Pojedincima čitam misli: …evo poludio je, samo sam čekao kad će na hranu !

Priča je počela kad sam prije sedam godina imao jednu od večera u Sarajevu sa kolegama iz Siemensovog tima redom Austrijancima i Nijemcima. Među ostalim smo pripremili i velike količine Dingača i Bajadera. Glavno pitanje večeri je bilo: ‘Uh, što je ovo dobro! Zašto ja ovo ne mogu kupiti u mojoj Billi u Beču?‘

I onda počne priča o uskom lokalitetu, malim količinama, slaboj hrvatskoj ekonomskoj moći i tako sve dok jedan nije rekao: ‘Ok, izlike ti drže vodu za Dingač, ali ovi čokoladni bomboni, odlični su, ne mogu li se oni proizvesti u ogromnim količinama?’

Kakve ovo ima veze sa IT-em i startupima? Pa rekao bih da je ključno, radi se o osvješćivanju niše u kojoj se nalazite. Rast businessa i smjer ka većoj profitabilnosti ovisi o tome kakav tip businessa imate ili namjeravate imati. Bajadera ili Dinagač?

Kakav business: Bajadera ili Dingač?

Bajadera su projekti koji se mogu skalirati. Bajadere se ne smiju ograničiti na lokalno tržište jer Bajadere mogu postati Bacci ili Ferrero. Bajadere ne bi smjele biti limitirane proizvodnjom. Sigurno su limitirane marketing resursima i sales kanalima, ali proizvodnjom ne. Bajadere konstantno trebaju istraživati kako se proširiti na još jedno tržište, jednostavno treba štancati te slatke kockice i osvajati tržište za tržištem. Primjer Bajadera projekata bi bile: IPhone aplikacije, SaaS aplikacije, software koji se prodaje na licence, razne web aplikacije, Facebook igrice, web servisi (npr. GoHome)

Dingač sa druge strane raste na jako ograničenom lokalitetu koji daje vino izuzetne kvalitete i arome (odlično ide uz pikantne sireve i crveno meso).  Proizvede ga se oko 300.000 boca maksimalno. Definiran je lokalitetom i ne može se proizvesti u velikim količinama. Dingač bi bili svi projekti koji ovisne o izvrsnosti njihovih tvoraca i koji su u svojoj biti neponovljivi. Primjer bi bili: IT integracija, dizajn studio, outsourcing, konzalting usluge.

Dingači trebaju maksimalno gledati kvalitetu, ako treba birati poslove, pružati uslugu top klijentima. Stalno težiti zahtjevnijim poslovima. Poznat je slučaj PR agencije koja je imala samo jednog klijenta, tj. da bi postali njen klijent oni su trebali otpustiti starog klijenta.

Ako ste u Dingač businessu i ako ne može proizvesti više boca jedini način za zaraditi više je ili smanjiti troškove ili povisiti cijenu boce (ne mogu vjerovati da sam ovo izjavio ). Troškove ne možete smanjivati u nedogled, znači ostaje specijalizirati se za sve zahtjevnije projekte koji ostavljaju prostora za veći profit.

Ovu temu je odlično razradio David u postu o  produktizaciji i izvozu softvera.

I da se vratim na početak: Zašto Bajadera ne bi postala ili barem težila postati Bacci ili Ferrero? Koliko joj za to treba više od toga da bi je Bečani voljeli kupiti u lokalnom dućanu?

A ako bi  Bajadera mogla, zamislite što može IT…

Naime, kad smo pokretali alfa verziju BeepHome željeli smo obratiti pažnju na usability. Prva ideja je bila outsourcati testiranje. Pronašli smo ljude (npr. Vibora) koji se s tim intenzivno bave (morati ću napisati jednom post o korištenju Twittera u poslovne svrhe). Vrlo brzo smo dobili par solidnih ponuda za usability testiranje i konzalting. Ipak, na kraju smo odlučili da je to važan know-how kojeg bi trebali usvojiti u GoHome i odlučili smo pokušati sami. Koristili smo metode iz jednostavne i dobre knjige Rocket surgery made easy. U njoj je detaljno opisan cijeli proces, svakako je preporučam kad krenete u usability testiranje.

