EU-Bespovratna sredstva

2011-10-07T19:58:00.000+02:00

IPA 2 – projektna klinika za pregled
prijedloga projekata prekogranične
suradnje
Prijavitelji projekata na trenutno otvorene natječaje
prekogranične suradnje Adriatic i Hrvatska – BiH, imaju
mogućnost koristiti usluge Projektne klinike koju organiziraju
UNDP Hrvatska i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga
društva, u okviru projekta “Programme Development of
IMPACT - European Center for Cross-Sector Partnership.
U projektnoj klinici mogu dobiti sveobuhvatnu procjenu
kvalitete svojih projektnih prijedloga, pisane komentare
na sve dijelove projektne prijave, ciljane savjete o načinu
poboljšanja specifičnih dijelova prijave, te priliku da
u osobnom kontaktu s konzultantima dobiju dodatna
pojašnjenja i savjete kako poboljšati kvalitetu projektnih
prijedloga.
Konzultacije se dijelom financiraju iz projekta, a korisnici
trebaju platiti kotizaciju od 1800 kuna.
Nacrte projektnih prijava za IPA Jadransku prekograničnu
suradnju treba poslati najkasnije 20. listopada 2011., a
vrijeme za konzultacije iskoristiti najkasnije do 31. listopada
2011.
Nacrte projektnih prijava za Prekograničnu suradnju
Hrvatska - BiH treba poslati najkasnije 15. studenoga
2011., a vrijeme za konzultacije iskoristiti najkasnije do 28.
studenoga 2011. godine.
Za sve informacije, uplate i prosljeđivanje projektnih
prijedloga kontakt je voditeljica projekta Petra Goran na
e-mail pgoran@impact-center.eu ili tel. +385 (0)23 778 171;
+385 (0)99 210 3509.
IPA 2 - uskoro 3. natječaj Programa
prekogranične suradnje Hrvatska -
Mađarska
U zadnjem kvartalu ove godine bit će objavljen treći
natječaj Programa prekogranične suradnje Hrvatska –
Mađarska. Tim povodom je objavljen priručnik za turističke
projekte kakvi se mogu prijavljivati u okviru ovog programa.
Informacije o natječaju kao i druge relevantne informacije
bit će objavljene na internetskim stranicama Programa.
IPA 3C – Fond za ulaganje u znanost
i inovacije - novi poziv
Središnja agencija za financiranje i ugovaranje (SAFU) je 24.
kolovoza objavila drugi poziv sheme dodjele bespovratnih
sredstava iz fonda za ulaganje u znanost i inovacije. Rok za
prijavu projekata je 21. listopada 2011. godine. Početkom
rujna su održane radionice, s kojih su prezentacije dostupne
na internetskim stranicama Fonda.
IPA 4 - novi natječaji i radionice za
prijavitelje
Agencija za strukovno obrazovanje objavila je dva natječaja:
-- daljnji razvoj i provedba hrvatskog kvalifikacijskog

okvira - objava natječaja, info o radionicama

Što je Hrvatska dogovorila s EU?

