspjeh umjetničkog djela nema veze s njegovom "istinitošću" ili "znanstvenom (ne)opovrgljivošću" nego s time koliko se uspije poigrati našim osjećajima. A opet - svi mi svjesno uživamo u umjetnostima i smatramo kako je njihov položaj u društvu i obrazovanju opravdan.

Umjetnost nije jedini izuzetak. Postoji cijeli niz znanosti koje to u stvari nisu ili znanosti koje glume egzaktnost, a egzaktne nemogu nikako biti. I opet - one se bez problema predaju na fakultetima.

"Istinitost" i "znanstvenost" nije kriterij kojeg uzimamo zdravo za gotovo da bi procijenili je li u redu da država priznaje i subvencionira neki studij.

Što je s drugim razlogom. Onim o mogućim opasnim posljedicama alternativnih liječenja? E sad... Prva stvar s kojom trebamo biti na čisto - znanstveno priznata medicina ubija. Ta ista medicina i spašava živote. Puno života. Ali, kao i s tradicionalnom medicinom, i posjet liječniku ponekad funkcionira jednostavno kao placebo. Samo da podsjetim - placebo jest učinkovit. Kad liječnik hitne pomoći reanimira pacijenta u komi - to definitivno nije placebo, ali mnogi ljudi su jednostavno hipohondri i idu liječniku samo zato da im on nažvrlja par latinskih izraza na papiriću - tako da bi osjetili kako je njihova bolest važna. Država i to subvencionira.

Znanstvena medicina nema alternative. I nitko normalan neće otići prvo kod bioenergetičara ukoliko ima probleme sa srcem. Ljudi obično idu prvo kod liječnika, a kad ništa više ne funkcionira - idu kod alternativca.

Kad sve skupa zbrojimo i oduzmemo, a znajući da placebo jest učinkovit, slijedi važno pitanje: Jesu li slučajevi kao onaj s početka teksta izuzetak ili pravilo? Odnosno, koliko točno slučajeva alternativne medicine završava s ozbiljnim zdravstvenim posljedicama? Ukoliko je to jedan od sto tisuća pacijenata godišnje - to je manja opasnost od planinarenja, a planinarenje nit' zabranjujemo nit' reguliramo. Od planinarenja se ljudi dobro osjećaju, ali ja znam i ljude koji se dobro osjećaju od bioenergije. Ukoliko je to jedan od pedeset pacijenata godišnje - to je velik postotak i postoji jak razlog da se tradicionalna medicina i zabrani, a ne samo "regulira".

Istraživanja kao ovo koje kaže...

Taken in large quantities, injected, or combined with prescription drugs, herbal medicines -- which contain arsenic, mercury and lead -- can cause serious illness, worsen pre-existing health problems or result in death.

...su prilično beskorisna o ovom problemu. Jer kažu da se nezgodne stvari mogu desiti, ali ne kaže koliko često se dešavaju u praksi. I kaže da se dešavaju samo ako se ti "lijekovi" uzimaju u velikim količinama. Ljudi ne piju stotine litara čaja, popiju jednu čašu dnevno. Je li "jedna čaša" isto što i "velika količina" koja se spominje u članku... Nitko ne zna.

Mogli bi spomenuti kako bi uzimanje bilo kojeg lijeka iz apoteke "u velikim količinama" vjerojatno rezultiralo inim problemima. Ljudi to ne čine jer su medicina i farmacija priznate i regulirane. Ukoliko frekvencija opasnih zdravstvenih komplikacija nije jako velika, a "istinitost" nije kriterij za priznavanje visokoškolskih studija - onda je problem "Zašto država ne bi subvencionirala studij alternativne medicine?" - prilično netrivijalno pitanje.

I mislim da bi bilo koji skeptik trebao ozbiljno razmisliti o tome, jer pitanje nije nimalo jednostavno.

Nije dovoljno dokazati neznanstvenost da bi opravdali tvrdnje "treba zabraniti" ili "ne smije se subvencionirati".

Priznata alternativna medicina

2010-02-23T05:28:00.001+01:00

Vlada Velike Britanije je bila zabrinuta što "alternativni liječnici" mogu pripisivati opasne lijekove ljudima (a ponekad to i čine). I što su onda napravili:

So is training the problem? The government's review into regulation of alternative therapists has recommended that it should be compulsory to have a university degree in alternative therapies, and that universities should run such courses.