Testna soba: tester i voditeljica sa zadacima

Nadzorna soba - razvojni tim se znoji

Kako to izgleda u praksi? U testnoj sobi se nalazi tester i voditelj testiranja. Tester je regrutiran izvan tima, a voditelj je dio tima. Zadatak voditelja je voditi proces testiranja. Tester dobije listu zadataka koje mora obaviti uz pomoć aplikacije. Ključni zadatak voditelja je navesti testera da razmišlja naglas dok obavlja zadatke (naša Ana je bila kao Tarik u Milijunašu). Voditelj nikako ne smije pomagati testeru niti testera navoditi na rješenje problema.

U isto vrijeme, u drugoj sobi, nazovimo je nadzorna soba, se nalazi tim koji vidi i čuje sve što tester radi. U nadzornoj sobi se vidi kako tester kruži mišom, gdje klika i čuje se njegovo razmišljanje naglas. Na ovaj način razvojni tim na najživlji mogući način može vidjeti kako se korisnici služe aplikacijom. Iako je za kvalitetu testa važno pokušati održati tišinu u nadzornoj sobi jer smo mi imali problem sa razgovijetnošću zvuka, to nije lako. Ovaj dio je uvijek zabavan i živ jer ekipa navija ‘klikni tu, klikni tu, ma kako ne vidi ovaj link…’ . Dvije sobe se koriste upravo zato da bi se minimalno utjecalo na korisnika.

Još da spomenem alate koje smo koristili. Za prijenos slike ekrana smo koristili VNC, a za prijenos zvuka smo koristili GTalk.  Kao što vidite na slici, mikrofon bi mogao biti i bolji . Vjerojatno ima i boljih alata, ali ovi su besplatni i nama su bili zadovoljavajući za početak. Test nismo snimali, preporuka je snimiti ga iako kažu da se rijetko kasnije pogleda. Ako tko od vas ima prijedlog iz prakse za bolje alate neka se javi.

Naše testiranje je bilo jako zanimljivo: neke postupke koji nisu jednostavni i kod kojih smo očekivali probleme (registracija mobitela u BeepHome) je tester napravio iznenađujuće brzo i lako. Neke, nama naoko jasne stvari, je uporno zaobilazio . Za one koji su nam pomogli testiranje BeepHome, radilo se o meniju koji ima pomalo neuobičajeno ime Što se priča i koji je bio vizualno odvojen od ostalih menija. Nakon usability testa smo ga izjednačili da izgleda kao i drugi dijelovi navigacije. Ono što je važno naglasiti: prilikom usability testa tester ne može pogriješiti. Praktički njegovo ponašanje je uvjetovano dizajnom aplikacije i baš promatranje tog ponašanja je najdragocjenije iskustvo usability testiranja.

Problemi na koje smo naišli:

Definitivno najveći problem je početi i odlučiti se da ćete odraditi usability testove ono baš by the book. Možda vas ovaj post natjera da probate (i nas da nastavimo).

Veći problem koji vidim je regrutiranje testera. Obično imate želju da testeri budu ‘prikladni’ i tu se vidi baš onaj problem zbog kojeg se i rade usability testovi. Aplikaciju ne radite za sebe nego za korisnike. Taj osjećaj prisvajanja aplikacije i ‘ja najbolje znam kako‘ koncept se onda prenosi i na odabir testera: jedan je premlad, drugi prestar, jedan je vidio aplikaciju, drugi nema pojma . U biti radi se o tome da treba zvati redom i ne stvarati problem od odabira testera, preporuka je ‘Recruit loosely and grade on a curve’.

Drugi problem je napraviti akciju nakon uočenih problema, osim što morate promijeniti nešto u što ste vjerovali da je 100% ispravno, postavlja se pitanje u što to promijeniti i kako popraviti stvar. Naime usability testovi će vrlo jasno detektirati problem, ali rješenje tog problema nije uvijek jednostavno.