2011-10-07T19:49:00.003+02:00

Što je Hrvatska dogovorila s EU?
Nacrt Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, nakon
što ga je 15. rujna hrvatskoj vladi predao poljski premijer
Donald Tusk, 22. rujna je postao javno dostupan dokument.
Prije nego što se to dogodilo tema „što smo dogovorili s
EU?“ je privukla mnogo pažnje u javnosti i medijima. Nacrt
je dostupan na engleskom jeziku i u radnoj verziji prijevoda
na hrvatski. Nacrt će postati konačnim dokumentom nakon
što se o njemu usuglase i usvoje ga sve institucije EU
(Komisija, Vijeće, Parlament) i hrvatske vlasti.
Uz uvodni dio Ugovor sadrži i Akt uvjetima pristupanja
Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji te devet
aneksa u kojima su sadržani rezultati pristupnih pregovora
koji su trajali pet godina i osam mjeseci – od otvaranja
3. listopada 2005. do zatvaranja 30. lipnja 2011. Radi se
o hermetičkom pravnom tekstu koji u potpunosti mogu
razumjeti samo upućeni stručnjaci. Stoga su za javnost bili
potrebni „prijevodi“ na normalan jezik, a njih su objavljivali
različiti mediji od kojih izdvajamo publikaciju Vjesnik-MVPEI
iz srpnja 2011. i vijesti portala Enter-Europe.
Budući da je Europska unija prvenstveno gospodarska
zajednica, većina odredbi Ugovora uređuje način na koji će
se Hrvatska inkorporirati u poslovne i trgovačke tokove u
EU. U EU žargonu to znači da ugovorom Hrvatska preuzima
pravnu stečevinu EU, s kojom se djelomično uskladila i
prije pristupanja, a djelomično odredbe stupaju na snagu
danom pristupanja. U pojedinim iznimnim slučajevima,
ispregovarana su prijelazna razdoblja. Ispregovarane
uredbe jednim se dijelom odnose na zajedničku regulativu
u EU, a jednim dijelom na poticanje suradnje na europskoj
razini, ako se radi o područjima koja većinom ostaju u
nacionalnoj ili lokalnoj nadležnosti.
Na sljedeće tri stranice donosimo pregled očekivanih
promjena i s njima povezana prijelazna razdoblja.
4 broj 55. / rujan - listopad, 2011. / Erste EUdesk
Odredba Područje
Certifikati za proizvode izdani u HR vrijede u EU bez dodatnog certificiranja. Sloboda kretanja roba
Hrvatski radnici mogu konkurirati na tržištima rada u EU, pod uvjetom da pojedina država
članica ne iskoristi svoje pravo odgađanja primjene ove odredbe u prijelaznom razdoblju. Sloboda kretanja radnika
Hrvatske fizičke i pravne osobe mogu započeti i obavljati gospodarske djelatnosti u EU.
Privremeno mogu pružati usluge i bez poslovnog nastanjivanja. Pravo poslovnog nastana i
Stručne kvalifikacije stečene u Hrvatskoj bit će priznate u EU bez složenih administrativnih sloboda pružanja usluga
postupaka.
Omogućeno otvaranje računa u inozemstvu, odobravanje kredita nerezidentima i iznošenje
gotovog novca iz zemlje bez ograničenja. Sloboda kretanja kapitala
Građani i poduzetnici bez ograničenja mogu poslovati s financijskim institucijama iz EU.
Od veljače 2005.godine hrvatski poslovni subjekti bez ograničenja mogu sudjelovati u
postupcima javne nabave u državama članicama EU.
Javne nabave
Sve hrvatske javne i državne institucije dužne su postupke javne nabave provoditi uz
poštovanje načela transparentnosti te podliježu nadzoru.
Pravo trgovačkih društava, računovodstvo i revizija – usklađivanje s europskim propisima
(uvođenje dva nova oblika – Europsko dioničko društvo i Europsko gospodarsko interesno
udruženje – koji omogućuju prekogranično pripajanje društava i prijenos sjedišta društva iz
jedne članice u drugu bez likvidacije društva u jednoj i ponovne registracije u drugoj članici)
Pravo trgovačkih društava
Djelotvorna provedba prava intelektualnog vlasništva. Autorska i srodna prava se stječu bez
troškova. Prava industrijskog vlasništva (patent, žig, industrijski dizajn, oznaka zemljopisnog
podrijetla i izvornosti)
Pravo intelektualnog vlasništva
Zabrana sklapanja sporazuma između poduzetnika kojima bi se dogovarale cijene,
ograničavala proizvodnja, razvoj i ulaganje ili dijelila tržišta i izvori nabave. Sprečavanje
zloupotrebe vladajućeg položaja poduzetnika i onemogućavanje ujedinjavanja poduzetnika
koje bi moglo imati negativan utjecaj na tržišno natjecanje.
Tržišno natjecanje
Nadzor i praćenje državnih potpora koje su zabranjene kad narušavaju tržišno natjecanje,
odnosno stvaraju nepravednu prednost u odnosu na slične sektore na tržištu. Državne potpore
su dozvoljene za poticanje istraživanja i razvoja, malog i srednjeg poduzetništva, zaštite
okoliša, u slučaju prirodne katastrofe ili kada se radi o pomoći nerazvijenim regijama.
Trajanje reklamnih spotova unutar pojedinog sata u udarnom terminu na javnoj televiziji ne
smije prijeći 4 minute. Informacijsko društvo i mediji
Cjelokupna politika prebačena na razinu EU
Izravna plaćanja po gospodarstvu (cilj je osiguranje stabilne opskrbe kvalitetnom hranom
po pristupačnim cijenama uz prihvatljivu razinu prihoda za poljoprivrednika).
Ruralni razvoj - naglasak na poticanju ruralnog razvoja i turizma, promociji tradicionalnih
ruralnih obrta i kvalitetnih autohtonih proizvoda, uz brigu za očuvanje okoliša.
Poljoprivreda
Usklađivanje s EU standardima: Zaštita zdravlja i potrošača. Usklađeni higijenski uvjeti.
Naglasak na sigurnost hrane i dobrobiti životinja, te zdravlja bilja.
Sigurnost hrane, veterinarstvo i
fitosanitarna politika
Održivo iskorištavanje bogatstava mora, uz očuvanje obalnih i otočnih zajednica ovisnih o
ribarstvu. Uređenje tržišta proizvodima ribarstva, nadzor i kontrola. Ribarstvo
Povećanje sigurnosti prometa kroz relevantnu regulativu. Liberalizacija nacionalnog prometnog
tržišta (veća konkurencija = povoljnije cijene i viša kvaliteta usluga). Prometna politika
Energetska sigurnost, održivi razvoj i borba protiv klimatskih promjena i emisije stakleničkih
plinova, učinkovito korištenje energije i obnovljivi izvori energije.
Liberalizacija i integracija hrvatskog tržišta električne energije i plina (raspoloživost energije po
najnižim konkurentnim cijenama).
Energetika
Države članice zadržavaju vlastiti porezni sustav. Ukidanje nulte stope PDV-a te uvođenje
minimalne stope od 5% i sniženih stopa. Porezi
Uvođenje eura nakon zadovoljavanja uvjeta vezanih za stabilnost cijena, održivost javnih
financija, stabilnost tečaja i razinu dugoročnih kamatnih stopa. Ekonomska i monetarna unija
Kvalitetni usporedivi podaci na europskoj razini. Hrvatski statistički sustav usklađen je s EU
metodologijama i klasifikacijama. Statistika
broj 55. / rujan - listopad, 2011. / Erste EUdesk 5
Odredba Područje
Prava radnika u slučajevima kolektivnih viškova, stečajeva i preseljenja poslovanja, kao i
pravila o radnom vremenu i sigurnosti na radu, te zaštiti zdravlja.
Cjeloživotno učenje, zapošljavanje skupina pogođenih dugotrajnom nezaposlenošću, mreža
socijalnih usluga za djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom, jednake mogućnosti za sve.
Socijalna politika i zapošljavanje
Potpore za male i srednje poduzetnike (konkurentnost, uvođenje inovacija i suvremenih
informacijskih tehnologija)
Posebne skupine poduzetnika: mladi, početnici, osobe s invaliditetom, žene
Posebna područja: energetska učinkovitost, zaštita okoliša, uvođenje sustava upravljanja
kvalitetom i međunarodnih normi
Servisi: e-mirovinsko, e-regos i e-katastar, e-Hrvatska (razvoj elektroničkih javnih usluga i
sadržaja)
Poduzetništvo i industrijska
politika
Trans-europske energetske, prometne i telekomunikacijske mreže. Trans-europske mreže
Smanjivanje razlika u razvijenosti država članica i njihovih regija te poticanje konkurentnosti
EU na globalnoj razini.
Statističke regije za korištenje fondova EU.
Projekti zaštite okoliša (opskrba i kvaliteta vode, centri za gospodarenje otpadom), prometa
(željeznička infrastruktura, unutarnji plovni putovi, luke, zračne luke), energetika, obrazovanje,
istraživanje i tehnološki razvoj, socijalna uključenost, potpora razvoju poduzetništva i stvaranju
regionalnih potencijala za gospodarski razvoj.
Regionalna politika i
koordinacija strukturnih
instrumenata
Jačanje neovisnosti, nepristranosti i profesionalnosti u pravosuđu, mjere prevencije i borbe
protiv korupcije, visoki standardi u zaštiti ljudskih prava i prava manjina. Pravosuđe i temeljna prava
Upravljanje državnom granicom, politika viza, politika azila, zakonite migracije i suzbijanje
nezakonitih migracija, suzbijanje organiziranog kriminaliteta, krijumčarenja i trgovine drogama
te terorizma, pravosudna suradnja i suradnja policijskih i pravosudnih i carinskih tijela
Pravda, sloboda i sigurnost
Povećana ulaganja u znanost, istraživanje i tehnološki razvoj koji su osnova gospodarskog
rasta, povećana mobilnost znanstvenika i istraživača. Znanost i istraživanje
Politika na nacionalnoj razini, potiče se suradnja obrazovnih ustanova na europskoj razini i
mobilnost mladih, te stvaranje europskog kulturnog prostora. Obrazovanje i kultura
Visoki standardi zaštite okoliša: mjere za zaštitu i poboljšanje kakvoće zraka, zaštitu
voda, zaštitu prirodnih staništa i na njima nastanjenih biljnih i životinjskih vrsta. Učinkovito
gospodarenje otpadom, kontrola industrijskog onečišćenja, kemikalija i genetskih modificiranih
organizama. Dio regulative koji podrazumijeva visoke troškove za lokalne i regionalne vlaste te
za gospodarstvo.
Okoliš
Zaštita gospodarskih interesa potrošača, regulacija i nadzor proizvoda (povećana opća
sigurnost proizvoda)
Promicanje zdravlja i nadzor nad ostvarivanjem ciljeva zdravstvene politike (garancija
izvrsnosti transplantacijskih usluga i transfuzijskog liječenja)
Zaštita zdravlja i potrošača
Zajednički carinski nadzor na razini EU, zabranjene carine i pristojbe s istim učinkom na izvoz i
uvoz robe između država članica. Carinska unija
Ulaskom u EU, Hrvatska se povlači iz svih sporazuma o slobodnoj trgovini s trećim zemljama,
uključujući i Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA) i istodobno pristupa
sporazumima koje su sklopile ili potpisale sadašnje zemlje članice i Unija s trećim zemljama ili
s međunarodnim organizacijama.
Vanjski odnosi
Sudjelovanje u Europskoj službi za vanjsko djelovanje i europskoj diplomatskoj mreži,
sudjelovanje u civilnim i vojnim misijama Europske unije, udruživanje, suradnja i dijeljenje
komplementarnih vojnih kapaciteta među članicama.
Vanjska sigurnosna i
obrambena politika
Financijska kontrola u javnom sektoru, zaštita financijskih interesa država članica EU, zaštita
eura od krivotvorenja, borba protiv nepravilnog korištenja sredstava EU Financijski nadzor
6 broj 55. / rujan - listopad, 2011. / Erste EUdesk
Prijelazna razdoblja
Rok Odredba Područje
2015.
2018.
Maks. 2020.
Privremeno ograničenje pristupa tržištu rada: zemlje članice mogu,
ovisno o vlastitoj procjeni, uvesti ograničenja na zapošljavanje
hrvatskih radnika na 2, 5 ili maksimalno 7 godina. Za državljane onih
zemalja koje se odluče na ove mjere Hrvatska može uvesti recipročne
mjere.
Sloboda kretanja radnika
2020.
(2023.)
Kupovina poljoprivrednog zemljišta. Stranci neće moći kupovati
poljoprivredno zemljište tijekom 7 godina, uz mogućnost da se taj rok
produži za dodatne 3 godine.
Sloboda kretanja kapitala
2017.
Za lijekove registrirane u Hrvatskoj u roku od 4 godine mora se
uskladiti i nadograditi dokumentacija za stavljanje gotovih lijekova u
promet prema europskim propisima.
Sloboda kretanja roba
31.12.2012. Potpuna liberalizacija tržišta poštanskih usluga. Pravo poslovnog nastana
sloboda pružanja usluga
2018. Prilagodba uvjetima dobre poljoprivredne prakse i ekološkim uvjetima
proizvodnje.
2015. Poljoprivreda i ruralni razvitak
Isplaćivanje određenih nacionalnih potpora, koje nisu dio Zajedničke
poljoprivredne politike EU (šećerna repa, ekstra djevičansko i
djevičansko maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne
krmače)
1.7.2014.
Registracija i zaštita poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda već
registriranih i zaštićenih na nacionalnoj razini oznakama izvornosti,
zemljopisnog podrijetla ili tradicionalnog ugleda
1.7.2014. Zadržavanje kaveza za kokoši nesilice koji nisu u skladu s propisima
EU. Sigurnost hrane, veterinarska
i fitosanitarna politika
31.12.2015. Rad objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla (sektor
mesa, mlijeka i ribe) koji nisu usklađeni s europskim standardima
Pogodniji režim korištenja koće u prijelaznom razdoblju, s
mogućnošću uvođenja trajnog režima uz odobrenje Europske
komisije
Ribarstvo
Prijelazno razdoblje za zadržavanje malog ribolova za osobne
potrebe uz uvjet njegovog postupnog usmjeravanja u druge kategorije
ribolova
2013. Odgoda primjene propisa o liberalizacije tržišta u željezničkom
prometu
Prometna politika
2015.
2017.
Odgoda primjene propisa o liberalizacije tržišta u pomorskom prometu
2015. Nije dozvoljena kabotaža (nacionalni cestovni prijevoz) za hrvatske
prijevoznike u drugim zemljama i europske prijevoznike u Hrvatskoj
31.12.2014. Oslobođenje od plaćanja PDV-a na građevinsko zemljište
Porezi
31.12.2017. Dosizanje europske razine oporezivanja duhanskih proizvoda
Prijelazna razdoblja u području gospodarenja otpadom, očuvanja
kakvoće vode i sprečavanja industrijskog onečišćenja – čime je
dobiveno dodatno vrijeme za provedbu financijski najzahtjevnijih
projekata.
Okoliš