Iskreno, ja ne vjerujem da ljudi u vladi vjeruju u alternativnu medicinu, ali htjeli su barem prisiliti ljude koji se njome bave da imaju završen nekakav fakultet. U jednu ruku, prisilivši alternativce da imaju kakvu-takvu ozbiljnu naobrazbu - smanjili su opasnost od pogrešnog pripisivanja opasnih lijekova ili terapija. Međutim, time što su ih prisilili da imaju fakultet su i legitimirali praksu čija učinkovitost nije znanstveno potvrđena.

Sad ti ljudi imaju završen fakultet kojeg "vlada priznaje". Dakle, vlada službeno priznaje i alternativnu medicinu.

PS. Ja osobno nisam protiv toga da postoje "alternativni" fakulteti, nego sam jako protiv toga da ih država, na bilo koji način, legitmira i/ili subvencionira njihovo pohađanje.

Buzz

2010-02-21T21:24:00.000+01:00

Zanimljivo je to s velikim korporacijama. Da mogu, zakupili bi autorska prava na sve i svašta. I utužili bi cijeli svijet ukoliko koristi njihove nazive, logotipove, likove, note, ili boju... No, ako se pred svijetom žele prikazati kao ljubitelji otvorenih standarda, onda to ne mogu.

Na primjer, Google i Yahoo jesu ljubitelji otvorenih standarda. Da nisu, bi li se Google Buzz zvao Google Buzz? S obzirom da je prije samo godinu i pol Yahoo pokrenuo svoj Buzz? Potpuno je nebitno što se radi o različitim proizvodima. Da se radi o klasičnim korporacijama - mislim da bi se sada već vrtile trilijunske tužbe po sudovima (moj Buzz je bio prije tvog Buzza, moj Buzz je jači od tvog Buzza)...

Kamaničnik

2010-02-19T06:00:00.002+01:00

Kanjon Kamačnika, proljeće prošle godine:

Sigurnosnostandardni Windowsi

2010-02-18T06:38:00.000+01:00

Malo humora za dobro jutro:

Windowsi su dobri i zbog određenih sigurnosnih standarda koji se moraju čuvati i tu nema milosti ni za koga pa ni za predsjednika

Radi se o razlozima zašto će ured predsjednika morati koristiti Windows računala. A ne tamo nekakav sačuvajbože nesiguran i bezsigurnosnostandardan linux.

Nerelacijske baze podataka

2010-02-16T06:46:00.002+01:00

Odlično štivo za sve koji žele saznati malo više o nerelacijskim bazama podataka - No Relation: The Mixed Blessings of Non-Relational Databases:

RDBMSs are designed to model very highly and statically structured data which has been modeled with mathematical precision - data and designs that do not meet these criteria, such as data designed for direct human consumption, lose the advantages of the relational model, and result in poorer maintainability than with less stringent models.

Rovinj, Carrera

2010-02-15T06:58:00.000+01:00

Početak ulice Carrera u Rovinju:

Depresija u Danskoj

2010-02-13T08:44:00.000+01:00

Deaton (2008) shows that life satisfaction (as measured by the Gallup World Poll) is strongly correlated with per capita income, so these measures suggest well-being in some broad sense is indeed significantly worse in Africa than elsewhere. (Deaton suggests the average Togolese man would be hospitalized for depression if he lived in Denmark).

Can the West Save Africa.

Radman i nekontrolirani tržišni kapitalizam

2010-02-12T06:37:00.002+01:00

Miroslav Radman kaže:

...osnovni problem za čovječanstvo je nekontrolirani tržišni kapitalizam, a ne genetsko inžinjerstvo

Ljudi koji se bave GMO-om možda to rade iz radoznalosti, ali GMO kao pokret je nastao zbog čisto pragmatičng razloga - ljudima treba hrana. Više hrane, jeftinije hrane i hrane koju je lakše uzgojiti. I u svijetu znanosti - najveći novac se vrti oko onih područja koja su potencijalno profitabilna na tržištu.

Potražnja je ogromna, a ponuda je slaba. Posljedica je da se tehnološke inovacije jako cijene. GMO je jedna takva inovacija i investitori (ali i vlade) uložu svoj novac u istraživanja. Dakle, to što je GMO jako važan nije ništa drugo nego taj isti tržišni kapitalizam.

E sad, postoje ljudi kojima GMO ne paše. Bilo zato jer imaju strah od negativnih posljedica ili zato što su svoj kapital uložili u "biološku proizvodnju" ili jer žive u državama koje nisu razvile svoje GMO proizvode pa bi ih morale uvoziti. I što? Žele GMO regulirati.

Dakle, Radman tvrdi da je tržišni kapitalizam kriv i treba ga regulirati. Međutim, jedna konkretna manifestacija kapitalizma ne dijeli tu krivicu. I to, slučajno, upravo ono područje kojim se on sam bavi.