Ima puno resursa na webu koji opisuju kako poboljšati user experience, ali najčešće su pisani na jednoj apstraktnoj razini. Čak i najveći ‘guru’ ove problematike nema svoju stranicu napravljenu kako treba (il’ ja ne razumijem što je bit ). Ipak, naletio sam na jednu odličnu kolekciju 64 microcopy primjera koja zaista morate vidjeti. Čisto zlato, usability na djelu!

Eto, ovo je jedno jako zanimljivo područje, tek smo ga zagrebli, ja se iskreno nadam da ćemo nastaviti sa testiranjima. Mislim da se cijelom timu sviđa, a to je obično dobar znak. Nemam informacija koliko se u nas ovakve stvari rade u praksi, ako imate iskustva svakako komentirajte!

Iako smo nedavno zaokružili financiranje odradili smo dva pitch-a jer smo imali osjećaj da nam treba još netko sagledati situaciju i opcije koje se otvaraju trenutno za GoHome.  Jedan pitch je bio na konferenciji u Budimpešti, a drugi je bio u Zagrebu sa jako iskusnim VC fond managerom iz Londona (po mojoj procjeni čovjek ima 70+ godina).

Zanimljivo kako nam je jedan pitch pomogao da bolje odradimo drugi. Nama trenutno ovi sastanci nisu bili ključni, dapače, pomalo smo sumnjali u njihovu korisnost u ovom trenutku, a na kraju je ispalo da su oba bila jako korisna. Naučili smo i potvrdili neke stvari o GoHome, neke nove opcije su nam se otvorile i izašla je jedna generalna misao, a to je :

Nikad ne odbijaj sastanak sa financijerom!

Mr. Corleone never asks a second favor once he's refused the first, understood?

Mislim da ovo vrijedi za sve poduzetnike bez obzira traže li investiciju ili ne. Pa čak i ako ste one man band ili imate malu firmu i zadovoljni ste kako radi i nikad baš nikad nećete krenuti u neku vrstu širenja.

Zašto?

Pitanja koji ljudi iz VC svijeta postavljaju su pitanja sa pozicije investitora. Jednostavno gledaju kako investicija od 1kn može donijeti 10kn.  Većina malih businessa se vodi tako da je vlasnik naravno direktor pa glavni programer, šef marketinga i sales guy istovremeno,  a prvenstveno bi trebao biti vlasnik i postavljati si ista pitanja koja VC manageri postavljaju. Ne radi se tu toliko o kapitalizmu ili pokušaju da se izvuče zadnji krajcar iz firme.  Veća profitabilnost jednostavno znači uspješniju firmu, a to nosi za sobom ugodnije radno okruženje, veće plaće, veće investicije u znanje i opremu, otpornost na tržišne stresove itd.

Koja su to pitanja?

Tko bi kupio vašu firmu? Tko su vam glavni klijenti? Tko vam je konkurencija? Po čemu ste bolji i drugačiji od konkurencije? Zašto vam treba investicija? (ok ne treba vam, ali za što bi je sad utrošili ) Koliko imate malih, a koliko velikih klijenata? Ako izgubite najvećeg klijenta kako će se to odraziti na vas? Koliko keša imate? Da odete iz firme na par mjeseci da li bi funkcionirala bez vas? Postoji li tvrtka na tržištu koju biste željeli preuzeti?

I još deseci drugih vama specifičnih pitanja koja će izroditi kad prezentirate što radite. Kad počnete odgovarati na ova pitanja otvara se šira slika i drugačiji pogled na ono što radite.

Do investitora nije lako doći, treba uložiti vremena i truda i nerealno je da bi se netko u to upustio samo da dobije pogled iz druge perspektive. S druge strane, jako teško je samog sebe sagledati iz druge perspektive, ali vrijedi pokušati.

I zato umjesto da noćas na svom proizvodu/webu programirate još jednu funkcionalnost koju vjerojatno nitko ne treba, uhvatite se i napravite virtualnu prezentaciju za virtualnog investitora za dobiti investiciju koju ne trebate.

p.s. ako se pitate zašto baš ova mafijaška ilustracija pogledajte što Google vraća za never refuse meeting

Ako se pronalazite u gornjim definicijama pošaljite nam CV na email  posao(at)gohome.hr .