JAVNI NATJEČAJ

2011-09-24T18:51:00.000+02:00

Na temelju članka 23. Pravilnika o provedbi Mjere 302 »Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti« unutar IPARD programa, (Narodne novine br. 102/11), Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavljuje

JAVNI NATJEČAJ

za podnošenje prijava za dodjelu sredstva iz IPARD programa za: Mjeru 302 »Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti« unutar IPARD programa.

I. PREDMET JAVNOG NATJEČAJA

Predmet javnog natječaja je dodjela sredstava iz IPARD programa (Instrumenta za pretpristupnu pomoć, komponente V–Ruralni razvoj), sukladno uvjetima propisanim Pravilnikom o provedbi Mjere 302 »Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti« unutar IPARD programa (Narodne novine br.: 102/11; u daljnjem tekstu: Pravilnik).

Sredstva namijenjena provedbi IPARD programa su namjenska i bespovratna, a osigurana su proračunom Europske unije i Republike Hrvatske.

II. PRIHVATLJIVI KORISNICI

Pravo sudjelovanja na javnom natječaju imaju fizičke i pravne osobe, u rangu mikropoduzeća, u sustavu PDV-a sukladno Prilogu III. Pravilnika, 100% u privatnom ili do 25% u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave ili Grada Zagreba koje udovoljavaju uvjetima propisanim Pravilnikom.

III. DODJELA SREDSTAVA I IZNOS POTPORE

Sljedeći sektori prihvatljivi su za ulaganja unutar Mjere 302:

A) Sektor ruralnog turizma,

B) Sektor tradicijski obrti,

C) Sektor izravna prodaja,

D) Sektor slatkovodnog ribarstva,

E) Sektor usluga,

F) Sektor prerade na poljoprivrednim gospodarstvima,

G) Sektor proizvodnje gljiva,

H) Sektor obnovljivih izvora energije.

Maksimalna ukupna vrijednost prihvatljivih ulaganja po projektu je 150.000 EUR, osim za ulaganja u obnovljive izvore energije gdje je ograničeno na 675.000 EUR.

Maksimalni udio potpore iznosi do 50% ukupnog prihvatljivog ulaganja u projekt.

IV. UVJETI

Podnositelj dostavlja prijavu zajedno s propisanom dokumentacijom u dva primjerka (original i kopija numeriranih stranica) na obrascima iz Priloga IV. Pravilnika. Prijave se podnose isključivo preporučenom poštom na adresu navedenu u točki VI. natječaja.

V. PRIJAVNI OBRAZAC

Obrazac za podnošenje prijave nalazi se na web-stranici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju: www.apprrr.hr i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja: www.mps.hr.

Obrazac se popunjava u elektroničkom obliku, a u slučaju da se popunjava ručno mora biti ispunjen pregledno i čitljivo, jer se u protivnom neće razmatrati.

VI. NAČIN PODNOŠENJA PRIJAVE

Prijava se dostavlja u jednom originalnom primjerku i jednoj kopiji, u zatvorenoj omotnici s nazivom i adresom podnositelja napisanim na poleđini, isključivo preporučenom poštom s naznačenim vremenom slanja (datum, sat, minuta i sekunda zaprimanja pošiljke u poštanskom uredu) na adresu: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Ulica grada Vukovara 269/d, 10 000 Zagreb, s naznakom: »Natječaj za IPARD, Mjera 302«.

Detaljne upute za podnošenje prijava nalaze se u Pravilniku i Vodiču za korisnike, koji su dostupni na web-stranicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju: www.apprrr.hr i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja: www.mps.hr.

VII. ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA

Rok za podnošenje prijava počinje teći od
12. rujna 2011. i traje do 31. listopada 2011.

Prijave pristigle prije i nakon naznačenoga roka neće se razmatrati.

VIII. OBRADA PRIJAVA I DONOŠENJE ODLUKA

Prijave pristigle po objavljenom natječaju obrađuju se po redoslijedu zaprimanja. Nakon provjere kompletnosti zahtjeva u administrativnoj kontroli, bit će formirana rang-
-lista podnositelja, sukladno kriterijima iz Pravilnika. Prioritet imaju ulaganja s većim brojem bodova.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Proizvodnja gljiva

2011-09-16T21:54:00.002+02:00

Sektor proizvodnje gljiva

Dozvoljena su ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje kapaciteta za uzgoj i pakiranje gljiva.

Specifični kriteriji prihvatljivosti za sektor proizvodnje gljiva su:

korisnik treba biti upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava
ulaganje je dozvoljeno za maksimalni kapacitet do 2.000 m2 podne površine objekta

Prerada

2011-09-16T21:53:00.001+02:00

Sektor pogona za preradu na farmama

Dozvoljena su ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje pogona za preradu, skladištenje i pakiranje proizvoda (od mlijeka, mesa, voća i povrća) na gospodarstvu.

Specifični kriteriji prihvatljivosti za sektor pogona za preradu na farmama su:

korisnik treba biti registriran u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava
prerada mlijeka, mesa i mliječnih proizvoda: na sve korisnike se odnose odredbe Pravilnika o vođenju upisnika registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registriranja i odobravanja objekata u poslovanju s hranom NN 125/08 i odredbe Pravilnika o posebnim uvjetima za objekte u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla koji se odobravaju pod posebnim uvjetima (NN 15/10)

Energija

2011-09-16T21:52:00.001+02:00

Sektor obnovljivih izvora energije

Dozvoljena su ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje pogona za proizvodnju bioplina.

Specifični kriterij prihvatljivosti za sektor obnovljivih izvora energije je:

korisnik treba biti upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva

Usluge

2011-09-16T21:51:00.003+02:00

Sektor usluga

Dozvoljena su ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje kapaciteta nepoljoprivrednih usluga u ruralnim područjima: IT centara, radionica za popravak strojeva, igraonica za djecu, sportsko-rekreativni centar za djecu i odrasle.

Ribarstvo

2011-09-16T21:51:00.001+02:00

Sektor slatkovodne akvakulture

Dozvoljena su ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje kapaciteta za uzgoj slatkovodne ribe

Specifični kriteriji prihvatljivosti za sektor slatkovodne akvakulture su:

korisnik treba biti ovlaštenik Povlastice za akvakulturu pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
maksimalni dozvoljeni kapacitet proizvodnje u skladu s Prilogom XV Pravilnika (još uvijek nepoznato!)

Prodaja

2011-09-16T21:50:00.001+02:00

Sektor izravne prodaje

Dozvoljena su ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za izravnu prodaju proizvoda na poljoprivrednom gospodarstvu (vlastitih proizvoda i proizvoda udruge/zadruge proizvođača u kojima gospodarstvo pripada kao član )

Specifični kriteriji prihvatljivosti za sektor izravne prodaje su:

korisnik treba biti upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i u skladu s odredbama Zakona o trgovini (NN 87/08, 116/08)

Tradicijski zanati

2011-09-16T21:49:00.002+02:00

Sektor tradicijskih obrta

Dozvoljena su ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za uspostavljanje i unaprjeđenje tradicijskih obrta, uključujući objekte za pakiranje i trženje proizvoda tradicijskih obrta i ostala ulaganja.