Zanimljivo kako ljudi skoro uvijek misle da je njihovo područje preregulirano, a sve ostalo premalo regulirano (iz čega, onda, proizlaze sva zla ovog svijeta). Kao da je problem u količini regulacije, pa je onda sve što treba napraviti dodati/oduzeti još malo.

Gradina - Nigrignano

2010-02-05T06:13:00.001+01:00

Već dugo nije bilo vertikalnih panorama...:

Mjesto je Gradina; brežuljak iznad izvora Gradole kod rijeke Mirne.

PHP HipHop

2010-02-03T06:40:00.001+01:00

Facebook ima "kompajler" PHP-a u C++. U stvari, nije baš kompajler nego program koji PHP kod pretvara u C++ kod, a ovaj se zatim kompajlira.

Međutim, ima jedna sitnica koja meni pada u oči:

With HipHop we've reduced the CPU usage on our Web servers on average by about fifty percent, depending on the page.

Dakle, sve što su uspjeli dobiti je skraćivanje izvođenja stranice za samo 50%. OK, jasno da tvrtci koja ima tisuće servera na stalnom održavanju ovo ubrzanje puno znači. Međutim, oni koji tek razvijaju aplikaciju u PHP-u bi ovo moglo (trebalo?) značiti da se HipHop uopće ne isplati. Jednostavno, dodatna kompleksnost ni otprilike ne opravdava svu onu fleksibilnost klasičnog skriptnog jezika. Barem dok se aplikacija tek razvija i potrebne su česte izmjene u kodu.

Pazinski kaštel

2010-02-01T07:16:00.000+01:00

Panorama snimljena prošli vikend:

Još jedna i još jedna.

Google AppEngine: prvi dojmovi

2010-01-21T17:15:00.002+01:00

Krajem prošle godine sam si dao zadatak napraviti jednostavnu aplikaciju u Google AppEngine-u. Ta aplikacija je više-manje gotova i svakodnevno ju koristim. Kad stignem, napisati ću par riječi i o tome (ali nemojte očekivati previše ;). Programirajući dotičnu stekoh kakvu-takvu sliku o GAE-u. Pa, evo par brzinskih digresija...

Administracija aplikacija
Jedna od najkorisnijih svari je administracija. Sve statistike na jednom mjestu i zorno prikazane. Preglednik logova je jako dobar.

Verzioniranje
Verzioniranje aplikacija je jednostavno. Svaki put kod uploada treba promijeniti verziju aplikacije u konfiguracijskoj datoteci. Ta aplikacija onda neće "pregaziti" postojeću nego radi paralelno s njome. Na posebnoj adresi se ona može testirati i, kad se odluči da su testovi prošli, označi se kao "default".

Cijena
Osnovna verzija GAE je besplatna i sasvim je dovoljna za manji sajt. S obzirom na to da prosječan web hosting inače košta 300-400 kuna godišnje ovo je sasvim OK alternativa za prosječnog korisnika. A, kad i ako, se zahtjevi povećaju - može se preći na plaćenu varijantu.

Podrška drugih aplikacija
Tu postoji mali problem zbog kojeg je klasični hosting u prednosti. Nema dovoljno gotovih aplikacija (CMS, blog, forum) za GAE. Slično je s frameworkovima. Ja sam htio koristiti GRails (na java platformi), ali ispostavilo se da na GAE ne radi isto kao i na drugim platformama. Dakle, treba pažljivo birati koji programski jezik i koji framework.

Ograničenja u jezicima
Java i Python na GAE u stvari nisu Java i Python. Neke stvari iz standardnih libraryija su izbačene. Ako, na primjer, trebate promijeniti veličinu slike - to se u Javi ne može jer su izbačene sve klase iz java.awt.* paketa. Klasični threadovi neće raditi, ne može se zapisivati na filesystem, isl...

"Baza"
Baza nije relacijska i zato sve one konstrukcije na koje smo naviknuti ovdje ne prolaze. Nema joinova, subselectova, uniona, isl. Za svaki iole složeniji upit treba ručno definirati indeks. S time da je razlika između jednostavnog i složenog upita takva da je:

select * from objekti where a = 1

..."jednostavan" upit, a već...

select * from objekti where a = 1 and b > 2 order by b asc

...složen.