Ako pak niste razvojnik (developer) po zanimanju vjerujem da poznajete neke koji možda jesu. Proširite malo vijest i ovima koji aktivno ne traže posao. Pomozite i meni i njima, ipak je kriza i nema puno otvorenih radnih mjesta. Hvala!

Probajte i ovako: c# razvojnik

U zadnjih 7 dana preko 150 ljudi se spojilo u alfa verziju BeepHoma i pomoglo nam ju je testirati.  Držali smo se one da treba što prije lansirati projekt pa ima dosta funkcionalnosti koje ne rade i nekih očitih stvari koje treba poboljšati. Mislim da smo sad tek u početku razvoja i da će daljnji smjer uvelike će ovisiti o reakcijama alfa testera.

Alfa testeri su zasad bili većinom ljudi koje na neki način poznajemo. Većinom su to ljudi iz IT svijeta, kolege, prijatelji. Ali bilo je tu i ljudi iz industrije, vlasnika agencija i internetskih portala za nekretnine tako da smo dobili komentare i poglede iz različitih aspekata. Mogu reći da su alfa testeri svoju funkciju shvatili ozbiljno i njihovi komentari su nam izrazito korisni.

Zanimljivo je kako su neki alfa testeri imali iste ideje kao i mi: Great minds think alike.

Što dalje:

Bitno je da zadržimo ritam, da ne utihne ‘tajmlajn’ u BeepHome kako bi rekli na Twitteru. Ono što nam daje vjetar u leđa je 100.000 ljudi koji koriste GoHome, a za koje je BeepHome napravljen. Tu imamo odličan pool beta testera i zato krećemo sa testom korisnika pravih tragača sa GoHome već u ponedjeljak. U početku će ići power useri koji intenzivno koriste GoHome.  Kao što su neki primijetili upravo taj pool korisnika do kojih možemo lako i jeftino doći je važan faktor za uspjeh BeepHome-a. Startati društvenu mrežu iz nule je jako teško i zahtijevalo bi velika marketinška sredstva.

Mogu reći da sam pozitivno iznenađen i mislim da je jedan veliki uspjeh za nas što se stvorio mali community oko projekta (bar neka korist od Twittera i bloga ).  Naš start sa BeepHome su popratili i neki online mediji, više o tome na GoHome blogu. Također, otvorili smo jedan kanal komunikacije za GoHome koji prije nije postojao i kroz koji ćemo vjerujem dobiti još mnogo korisnih komentara.

U toku ovog finaliziranja BeepHome projekta, pojavile su mi se i neke zanimljive ideje za ovaj blog: prvi put smo odradili usability testove, iskustva su jako dobro i svakako zaslužuju jedan post. Osim toga, zanimljiva je pomoć koju smo dobili kroz društvene mreže. Mislim da su dale jak vjetar u leđa ovoj alfa verziji i svakako ću probati prenijeti moja iskustva.

Za kraj, ako niste još probali BeepHome, pozivam vas da ga probate i da nam se pridružite i date svoje mišljenje.

Već nakon manje od godinu dana nakon inicijalne investicije Poteze, počeli smo sa planovima za daljnje financiranje. Iako smo u to vrijeme imali još značajan dio investicije nepotrošen, dobivanje bilo kojeg oblika financiranja traje bar 6 mjeseci, a plan je bio da se ide u daljnju ekspanziju i razvoj. Išli smo paralelno sa tri različite opcije financiranja: VC, strateška partnerstva i soft loan.

BICRO i GoHome ekipa

Evo nakon skoro 14 mjeseci, drago mi je da mogu reći da je u GoHome projekt uložio BICRO. Službena objava je ovdje. Više o programima BICRO možete vidjeti ovdje. BICRO i dalje traži dobre projekte. Baš je nedavno išla objava da je projekt firme Mola Mola također dobio financiranje.

Sam proces je trajao oko 6-7 mjeseci uz neke zastoje izazvane višom silom. Ja sam već nakon prvog sastanka razbio početnu skepsu da cemo se zapetljati u bicrokraciju . Proces je jasno definiran i prolazi se stepenica po stepenica, ako projekt i plan zadovoljavaju uvjete. Traži popriličan angažman, ali ništa veći od angažmana za dobiti bilo koji drugi oblik financiranja.