Specifični kriteriji prihvatljivosti za sektor tradicijskih obrta su:

korisnik treba biti registriran u skladu s odredbama Zakona o obrtu (NN 49/03, NN 68/07) kao obrt i kao tradicijski o brt u skladu s odredbama Pravilnika o tradicijskim, odnosno umjetničkim obrtima (NN 112/07).

ulaganja su prihvatljiva samo u područjima u kojima su prihvaćeni Program ukupnog razvoja (PUR) i/ili (Regionalni operativni program) ROP i/ili Županijska razvojna strategija (ŽRS) koji navode tradicijske obrte kao razvojni sektor, a sama ulaganja moraju biti u skladu s odredbama navedenih dokumenata.

Ruralni turizam

2011-09-16T21:46:00.000+02:00

Sektor ruralnog turizma

Dozvoljena su ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za pružanje turističkih i/ili ugostiteljskih usluga uključujući objekte za uzgoj životinja kao dio turističke ponude, objekte za rekreaciju, turističke kampove, objekte na otvorenom ( za jahanje, sportski ribolov na kopnenim vodama, biciklistički i tematski putevi), rekonstrukciju objekata tradicijske arhitekture (tradicijske stambene i gospodarske objekte) i ostala ulaganja.

Specifični kriteriji prihvatljivosti za sektor ruralnog turizma su:

korisnik treba biti registriran u skladu s propisima koji uređuju područja ugostiteljstva i/ili pružanja usluga u turizmu za djelatnost koju obavlja (Zakon o pružanju usluga u turizmu NN 68/07, Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti NN 138/06, NN 43/09)
ulaganja su prihvatljiva samo u područjima gdje su prihvaćeni Projekti ukupnog razvoja (PUR) i/ili Regionalni operativni program (ROP) i/ili Županijske razvojne strategije (ŽRS) koji navode ruralni turizam kao razvojni sektor, a sama ulaganja moraju biti u skladu s odredbama navedenih dokumenata
ulaganja su prihvatljiva samo u mjestima klasificiranim u kategoriji “D“ i ostalim neklasificiranim mjestima, u skladu sa Pravilnikom o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede (NN 122/09, NN 9/10)
dozvoljeno je ulaganje u objekte s najviše 20 duplih kreveta (maksimalno 40 spavaćih mjesta) po korisniku na kraju ulaganja

IPA prioriteti koji bi mogli biti interesantni Udrugama iz Gorskog kotara

2011-08-30T22:56:00.004+02:00

5-2- PRIORITET 2. – PRIRODNA I KULTURNA BOGATSTVA I SPRJEČAVANJE RIZIKA

Prioritet se temelji na sljedećem cilju: „Promicati, unaprijediti i zaštititi prirodna i kulturna bogatstva kroz zajedničko upravljanje tehnološkim i prirodnim rizicima”.

Opći cilj postiže se kroz četiri Mjere.

- Mjera 2.1. – Zaštita i unaprjeđenje morskog i obalnog područja

- Mjera 2.2. – Upravljanje prirodnim i kulturnim bogatstvima i sprječavanje prirodnih i tehnoloških rizika

- Mjera 2.3 – Štednja energije i obnovljivi izvori energije

- Mjera 2.4 – Održivi turizam

5-2-1- Mjera 2.1. – Zaštita i unaprjeđenje morskoga i obalnoga područja

Cilj ove Mjere je unaprjeđenje, sprječavanje i zaštita obale također i kroz zajedničko upravljanje morskim i obalnim područjem i zajedničkim rizicima.

Mjera ima za cilj poduprijeti intervenciju koja bi zaštitila obalnu baštinu i osigurala revitalizaciju i rebalans obalnog i morskog područja dok istovremeno stremi ka održivom turizmu kao ključu razvoja ovog područja.

Podrška je usmjerena na zaštitu morskog i obalnog ekosustava, koji su fragmentirani, vrlo ranjivi i izloženi značajnim civilizacijskim pritiscima, kroz razvoj zaštićenih zona (Integralno upravljanje obalnim područjem - ICZM).

Mjera je u skladu s glavnim smjernicama politike za daljnje promicanje ICZM-a u Europi koje je odredila EK u COM 2007 (308) od 07. lipnja 2007. i u potpunosti će prihvatiti sustav INSPIRE (Infrastruktura za prostorno InforRmiranje u Europi) i programa GMES (Globalni nadzor za zaštitu okoliša i sigurnost).

Očekivani korisnici

Tijela javne vlasti, istraživački centri

Primjeri mogućih poticaja su:

- Ojačati stručnost tijela lokalne vlasti u zajedničkom upravljanju morskim i obalnim područjem također i kroz promicanje zajedničke planske politike;

- Provedba određenih studija obalnog ekološkog sustava;

- Razvoj općih instrumenata za upravljanje integriranom obalnom zonom;

- Nadziranje morskog i obalnog područja također i kroz zajednički geografski informacijski sustav (GIS);

- Zajednički projekti za zaštitu kopnenih voda od široko rasprostranjenog zagađenja, od stranih i invazivnih vrsta te kontrola kakvoće morske vode;

- Jačanje ekoloških sustava i zaštita biološke raznovrsnosti da bi se poboljšala ekološka kvaliteta te promicanje gospodarskog i društvenog održivog razvoja;

- Sprječavanje obalne erozije;

- Znanstvena istraživanja u cilju poboljšanja održive i odgovorne uporabe izvora morske hrane da bi se jamčila kvaliteta hrane;

- Zaštita NATURA 2000 lokacija.

5-2-2- Mjera 2.2. – Upravljanje prirodnim i kulturnim bogatstvima te sprječavanje prirodnih i tehnoloških rizika

Cilj ove Mjere je ojačati institucionalne sposobnosti očuvanja i upravljanja teritorijalnim bogatstvima, sprečavanje rizika i ublažavanja nesreća kroz teritorijalnu suradnju.

Važno je predložiti strategije promicanja i očuvanja prirodne i kulturne baštine ovog područja, jer su strateški resursi od ogromne važnosti za razvoj održivog turizma. Kulturna i prirodna baština ovog područja je od posebnog ekološkog, povijesnog, arhitektonskog i kulturnog značaja, ali još uvijek nije dovoljno poznata.

Društvena i gospodarska analiza programski prihvatljivog područja, pokazala je postojanje prijetnji koje, ako se ne riješe odmah, mogu biti prepreka razvoju područja. Takvi potencijali daju važnu priliku razvoju, ne samo turizmu.

Očekivani korisnici

Tijela javne vlasti, NVO-i, mala i srednja poduzeća

Primjeri mogućih poticaja su:

- Jačanje stručnosti tijela javne vlasti u određivanju dugotrajnih ekoloških strategija (uključujući programe korištenja Strateške procjene utjecaja na okoliš – SEA);

- Inovacije i širenje tehnologije za očuvanje i upravljanje kulturnom i prirodnom baštinom;

- Razmjena najbolje prakse o očuvanju i upravljanju kulturne i prirodne baštine;

- Osnivanje suradnje između agencija, organizacija i sveučilišta u cilju stvaranja mreže na području zaštite okoliša i upravljanja rizikom;

- Razmjena iskustava u upravljanju lokacijama NATURA 2000 s obzirom na Direktivu Vijeća 92/43/EEZ-a o očuvanju prirodnih staništa i divlje flore i faune te Direktivu Vijeća 79/409/EEZ-a o zaštiti divljih ptica;

- Razmjena iskustava u upravljanju prirodnim bogatstvima i zaštićenim područjima;

- Upravljanje balastnim vodama;

- Zajednički projekti o provjeri i čišćenju prikladnih područja od zagađenja.

5-2-3- Mjera 2.3. – Štednja energije i obnovljivi izvori energije

Mjera ima za cilj razvijati obnovljive izvore energije i štednju energije.

Mjera, u skladu s ciljevima EU-a, ima za cilj poboljšati energetsku učinkovitost putem novčanih ulaganja u nove tehnologije i potaknuti mala i srednja poduzeća na usvajanje tih mjera, kroz kampanje podizanja svijesti.