Ograničenja u GQL-u provjeriti
Retci u "tablicama" nemaju točno definiranu strukturu. Može se desiti da jedan ima propertyije aaa, bbb i ccc. A drugi ccc, ddd i eee. Ukoliko imamo dva "retka" oblika:

aaa = 1, bbb = 2, ccc = 3
ccc = 7, ddd = 8, eee = 11

Sljedeći GQL:

select * from object where aaa != 3

Će naći samo prvi redak. Naviknuti smo pretpostaviti da je aaa implicitno postavljen na null (ili None) pa bi i drugi redak zadovoljavao kriterij. Međutim, kod GQL upita se koristi indeks, a u njemu se nalaze samo oni retci koji imaju postavljen neki property. Na primjer, ako je ondeks po "koloni" aaa, onda se tamo nalazi samo prvi redak.

Drugim riječima, cijela koncepcija baze podataka je potpuno drukčija i to treba imati na umu u trenutku kad se aplikacija dizajnira.

Izgradnja indeksa
Kad se nova verzija aplikacije postavi na GAE - njhov softver treba izgraditi te indekse koje mu ručno postavite u konfiguracijskoj datoteci. Ponekad to zna potrajati neočekivano dugo. Meni je jednom za "tablicu" s 30-tak redaka ta "izgradnja indeksa" potrajala preko 15 minuta! (Na kraju mi se nije više dalo čekati, pa sam ugasio PC i pogledao kasnije popodne i tada je sve bilo OK).

Razna druga ograničenja
Osim onih s jezicima, treba se nositi s raznim drugim ograničenjima. Na primjer, rezultat upita u bazi može imati najviše 1000 članova. Rezultat upita se ne smije vrtiti više od 30 sekundi. I slično.

Problemi s bazom
U mojoj aplikaciji se jedan cron job vrti svake dvije minute. I tada izvrši jednostavan upit. Dnevno mi se 4-5 puta desi Timeout exception. Drugim riječima, "baza" zna zakazati.

Lokalno okruženje
Jedan od žešćih problema je što se lokalno okruženje, (GAE SDK) u kojem se aplikacija izrađuje, dosta razlikuje od onog na serveru. Na primjer, nei GQL upiti će lokalno uredno proći, ali kad ga postavite na server - pasti će jer niste ručno definirali indekse.

Deploy aplikacije

Dnevno se nova verzija aplikacije može uploadati maksimalno 250 puta. Nije malo, ali ako neki problem trebate testirati direktno na serveru - 250 nije baš ni puno.

Problem kod uploada aplikacije

S obzirom da imam sporu internet vezu - postavljanje nove verzije mi ponekad nije radilo kako treba. Trebao sam promijeniti appcfg.py skriptu koja dolazi s GAE SDK-om.

Zauzeće "diskovnog prostora"

Zauzeće diskovnog prostora je biti znatno veće od onog kojeg zauzimaju podaci u tablici. Vjerojatno je zbog toga što za svaku trivijalnost trebaju posebni indeksi koji zauzimaju svoj prostor (a nisu ništa drugo nego sortirana kopija tih podataka u tablici).

Eto, ukratko...

Programerska produktivnost

2010-01-18T06:00:00.003+01:00

Iz The Mythical Man-Month:

In one [study] ... were measuring performances of a group of experienced programmers. Within just this group the ratios between best and worst performances averaged about 10:1 on productivity measurements and an amazing 5:1 on program speed and space measurements! In short the $20,000/year programmer may well be 10 times as productive as the $10,000/year one. ...

The conclusion is simple: if a 200-man project has 25 managers who are the most competent and experienced programmers, fire the 175^* troops and put the managers back to programming.

To je hipotetska situacija, naravno. U stvarnosti skoro nikad ovih 25 managera nisu i najkompetentniji i najiskusniji programeri.

___
^*Ja bih vjerojatno bio u ovoj grupi.

Jako duboko, strašno zanimljivo i fascinantno

2010-01-17T08:31:00.001+01:00

Svako jutro dok idem na posao u autu slušam podcaste. Uglavnom razni kolegiji s američkih sveučilišta, intervjui s programerima ili ekonomistima.

Ima jedna stvar koju nikako ne razumijem. Zašto baš svi profesori humanističkih kolegija koje sam odslušao u zadnjih godinu dana imaju opsesiju da stalno svoje studente/slušatelje podsjećaju koliko je tema njihovog predavanja zanimljiva. Posebno onih koji su na neki način vezani uz povijest filozofije. I onda svako malo dodaju koliko je nešto što je Aristotel (Hume, Locke, Russoeau, ...) rekao jako duboko ili strašno zanimljivo ili fascinantno.

Meni osobno su i teme o kojima govore programeri i ekonomisti zanimljive, fascinantne i "duboke". Međutim, oni o tim temama jednostavno (ali stručno) govore, a slušatelja ostavljaju da sam odlučuje je li mu to zanimljivo ili nije (pretpostavljam jest, kad je odabrao slušati).