Ova, nazovimo je tako ‘B runda’ je za nas nešto drukčija jer ne mijenja vlasničku strukturu. Naime, radi se o soft loan, dakle o kreditu koji ćemo vratiti po relativno povoljnoj kamati i uz grace period. Investicija ce biti upotrijebljena isključivo za razvoj novih proizvoda i unaprijeđenje tražilice.

Ukupni iznos investicije (cca 2,6 mil kn)  je značajno manji od A runde Poteze, ali smatramo je velikom i izuzetno važnom! Zašto:

1. Imamo veliko iskustvo cijelog tima
2. Ne krećemo od početka, imamo sustav, imamo tim, customer base, dobar proizvod, prisustvo u 5 zemalja i 10 puta veće prihode
3. U ovim kriznim vremenima doslovno svaka kuna vrijedi kao tri kune u 2008.g.
4. GoHome se nalazi na break-evenu od 09/2009.

Sva ova četiri faktora (pogotovo prvi i četvrti) i činjenica da imamo dobar plan za nove proizvode i nove koncepte nam otvara zanimljive perspektive. Ono što isto znamo je da pravi posao tek počinje. Također, imati ćete i dalje što zanimljivo pročitati na ovom blogu .

I za kraj ću reći nešto što bi rekao i da nismo dobili investiciju od BICRO:

Izrazito sam pozitivno iznenađen pristupom ljudi u BICRO-u, otvorenošću, angažmanom, motiviranošću, kooperativnošću. Postoji sustav i znaju se koraci i termini, dosta stvari se može riješiti na intuitivni način. Neke dijelovi procesa traju, ali uvijek imate povratnu informaciju gdje ste, što čekate i koliko će to otprilike trajati. Mislim da se svi tamo trude korektno odraditi svoj posao. Bravo BICRO!

I tako je ta konstantna analiza ponašanja korisnika, stalna komunikacija sa klijentima, uronjenost u našu nekretninsku nišu i pokušaj da klik postane nešto opipljivije sve skupa evoluiralo u ideju o vertikalnoj društvenoj mreži za nekretnine: www.beephome.com

BeepHome - akteri

U samom početku razmatrali smo mogućnost da se možda napravi zajednica na recimo Shoutem ili Ning platformi, ali smo vidjeli da su zahtjevi potpuno drugačiji od implementacije Twitter/Facebook funkcionalnosti.

U Facebooku ljudi veze iz stvarnog svijeta prenose u social network. Twitter je nešto drugačiji, on omogućava asinkrone veze, ali one opet snažno ovise o tome tko ste i što ste u real life.

Ključna razlika je to što između tragača nekretnina ne postoje ama baš nikakve društvene veze. Krenuti od nula posjeta sa vertikalnom društvenom mrežom koja ima klasični način povezivanja (friends/followers/connections) bio bi siguran promašaj.
Kako spojiti u social network ljude koji nemaju social veze? Što smo više razmišljali vidjeli smo da to nisu društvene veze nego interesne veze i tako se rodila ideja o automatskom povezivanju ljudi na osnovu onoga što traže. Jer, kad na kraju dana počnete gledati tih recimo 40.000 upita stvarnih korisnika, stvarne rečenice koje oni upisuju, onda vidite ogromni potencijal. Na primjer:

• Znate li koliko ljudi traži stan u Zagrebu? 38.233 ljudi.
• Znate li koliko ljudi traži nekretninu na otoku Braču? 3367 ljudi.
• Znate li koliko ljudi traži stan za najam u Splitu? 1653 ljudi.
• Znate li koliko je ljudi u ovom trenutku traži rohbau bilo gdje u Hrvatskoj? 797 ljudi.
• Znate li koliko ljudi traži stan točno na Mertojaku (kvart u Splitu)? 327 ljudi.
• Znate li koliko ljudi traži zemljište na otoku Krku? 55 ljudi.

Biste li željeli upoznati ove ljude, pitati ih nešto, razmijeniti iskustva? Eto to je BeepHome.