Očekivani korisnici

Mala i srednja poduzeća, tijela javne vlasti

Primjeri mogućih poticaja su:

- Promicanje centara izvrsnosti za razvoj obnovljivih izvora energije (održivo korištenje morske vode, solarne energije, bio-mase i bio-plina, klaoničkog otpada);

- Širenje najbolje prakse o štednji energije i obnovljivim izvorima energije;

- Promicanje kampanja podizanja svijesti o štednji energije i obnovljivim izvorima energije;

- Priprema regionalnih i lokalnih programa za održivu proizvodnju i potrošnju energije;

- Promicanje pilot projekata i demonstracijskih aktivnosti o upotrebi obnovljivih izvora, posebice stvaranjem malih obnovljivih elektrana.

5-2-4- Mjera 2.4. – Održivi turizam

Mjera ima za cilj povećanje međunarodne konkurentnosti turističkih odredišta na održiv način, podizanje kvalitete tržišno orijentiranih turističkih paketa, osobito naglašavajući prirodna i kulturna bogatstva.

Strategija mora osigurati zajednički pristup promidžbi Jadranskog bazena kao cjeline. Ovo se također može jamčiti i financiranjem glavnog strateškog projekta.

Očekivani korisnici

Turistički odbori i organizacije, javna i privatna tijela za razvoj ili vođenje turističkih i/ili kulturnih objekata

Primjeri mogućih poticaja su:

- Poboljšanje prirodnih i kulturnih centara uspješnosti, jačanje mreža između muzeja, kazališta itd.;

- Stvaranje mreža za razvoj turizma i sportske infrastrukture;

- Jačanje teritorijalne i svijesti o okolišu kroz promicanje kulturnog identiteta;

- Poboljšanje upravljanja turističkim uslugama kroz prekograničnu suradnju (razmjena iskustava i znanja itd.);

- Promicanje i stvaranje zaštitnih znakova područja (eko-oznake, plave zastave);

- Poboljšanje novih kulturnih proizvoda u cilju razvoja održivog kulturnog turizma;

- Aktivnosti turističkog marketinga usmjerene ka produljenju turističke sezone;

- Promicanje integriranih turističkih pravaca i paketa;

- Provođenje procjene sposobnosti za turistički razvoj;

- Poboljšanje i integracija turističkih informativnih centara;

- Razvoj i promicanje trgovine u području tradicionalnog obrta kroz stvaranje lokalnih konzorcija i zajedničkih teritorijalnih marketinških djelatnosti;

- Zajedničke strategije za grananje i diferencijaciju jadranskog područja kao turističkog odredišta;

- Zajednička strategija za diversifikaciju i podjelu turističkih odredišta u Jadranskoj regiji;

- Studije i zajedničke strategije u cilju unaprjeđenja unutarnjih područja kao turističkih odredišta.

USKORO IPA III C

2011-08-27T13:33:00.005+02:00

IPA IIIC - REGIONALNA KONKURENTNOST (Povećanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća)

U okviru IPA komponente Regionalna konkurentnost (IPA IIIc) očekujemo raspisivanje natječaja za mala i srednja poduzeća krajem trećeg i početnom četvrtog kvartala 2011. godine.

Cilj natječaja je jačanje konkurentnosti MSP-a u uvođenju međunarodnih ekoloških standarda i tehnologije učinkovitog načina potrošnje energije u proizvodnim procesima te primjeri najboljih međunarodnih praksi i poslovnih modela kako bi se lakše razvili novi i konkurentni proizvodi.

Očekivani rezultati projekata bit će povećana razina ulaganja u učinkovito trošenje energije, ekološke standarde u proizvodnim procesu, povećanje kvalitete proizvoda i usluga te povećane kompetencije i specifično znanje radnika u tehničkim strukama i osiguranju kvalitete.

Na natječaju će biti dostupno 3 milijuna EURA, s time da će pojedinačni projekti moći će tražiti 50.000 - 200.000 EURA bespovratnih sredstava.

Profil potencijalnog aplikanta:
* mala i srednja poduzeća
* pozitivno posluju
* nemaju dug prema državi
* učinkovito troše resurse, a posebice energiju u proizvodnom procesu
* ulažu u obnovljive izvore energije i zaštitu okoliša
* razvijaju nove i konkurentne proizvode uz poštivanje ekoloških standarda

Usluge koje nudimo:
* analiza mogućnosti tvrtke u predmetnom natječaju
* analiza nadolazećeg natječaja
* predlaganje najbolje opcije za prijavu projekta
* izrada projektne dokumentacije (prijavni obrazac + proračun)
* savjetovanje tijekom pripreme

potraži i ostale informacije na croatiainvestment.com.hr

I P A

2011-08-25T15:56:00.004+02:00

IPA PROGRAM JADRANSKE PREKOGRANIČNE SURADNJE-IPA ADRIATIC

Globalni cilj Programa je jačanje mogućnosti održivog razvoja jadranske regije usklađenom strategijom djelovanja među partnerima s prihvatljivih područja.

Program mora istaknuti koristi koje vode razvoju teritorija potičući proces koji spaja teritorijalni potencijal i kapacitet regionalnih i lokalnih partnera kako bi se pronašla rješenja zajedničkih problema te pridoneslo unapređenju socijalne kohezije i konkurentnosti područja suradnje.

PRIHVATLJIVA PODRUČJA:

U Programu sudjeluju tri države članice EU-a (Italija, Slovenija i Grčka), jedna država kandidatkinja (Hrvatska) i tri države potencijalne kandidatkinje (Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Albanija). Nadalje, predviđeno je da se Srbija uključi u izlaznu fazu (tzv. phasing out) na zajedničkim projektima u području institucionalne suradnje.

Teritorijalno odstupanje se primjenjuje u Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, korisnici s tih područja mogu koristiti maksimalno 20% od iznosa koji financira IPA Adriatic.

Jedino zajednički projekti koji uključuju najmanje jednu državu članicu kao partnera i jednu državu kandidatkinju/državu potencijalnu kandidatkinju, su prikladni za sufinanciranje. Projekti koji uključuju korisnike samo iz država članica ili samo iz država (potencijalnih) kandidatkinja, nisu prihvatljivi za financiranje.

S ciljem što boljeg upravljanja projektom preporuča se partnerstvo između najviše 15 korisnika, iako broj korisnika nije ograničen.

Da bi operacije koje uključuju korisnike iz regija Slovenija – Hrvatska bile prihvatljive za financiranje temeljem IPA programa jadranske prekogranične suradnje, također moraju uključivati barem jednog korisnika iz prihvatljivih područja Italije ili Grčke ILI barem jednog korisnika iz bilo kojeg drugog prihvatljivog područja u državi (potencijalnoj) kandidatkinji osim područja Hrvatske.

Prihvatljiva područja na razini NUTS III u Italiji su provincije Pescara, Teramo, Chieti (Abruzzo), Ferrara, Forli-Cesena, Rimini, Ravenna (Emilia Romagna), Trst, Gorizia, Udine (Friuli Venezia Giulia), Pesaro-Urbino, Ancona, Macerata, Ascoli Piceno (Marche), Campobasso (Molise), Foggia, Bari, Brindisi, Lecce (Puglia), Venezia, Rovigo, Padova (Veneto).

Teritorijalna odstupanja u Italiji vrijede za provincije L'Aquila, Pordenone, Isernia i Taranto.

Prihvatljivo područje Slovenije je Obalno-kraška regija.

Teritorijalno odstupanje u Sloveniji vrijedi za regije Notranjsko-krašku i Gorišku.

Prihvatljivo područje Grčke su prefekture Krf i Thesprotia.

Prihvatljivo područje Hrvatske sastoji se od sedam prihvatljivih regija (županija) na razini NUTS III: Dubrovačko-neretvanska županija; Istarska županija; Ličko-senjska županija; Primorsko-goranska županija; Šibensko-kninska županija; Splitsko-dalmatinska županija i Zadarska županija.

Teritorijalno se odstupanje u Hrvatskoj primjenjuje na Karlovačku županiju.