Izbori i Google Chrome

2009-12-29T06:25:00.003+01:00

Na neki način HTML je, ipak, programski jezik. Njime se ne opisuju algoritmi, ali opisuje se izgled neke web stranice.

Ne bih volio da Java kompajler pretpostavlja što je moj (loše napisan) kod trebao raditi. Nego, da jednostavno izvrši bez razmišljanja ono što je napisano. Tako ću lakše naći grešku. Na isti način, ne volim baš kad internet preglednici pretpostavljaju što je programer htio s loše napisanim HTML kodom. Jer, onda se desi da IE kod prikaže ispravno, programer zaključi da je sve OK, ali isti kod se ne prikazuje u Firefoxu ili Google Chromeu.

Možda je analogija između Java kompajlera i HTML-a malo pretjerana. Kad netko krivo isprogramira nešto u Javi - rezultat može biti da avionski let zavši na krivom kontinentu ili da se novčani nalog proknjiži na tuđi račun. S neispravnim HTML-om - rezultat je da se stranica u ne vidi u nekom egzotičnom pregledniku.

Na primjer, da HTML kod mojih stranica izgleda ovako:

...vjerojatno bi svi znalci kritizirali dvije stvari:

Tablice se ne koriste za dizajn!
SCRIPT tag na početku nije zatvoren, nego se nastavlja s HTML-om!

Za krajnjeg korisnika je prvi prigovor - zanemariv tehnički detalj. Zbog ovog drugog se stranica ne bi vidjela u onim preglednicima koji ne pokušavaju biti previše inteligentni i ispravljati programerove greške.

No dobro, možda se i ne radi o tako važnoj stranici, pa je oprostivo da se sajt ne vidi u nekakvom Google Chrome-u (a ja trenutno imam tu (ne)sreću da ga koristim):

Tako, naime, izgleda na slovnica od www.izbori.hr.

PS. Google Chrome koristi 4.56% ljudi, ali to je čak i manje od postotka ljudi koji su glasali za Primorca. Dakle, vjerojatno nije neka drama ako se takvima naslovnica ne vidi.

Evropa i Amerika

2009-12-28T06:43:00.000+01:00

Je li razlika između angloameričkoga i kontinentalnog kapitalizma kad je riječ o ulozi države doista tako velika? Reisman (2008) naglašava nekoliko stvari vezanih za SAD. Prvo, državna potrošnja u SAD-u trenutačno čini više od 40% nacionalnog dohotka, što ne uključuje golemu izvanproračunsku potrošnju (npr. nedavno spašavanje banaka). Prema Reismanu, to znači da više od četrdeset od svakih sto dolara država uzima protiv volje građana koji su ih stvorili. Drugo, u SAD-u trenutačno postoji petnaest ministarstava i više od stotinu državnih agencija i komisija. Treće, 2007. godine Državni je registar sadržavao čak 73.000 detaljnih državnih propisa, što je porast od više od 10.000 stranica u odnosu prema kraju 1970-ih. Osim toga, u SAD-u na razini saveznih država postoji masivan aparat zakona, državnih odjela, agencija i propisa.

Link.

Novi opis

2009-12-26T18:09:00.000+01:00

Promijenih opis bloga iz...

[Redovite] Digresije uz ranojutarnju porciju kofeina...

...u...

Povremene digresije uz ranojutranje mijenjanje pelena...

Brojevi i kultura

2009-12-20T15:07:00.000+01:00

Ljudi imaju intuitivan osjećaj o brojevima kao nečemu čime mjerimo količinu. Slično, svi ljudi imajuosjećaj da brojevi imaju nekakav prostorni (geometrijski) smisao. Na primjer, da brojevima možemo izražavati položaj nečega ili da ih možemo nekim priodnim redosljedom poredati na (brojevnom) pravcu.

Jedna zanimljivost vezana uz ovo drugo:

Subjects are seated in front of a computer screen and have two buttons. On each trial, a digit appears on the screen, and subjects are told to push the button on the left if the digit is even and the button on the right if it is odd. When an even digit appears, subjects are faster to push the left button for small numbers (two or four) than larger numbers (six or eight). When an odd digit appears, they are faster to push the right button for larger numbers (seven or nine) than smaller ones (one or three). In other words, small numbers “belong” on the left side, and large numbers “belong” on the right. This widely replicated effect is not observed until children are about 9 years old, and it is reversed in Iranian adults who read from right to left. Thus, it seems quite likely that, even if it is natural to associate space with number, the manner in which this happens is learned, and is specific to cultural convention.

Is It True That Some People Just Can’t Do Math?