U pozadini je nova tehnologija bazirana na GoHome tehnologiji, zovemo je ‘tražilica tragača‘ (asocira malo na tko će čuvati čuvare ), a oslanjamo se na GoHome tražilicu i povijesne podatke 110.000 korisnika GoHome-a raznih profila. Osnovna ideja je spojiti ljude sličnih interesa (npr. traže najam u splitu) da razmjene iskustva i pretvoriti ih iz IP adresa u žive osobe. Analogija je bila da vjerojatno nedjeljom ujutro splitskom rivom šetaju ljudi koji se ne poznaju, a tako rado bi razmijenili iskustva. A mi znamo tko su oni! Dakle, korisnici neće tražiti prijatelje ili followere već će ih BeepHome spajati sa ljudima sličnih profila i sličnih interesa i omogućiti komunikaciju između njih.

Kao što sam rekao za Netokraciju: BeepHome će biti jedan drugačiji pogled na problem traženja nekretnina, otvoriti će mogućnost razmjene i traženja informacija puno širih od samog oglasa o prodaji (cijena,lokacija,površina).

E sad, zvuči jednostavno kao i sve dobre stvari , ali nije! Najveći izazov i neprijatelj ovog venture-a je nešto što je poznato pod imenom strategy tax.

Strategy tax nije izmišljotina, strategy tax je realnost koja uhodane sustave usporava, a ponekad ih potpuno imobilizira i ubija im mogućnost za inovaciju. Hrvoje, Đulijano i ja smo proveli sate (prije bih rekao dane) raspravljajući o svim mogućim side efektima i problemima. Kako će BeepHome utjecati na GoHome? Kako će utjecati na postojeće prihode? Da li usmjeriti resurse na nadogradnju GoHome ili na neku novu nišu? Kako zaraditi od BeepHome?  Hoće li ljudi prihvatiti servis i zašto bi ga prihvatili? A ako mislite da je lako uvjeriti korisnike, probajte uvjeriti financijere ili čak svoj razvojni tim da to što ste zamislili ima smisla . Postoji i psihološki aspekt strategy taxa jer, na neki način, prihvaćenost GoHome stavlja letvicu visoko za BeepHome. I što nam to sve treba…

Na kraju smo sva trojica odlučili da niti smo toliko velika firma, niti smo stari, niti želimo prestati ići naprijed. Postavili smo si pitanje: da nemamo GoHome bili probali sa BeepHome? Nego što da bi, stvar je odlična! I tako ode naš strategy tax…

Na BeepHome sve više gledam kao na jednu vrsta socijalnog eksperimenta, zamislite samo u jednoj velikoj dvorani kupce, prodavače, agente, graditelje, pravnike itd.
Što će se izroditi kad ih sve spojimo? Iskreno: ne znamo!

Jedino u što smo 100% sigurni je da te tisuće ljudi imaju što za reći jedan drugome i mi u GoHome ćemo se potruditi i dati im alat da progovore.

Dakako cilj je tehnički napraviti sustav koji će moći raditi i van Hrvatske, koji će imati otvoreni API, gdje će svoje mjesto moći naći svi akteri tržišta nekretnina. Također, BeepHome će imati i snažnu mobilnu komponentu koja je tu radi brze i pravodobne informacije (ako lovite najam znate o ćemu pričam), biti ce tu svega SMS alarma, PayPerCall i  SmartPhone aplikacija.

Naravno, ovo je vizija, puno je izazova ispred nas, od prikladnog GUI-a, problema privatnosti, spam kontrole. Odlučili smo da ne budemo dugo ispod radara i zato tražim alfa testere, ako ste zainteresirani javite mi se bilo emailom, bilo na twitteru ili na kontakt formularu ovdje na blogu.

Također, nabacite mi dole koji komentar sa svojim mišljenjem o ideji i konceptu, ima li još koji strategy tax kojeg nismo vidjeli, ako ništa bar ćete moći kasnije reći ono legendarno: “A šta saN ti ja reka!“

S obzirom da je tema jako opsežna pokušao sam dati pogled na neke aspekte koji su se meni činili važnima (konkurentnost, organizacija, financije, kulturološki aspekt).  U drugom dijelu članka je kratki korak po korak opis kako smo mi to radili.