Prihvatljivo područje Bosne i Hercegovine čini grupa općina okupljenih oko Regionalne razvojne agencije za Hercegovinu (REDAH) smještene u Mostaru, a uključuje 3 kantona iz Federacije BiH te južni dio Republike Srpske sa sljedeće 23 općine: Bileća, Čapljina, Čitluk, Gacko, Grude, Jablanica, Konjic, Kupres, Livno, Ljubinje, Ljubuški, Mostar, Neum, Nevesinje, Posušje, Rama/Prozor, Ravno, Široki Brijeg, Stolac, Berkovići, Tomislavgrad, Trebinje i Istočni Mostar.

Teritorijalno odstupanje u Bosni i Hercegovini vrijedi za Sarajevsku gospodarsku regiju, Sjeverozapadnu gospodarsku regiju te gospodarsku regiju Središnje BiH.

Prihvatljivo područje Crne Gore sastoji se od deset općina: Bar, Budva, Cetinje, Danilovgrad, Herceg Novi, Kotor, Nikšić, Podgorica, Tivat i Ulcinj.

Teritorijalno odstupanje u Crnoj se Gori primjenjuje na općine Pljevlja, Bijelo Polje, Berane, Rožaje, Plav, Andrijevica, Kolašin, Mojkovac, Savnik, Žabljak i Plužine.

Prihvatljivo područje Albanije uključuje šest prefektura: Fier, Durrës, Lezhë, Shkodër, Tiranë i Vlorë.

Srbiji je odobrena izlazna faza sudjelovanja u Programu IPA jadranske prekogranične suradnje, čime je omogućeno sudjelovanje srbijanskih partnera u institucionalnoj suradnji između sveučilišta, kulturnih ustanova, znanstveno-istraživačkih instituta, itd.

FINANCIRANJE:

Minimalni proračun projekta iznosi 500.000,00 eura, a maksimalni 5.000.000,00 eura.

Proračun svakog pojedinog korisnika projekta ne smije iznositi više od 60% ukupnog proračuna, a minimalno mora iznositi 100.000,00 eura.

Programom se financira do 85% projekta, a za preostalih 15% potrebno je imati osigurano javna ili vlastita sredstva, za koje mora postojati garancija da su osigurana te navedeno od strane koga.

Projekt može trajati maksimalno 36 mjeseci.

PROGRAMSKA STRATEGIJA:

Program bi trebao financirati zajedničke aktivnosti koje su zajednički odabrale države koje sudjeluju u programu kroz pojedinačne pozive na davanje prijedloga koji obuhvaćaju čitavo prihvatljivo područje.

Teži se ka ostvarenju zahtjevnih ciljeva kroz tri Prioriteta. U sklopu svakog prioriteta navedene su mjere za postizanje općeg cilja svakog prioriteta:

• Prioritet 1. – Gospodarska, društvena i institucionalna suradnja

• Prioritet 2. – Prirodna i kulturna bogatstva i sprječavanje rizika

• Prioritet 3. – Pristupačnost i mreže

2011-08-25T14:51:00.001+02:00

Poziv - IPA program jadranske prekogranične suradnje

Upravljačko tijelo IPA Programa jadranske prekogranične suradnje ADRIATIC objavilo je Drugi poziv za podnošenje projektnih prijedloga. Poziv će biti otvoren od 3. kolovoza do 2. studenog 2011. godine, a projekti koji se prijavljuju moraju pripadati jednom od sljedećih prioriteta Programa:

1. Gospodarska, društvena i institucionalna suradnja

2. Prirodna i kulturna bogatstva i sprječavanje rizika

3. Pristupačnost i mreže.

Sveukupna financijska sredstva iz fonda IPA za ovaj Poziv iznose 69,7 milijuna eura i bit će ravnomjerno raspoređena na odobrene projekte iz sva tri navedena prioriteta.

Program ADRIATIC namijenjen je jedinicama lokalne i regionalne samouprave, državnim tijelima, istraživačkim institucijama, malim i srednjim poduzećima, razvojnim agencijama, te neprofitnim organizacijama koje žele raditi na prekograničnom projektu s najmanje jednim prekograničnim partnerom.

Projektne aktivnosti moraju doprinositi ostvarivanju ciljeva Programa, biti usklađene s prioritetima, te se moraju odvijati u programski prihvatljivim područjima. Bespovratna sredstva od strane IPA fonda iznose maksimalno 85%, a korisnici su obavezni sufinancirati projekt svojim vlastitim sredstvima u minimalnom iznosu od 15%.

Prihvatljivo područje Programa u Republici Hrvatskoj sastoji se od sedam jadranskih županija: Dubrovačko-neretvanska županija, Istarska županija, Ličko-senjska županija, Primorsko-goranska županija, Šibensko-kninska županija, Splitsko-dalmatinska županija i Zadarska županija. Teritorijalno odstupanje primjenjuje se na Karlovačku županiju.

Dodatne informacije o 2. pozivu za predlaganje projekata, kao i o samom Programu, možete pronaći na stranici Programa http://www.adriaticipacbc.org/index.asp?page=home

ili nam se obratite na e-mail; bprenka@gmail.com

Predpristupni fondovi

2011-07-31T10:36:00.000+02:00

Instrument pretpristupne pomoći - IPA

IPARD natječaj - mjera 101
IPARD natječaj - mjera 103

IPARD natječaj - mjera 301
IPARD natječaj - mjera 302

Što nas očekuje?

Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju, otvaraju se nove mogućnosti sufinanciranja putem korištenja sredstava iz Strukturnih fondova. Na raspolaganju će nam biti znatno veća sredstva te će se značajno povećati i raspon mogućih područja ulaganja. Očekuje se skoro utvrđivanje konkretnih aktivnosti.

Strukturni fondovi u službi su Kohezijske politike Europske unije, čiji je cilj ostvarenje gospodarske i društvene kohezije, odnosno ujednačenog razvoja Europske unije. Financiraju se razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva. Fondovi iz kojih se financira Kohezijska politika EU jesu:

Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF)

Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund, ERDF)

Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF)

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD)

Europski ribarski fond (European Fisheries Fund, EFF)

Krajnji cilj je prije svega ulaganjima stvoriti održiva radna mjesta (posebno u sektoru malog i srednjeg poduzetništva), ostvariti bolju prometnu i komunikacijsku povezanost, jačati mogućnost novih izvora zarade, odnosno smanjiti ovisnost o granama koje nisu dugoročno održive te poticati gospodarsku raznolikost, posebice u ruralnim područjima.

Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF)

Ciljevi Europskog socijalnog fonda su smanjenje razlika u životnom standardu i blagostanju u državama članicama Europske Unije i njihovih regija, te time promicanje gospodarske i socijalne kohezije. Naglašava se promicanje zapošljavanja u EU, te pomoć europskim tvrtkama i radnoj snazi u što uspješnijem suočavanju s globalnim izazovima:

• Sredstva se dijele u cijeloj Zajednici i u svim regijama, posebno u onima gdje je gospodarski razvoj usporen.

• Poboljšanje kvalitete života građana EU kroz stjecanje vještina i time boljih mogućnosti zapošljavanja.

U svrhu ostvarivanja navedenih ciljeva za razdoblje od 2010.-2013. godine državama članicama EU dodijeljeno je 75 milijardi eura.

Prihvatljiva područja ulaganja u okviru ESF-a su:

• zapošljavanje i održavanje zaposlenosti i modernizacija sustava socijalne zaštite,

• poboljšanje prilagodljivosti radnika i tvrtki te fleksibilnosti tržišta rada,

• povećanje investicija u ljudski kapital kroz bolje obrazovanje i stjecanje vještina,

• jačanje administrativnih kapaciteta,

• pomoć u održavanju zdrave radne snage.

Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund, ERDF)

ERFD ima za cilj jačanje ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU. Uglavnom je usmjeren na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Republici Hrvatskoj će ERDF biti otvoren nakon pristupanja.

Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF)

Kohezijski fond je financijski mehanizam za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU na području prometa i zaštite okoliša u svrhu postizanja gospodarske i socijalne kohezije Europske Unije te poticanja održivog razvoja.

U financijskoj perspektivi 2007. - 2013. vrijednost mu je oko 55 milijardi eura. Na sufinanciranje projekata u iznosu od najviše 85% pravo imaju države članice čiji je bruto domaći proizvod ispod 90% prosjeka Europske zajednice i koje primjenjuju nacionalni program konvergencije prema gospodarskoj i monetarnoj uniji. Kohezijski fond otvoren je Grčkoj, Portugalu i Španjolskoj te nakon proširenja u svibnju 2004. godine i novim državama članicama Unije.

Kohezijski fond financira intervencije na području:

• Okolišne infrastrukture s ciljem preuzimanja EU standarda zašite okoliša,

• Učinkovito korištenje energije i korištenje obnovljivih izvora energije,

• Trans-europske transportne mreže (Trans-European Transport Networks).

Transportne infrastrukture (izvan TEN-T mreže) koja doprinosi okolišno održivom urbanom i javnom prometu, inter-operabilnosti transportnih mreža diljem EU te potiče inter-modalne prometne sustave.

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD)

EPFRR je fond s jedinstvenim skupom pravila za ruralni razvoj.

EPFRR ima tri prioritetna cilja kojima se mogu financirati aktivnosti:

● jačanje konkurentnosti sektora poljoprivrede i šumarstva,

● poboljšanje okoliša i krajolika,

● poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i postizanje raznolikosti ruralnoga gospodarstva.

Korisnici EPFRR projekata mogu biti:

● ruralni čimbenici, najaktivniji u lokalnim inicijativama za ruralni razvoj,

● poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati (koji predstavljaju poljoprivrednike, stručnjake koji nisu poljoprivrednici i mala poduzeća),

● udruge za zaštitu okoliša,

● organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije,

● udruge žena,

● poljoprivrednici, šumari, mladi.

Europski fond za ribarstvo (European Fisheries Fund, EFF)

EFR je instrument koji podupire Zajedničku ribarsku politiku EU i kao takav zamjenjuje Financijski instrument za usmjeravanje u ribarstvu (FIUR) koji je do 2006. godine bio instrument za strukturnu reformu ribarskog sektora Europske Unije. EFR je osmišljen na način da osigura održivo ribarstvo i industriju akvakulture. Kroz EFR se financiraju aktivnosti od istraživanja tržišta do modernizacije flote i smanjenja ribarskih kapaciteta te je stoga snažan alat za upravljanje europskim ribarskim sektorom.

Aktivnosti Europskog fonda za ribarstvo provode se kroz prioritetne mjere koje pokrivaju:

● prilagodbu ribarske flote EU kroz financijsku pomoć dostupnu ribarima i vlasnicima ribarskih brodova koji su pogođeni mjerama za borbu protiv prekomjernog izlova ribe, za zaštitu javnog zdravlja ili onima kojima treba pomoć kako bi privremeno ili trajno prestali s ribolovom, prekvalificirali se ili otišli u prijevremenu mirovinu. Dodjeljuju se i sredstva za modernizaciju ribarskih brodova kao na primjer za smanjenje količine brodskog otpada, poboljšanje pogona i smanjenje pritiska na okoliš ali pod uvjetom da se ne povećavaju kapaciteti za ulov,

● zaštitu akvakulture, ribarenje u slatkim vodama, preradu i plasman na tržište - EFF promiče upotrebu metoda kojima se smanjuju negativne posljedice ribarstva na okoliš te poboljšava ljudsko zdravlje i zdravlje životinja, kao i sigurnost i kvaliteta proizvoda. Sredstva se mogu odobriti za projekte koji će poboljšavati kvalitetu ribarskih proizvoda te njihov plasman na tržište. Ova se pomoć dodjeljuje isključivo na mikro razini tj. malim i srednjim poduzetnicima,

● zajedničko djelovanje usmjereno prema održivom razvoju ili zaštiti prirodnih resursa, poboljšanju usluga koje pružaju ribarske luke, jačanju tržišta ribljih proizvoda i razvoju partnerstva između znanstvenika i izvođača u ribarskome sektoru,

● održiv razvoj obalnih ribarskih područja: EFR podupire mjere i inicijative za diversifikaciju,

● jačanje gospodarstva u područjima koja su pogođena padom ribarskih aktivnosti.

Put u EU

2011-07-29T08:49:00.002+02:00

Čelnici EU-a dali zeleno svjetlo Hrvatskoj

BRUXELLES, 24. lipnja 2011.(Hina) - Europski čelnici poduprli su u petak Bruxellesu završetak pregovora s Hrvatskom do kraja lipnja i potpisivanje pristupnog ugovora do kraja godine.

"U svjetlu postignutog napretka i pozitivne ocjene Komisije, Europsko vijeće poziva Vijeće EU-a da donese sve potrebne odluke za zaključenje pristupnih pregovora do kraja lipnja 2011. na temelju nacrta zajedničkih pregovaračkih stajališta koje je Komisija nedavno predstavila s ciljem potpisivanja ugovora o pristupanju do kraja godine", kaže se u zaključcima koje su prihvatili čelnici 27 zemalja Europske unije okupljeni na summitu u Bruxellesu.

Ti zaključci predstavljaju političku odluku o završetku pristupnih pregovora s Hrvatskom.

U njima se kaže da Hrvatska treba nastaviti sa svojim refomskim naporima "istom snagom, posebice u pogledu pravosuđa i temeljnih prava, kako bi u potpunosti mogla preuzeti obveze članstva od dana pristupanja. Monitoring tih reformskih napora do pristupanja dat će potrebna jamstva Hrvatskoj i sadašnjim zemljama članicama".

U slučaju eventualnog neispunjavanja obveza, u zaključcima se kaže da Vijeće može kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije donijeti "odgovarajuće mjere".

Europski čelnici "pohvaljuju Hrvatsku za njezine intenzivne napore, koji su omogućili da pristupni pregovori uđu u završnu fazu". Također se kaže da se razmatranje preostalih pregovaračkih poglavlja u Vijeću obavlja uz "uz puno poštovanje stroge uvjetovanosti i u skladu s pregovaračkim okvirom".

U zaključcima Europskog vijeća ne spominje se izravno datum ulaska Hrvatske u EU, nego se to čini posredno, pozivanjem na nacrte zajedničkih pregovaračkih pozicija u kojima Komisija polazi od radne pretpostavke da će Hrvatska ući u EU 1. srpnja 2013. godine.

"Ovo je povijesna odluka za Hrvatsku i nadam se da će sve biti spremno da pozdravimo Hrvatsku kao 28. članica 1. srpnja 2013. godine", rekao je na završnoj konferenciji za novinare predsjednik Eurposke komisije Jose Manuel Barroso.

Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy rekao je da je "Europsko vijeće otvorilo put za pristupanje Hrvatske kao 28. članice EU-a".

"Očekujemo da Vijeće EU-a, vrlo skoro, do kraja lipnja završi pristupne pregovore i onda ćemo do kraja godine potpisati pristupni ugovor", dodao je Van Rompuy.

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da je "donesena politička odluka o Hrvatskoj" te da je ono "što je dobro za Hrvatsku dobro i za EU".

Orban je dodao da je ova odluka jasan signal zapadnom Balkanu.

Hrvatskoj je preostalo još zatvoriti četiri poglavlja pregovora - Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava, Financijske i proračunske odredbe te Ostala pitanje, što će se dogoditi na međuvladinoj konferenciji o pristupanju, najvjerojatnije u sljedeći četvrtak.

O nama

2011-07-29T08:44:00.001+02:00

Pružamo informacije o:

EU-fondovima
ulagačkim projektima
gospodarskom i pravnom okviru za ulaganja
poduzetničkim i slobodnim zonama
tehnološkim parkovima
nekretninama koje su raspoložive za ulagače

Organiziramo posjete potencijalnim ulagačkim lokacijama te aktivno sudjelujemo pri izdavanju potrebnih dozvola, u procesu odobravanja poticaja te u provedbi ulagačkog projekta od prvog kontakta, tijekom i nakon realizacije.

Povezujemo ulagače s:

Vladinim tijelima,
lokalnim i regionalnim institucijama,
komunalnim i infrastrukturnim tvrtkama i
financijskim, računovodstvenim, pravnim i ostalim poslovnim savjetnicima.

HRVATSKO PARTNERSTVO ZA PROMICANJE ULAGANJA
Proces privlačenja i realizacije kvalificiranih ulagačkih projekata, kroz pozitivan i partnerski pristup na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, ključan je faktor za daljnji kako regionalni tako i cjelokupni razvoj Republike Hrvatske. S tim ciljem je neophodno prikupiti i objediniti informacije o resursima koji su raspoloživi za ulaganja kako bi ulagači na jednom mjestu mogli odmah dobiti tražene informacije.
To je uloga Croatiainvestment koju i zasigurno nije moguće u potpunosti ostvariti bez zajedničkog djelovanja sa svim partnerima koji na bilo koji način jesu ili hoće biti uključeni u realizaciju ulagačkih projekata koji će donijeti nove tehnologije i znanje, nova radna mjesta i otvaranje novih tržišta.