Temu sam pripremio na nagovor Ivana koji je smatrao da će ista biti zanimljiva i koji je predložio da saberem naša iskustva regionalne ekspanzije u jedan članak.

Članak pročitajte na njegovom online magazinu Netokracija.

p.s. Nekoliko jako zanimljivih tema mi je u draftu, a radimo i na dva nova jako izazovna projekta i zato stay tuned!

Kako si sijao tako ćeš i žeti.

Uzevši u obzir broj projekata i mentora kao i količinu energije koja je strujala prostorom iznenađujuće je da se sve odvijalo po špagu.

Slično kao i kod stand up meetinga, za neke stvari jednostavno treba imati metodologiju. Ekipa iz SeedCampa se očito držala uigrane forme pa je sve išlo dosta dobro: jaki zvižduci su označavali početak sesija, a ja bih se stresao svaki put, sjemeni kamp nije za osobe slabog srca . Također, ljudi iz organizacije su upozoravali kad se bliži kraj sesija tako da su sesije imale glavu i rep i trajale razumno vrijeme.

Izvještaj sa Mini SeedCamp Zagreb možete vidjeti ovdje, također malo o dobrim vibracijama od Davida. Ja bih s druge strane izdvojio par pouka za svih nas:

1. Ono što kažu clear value proposition je ključan. Projekti koji su imali jasan koncept i lako razumljive prednosti bolje su prolazili kod mentora i kasnije kod glasanja. Meni jedan jako zanimljiv i inventivan projekt je bio onaj Sarajevske tvrtke Albia. Radi se o softveru za automatsko testiranje koji zbog svoje specifičnosti nisu uspijevali jednostavno objasniti mentorima. Ako je istina ono što kažu da softver može predviđam im svijetlu budućnost samo je ključno da porade na prezentaciji projekta. Čak bi rekao da su se potrudili jer je prezentacija bila dobro strukturirana (problem, rješenje, itd…), ali da bi zagrijali investitore treba im plastičnija prezentacija i poneka marketinška fora.

2. Važno je imati prototip ili demo, još ako je k tome sexy & trendy čitaj Augmented reality+ iPhone. Clover studio je imao baš to: demo koji radi, svima zabavan, jasan proizvod na cool tehnologiji. Sve u svemu mlada i simpatična hrvatsko-japanska ekipa, vjerujem da ćemo još čuti o njima. O tome hoće li izrasti u game studio kakav žele mislim da ovisi prvenstveno o tome koliko će raditi na business komponenti svog projekta.

3. Test sa tržišta se opet pokazao važnim. SalePod je imao upravo to, proizvod je dobar, ima svoju nišu, lako se skalira, ima potencijal za ekspanziju i što je važno ima klijente iz tri zemlje. Mislim da mogu početi tražiti investitore.

A što SeedCamp nosi mentorima i ostalima, osim malo ego boosta ma šta mi pričali o tome . Investitori mogu pronjuškati projekte, ostali mogu pronjuškati investitore. Iz kontakata sa drugim mentorima i startupima uvijek iskoče neke zanimljive ideje koje mogu na neki način potaknuti imaginaciju u vlastitom projektu. Meni osobno after party u Fly baru je bio jako dobar. GoHome team na okupu znači puno decibela kao i obično. Naučio sam nešto i o Facebook personal brandingu, vjerojatno od najboljeg . Bilo je tu i business coaching-a, cijena prava sitnica. Također, zgodno je kad, kako bi rekao Ivo, ožive neki Twitter avatari. Snijeg, led i zatvorena Maslenica samo su upotpunili doživljaj.

Što reći na kraju, ako imate projekt prijavite ga, ne može štetiti. Generalno ovakvi događaji nam trebaju u HR, seed faza je važna jer su u njoj projekti najranjiviji, a treba dobro zasijati da bi mogli žnjati.

Dobre konferencije uvijek pumpaju energiju i dižu u zrak i zato za sve koji su bili na ovom sjemenom kampu: razmislite o svemu, izvucite zaključke pa nazad na posao, na zemlju, neka nas klijenti tapšu po ramenima, neka vas korisnici hvale, pustite tapšanje mentora i PR fore .