Instrument pretpristupne pomoći IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance)

2011-07-29T07:07:00.000+02:00

Instrument pretpristupne pomoći IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance) je novi program pretpristupne pomoći za razdoblje 2007.–2013. Osnovni ciljevi ovog programa su pomoći državama kandidatkinjama za članstvo u EU i državama potencijalnim kandidatkinjama u usklađivanju nacionalnog zakonodavstva i provedbi pravne stečevine EU (acquis communautaire) u procesu pridruživanja u članstvo EU, kao i pripremi za korištenje kohezijskog i strukturnih fondova. IPA zamjenjuje program CARDS i pretpristupne programe PHARE, ISPA i SAPARD. Program IPA je uspostavljen Uredbom Vijeća EU 1085/2006, za provedbu koje je donesena Regulativa Vijeća EU 718/2007.

Ukupna sredstva Programa IPA, za proračunsko razdoblje 2007.–2013., iznose 11,468 milijardi eura. Raspodjela financijskih sredstava po državama korisnicama pretpristupnog instrumenta IPA i njegovim komponentama sadržana je u Višegodišnjem indikativnom financijskom okviru(Multi-Annual Indicative Financial Framework, MIFF) koji se donosi za trogodišnje razdoblje.

Republika Hrvatska je korisnica IPA programa od 2007. godine i koristit će ga do pristupanja u članstvo EU. Osobe i institucije nadležne za provedbu IPA programa u Hrvatskoj određene su Uredbom o nadležnim tijelima (NN 18/07, 82/07, 34/08) i Odlukom o imenovanju osoba (NN18/07, 82/07, 24/08, 34/08). Temeljem navedenih akata uspostavljena jeorganizacijska struktura za provedbu IPA programa.

Republika Hrvatska kao zemlja kandidatkinja za punopravno članstvo u EU ima mogućnost korištenja sredstava iz svih pet komponenti:

1. pomoć u tranziciji i jačanje institucija,

2. prekogranična suradnja,

3. regionalni razvoj – promet, zaštita okoliša, regionalna konkurentnost,

4. razvoj ljudskih potencijala i

5. ruralni razvoj.

Prvom komponentom, koja podupire aktivnosti vezane uz usvajanje i provedbu pravne stečevine EU, upravlja Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije (SDURF). Potencijalni korisnici su tijela državne uprave, tijela u javnom vlasništvu, nevladine udruge, ostala neprofitna tijela i poslovna zajednica.

Drugom komponentom, koja podupire aktivnosti vezane uz prekograničnu suradnju sa zemljama članicama te zemljama korisnicama programa IPA, upravlja Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. Potencijalni korisnici su pogranične regije, kao i razvojne agencije u županijama s kopnenom i/ili morskom granicom sa zemljama članicama i zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU.

Trećom komponentom, koja podupire infrastrukturne projekte u sektorima prometa, zaštite okoliša kao i programe poticanja konkurentnosti i regionalnog razvoja, upravljaju Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI), Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva (MRRŠVG), Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPUG) i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP). Pri tome je za područje prometa nadležno MMPI, za područje okoliša MRRŠVG i MZOPUG, dok je za regionalnu konkurentnost nadležan MINGORP. Potencijalni korisnici su tijela državne uprave, javne i znanstvene ustanove te poslovna zajednica.

Četvrtom komponentom, koja podupire mjere usmjerene na poticanje zapošljavanja, obrazovanja i usavršavanja te socijalne uključenosti, upravlja Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP). Potencijalni korisnici su tijela državne uprave, javne ustanove, socijalni partneri i nevladine udruge.

Petom komponentom, koja podupire pripremne aktivnosti za sudjelovanje u zajedničkoj poljoprivrednoj politici te ruralni razvoj, upravlja Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (MPRRR). Potencijalni korisnici su jedinice lokalne samouprave, poljoprivredna gospodarstva te druge fizičke i pravne osobe, ovisno o prioritetnim mjerama.

PROGRAMSKI OKVIR

Programiranje obuhvaća proces pripreme strateških dokumenata kojima se uređuju prioriteti korištenja sredstava iz fondova Europske unije. Temeljni dokumenti neophodni za proces programiranja mogu se podijeliti na dokumente koje donosi Europska unija i one koje donosi Republika Hrvatska, odnosno njihove odgovarajuće institucije.

Krovni strateški dokument za programiranje IPA-e, Višegodišnji indikativni planski dokument (VIPD ), donosi se za svaku zemlju korisnicu pomoći. VIPD predstavlja stav Europske komisije o glavnim područjima djelovanja i prioritetima, odnosno temelji se na procjeni potreba i izazova, kao i partnerstvu. Prethodi programskom dokumentu, donosi se za trogodišnje razdoblje i podložan je jednogodišnjoj kontroli i godišnjem izvještavanju.

Kako bi osigurala strateško okružje za proces programiranja, Republika Hrvatska je u kolovozu 2006. donijela Strateški okvir za razvoj 2006.- 2013. (SOR) kao dokument kojim se utvrđuju opći okvir za razvoj i nacionalni ciljevi razvoja.

U sklopu svake komponente IPA programa donosi se jedan ili više operativnih programa. Operativni programi su dokumenti koji sadrže definirane prioritete i mjere koje će se sufinancirati, a u skladu su s relevantnim strategijama razvoja. Oni predstavljaju osnovu za korištenje pretpristupne pomoći EU.

IV. komponenta

Kako bi se mogao donijeti operativni program za IV. komponentu, bilo je potrebno izraditi Okvir za usklađenost strategija (OUS). Vlada Republike Hrvatske usvojila ga je 25. svibnja 2007. godine, a Europska komisija na njega dala suglasnost 18. lipnja iste godine. OUS definira glavne ciljeve, politike i prioritete koje će podupirati komponente III – Regionalni razvoj i IV – Razvoj ljudskih potencijala programa IPA za Hrvatsku u razdoblju od 2007.-2013. godine.

Temeljem okvira za usklađenost strategija izrađen je Operativni program "Razvoj ljudskih potencijala 2007.-2009." koji je Europska komisija usvojila 07. prosinca 2007. godine. Ovaj Program donesen je za trogodišnje razdoblje i predstavlja osnovu za odabir projekata.

Operativni program "Razvoj ljudskih potencijala" podupire mjere sa svrhom unaprjeđenja sustava zapošljavanja, lakšeg uključivanja pojedinih društvenih skupina na tržište rada (osobe s invaliditetom i ostale socijalno ugrožene skupine) te stavljanje naglaska na strukovno obrazovanje (kvalifikacija, dokvalifikacija, prekvalifikacija).

Njime su definirane smjernice za podršku projektima s ciljem:

• poboljšanja pristupa zapošljavanju i održivog uključivanja u tržište rada,

• jačanja socijalnog uključivanja i integracije osoba kojima je otežan pristup radu,

• jačanja ljudskog kapitala i mogućnosti za zapošljavanje,

• jačanja kapaciteta za upravljanje operativnim programom.

U okviru Operativnog programa "Razvoj ljudskih potencijala" u razdoblju od 2007. do 2009. godine, za koje je ovaj operativni program izrađen, Republici Hrvatskoj je za financiranje projekata na raspolaganju 45.031.769 €, od čega je 38.277.000 € doprinos Europske komisije, a 6.754.769 € nacionalni javni doprinos Republike Hrvatske.

Upravljanje IV. komponentom

Od strane Europske komisije, IV. komponentom IPA programa upravlja Opća uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake mogućnosti.

Upravljanje i provedba Operativnog programa "Razvoj ljudskih potencijala" u nadležnosti suOperativne strukture. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva kao čelnik operativne strukture, nadležno je za cjelokupni Operativni program te istovremeno za pojedine prioritete/mjere. U upravljanju Operativnim programom ono usko surađuje s Ministarstvom znanosti obrazovanja i športa, kao i Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi kao tijelima nadležnima za pojedine prioritete/mjere unutar Operativnog programa.

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) i Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), u ulozi provedbenih tijela, ugovaraju i prate provedbu ugovora u području obrazovanja (ASO) i u području zapošljavanja i socijalne uključenosti (HZZ).