.hr domene – ukoliko poslujete u Hrvatskoj ili jednostavno posjetiteljima svojih stranica želite pružiti osjećaj da su na “domaćem” terenu – gotovo je nezaobilazno da imate registriranu domenu sa nastavkom .hr. No, koju ustvari odabrati tj. za  koju imate pravo korištenja?

.hr

Sekundarna domena – bez dodatnih prefiksa, kratka te zbog u prednosti što se tiče pretraživača i lake pamtljivosti. Možete li je dobiti/kupiti na korištenje? Kratak odgovor bi bio – da, no duži odgovor je ipak potreban da razjasni stvari; naime, postoje dva načina registracija domena – besplatno te uz plaćanje (mala napomena uz ove naplatne – nažalost, cijene tih naplatnih .hr domena su među najskupljima u svijetu).

Pregled svih slučajeva tko, kad i pod kojim uvjetima može registrirati .hr domenu:

• pravne osobe (trgovačka društva, udruge, političke stranke i ostale organizacije s pravnom osobnošću) registrirane u RH
• imaju pravo na jednu besplatnu domenu; pod uvjetom da je njen naziv istovjetan registiranom imenu ili kratici tog imena pravne osobe (i, naravno, da domena još uvijek nije registrirana)
• primjer: “Tudum” d.o.o. => tudum.hr
• sve pravne osobe (osim udruga) imaju pravo i na još do 9 naplatnih domena, ime po izboru
• udruge imaju pravo na registiranje jedne naplatne domene
• fizičke osobe koje obavljaju registriranu samostanu djelatnost u RH (obrtnici, umjetnici, liječnici i sl.)
• imaju također pravo na jednu besplatnu domenu, no s dodatnim uvjetom - naziv besplatne domene mora sadržavati naziv samostalne djelatnosti i ime i prezime ili dio imena i prezimena vlasnika ili naznaku vrste samostalne djelatnosti
• primjer: Obućarski obrt, vl. Ivan Novak => obucarski-obrt-novak.hr
• imaju pravo na registiranje jedne naplatne domene imena po izboru
• fizičke osobe, državljani RH (imaju svoj OIB)
• imaju pravo na registiranje jedne naplatne domene imena po izboru
• strane pravne osobe koje imaju registriranu podužnicu u RH
• imaju pravo na registriranje jedne naplatne domene, ali samo uz suglasnost Povjerenstva za upravljanje .hr domenama
• strane fizičke i pravne osobe (ako nisu u gornjoj kategoriji)
• nemaju pravo na registraciju .hr domene

.com.hr domena

Nešto rjeđe upotrebljavana, naročito zbog nedostataka što se tiče pretraživača (tercijarna domena), ima ipak jednu veliku prednost – cijenu, koja je ispod razine uobičajenih (.com, .net, .org i sl. domena) te manje od desetine cijene naplatne .hr domene. Iako com u pravilu označava komercijalnu prirodu stranica koje se nalaze pod ovakvom domenom, ovo ne mora biti slučaj – naročito jer većina ljudi oznaku com uopće ne povezuje s time.

Za razliku od sekundarnih .hr domena, .com.hr domene mogu, osim gore navedenih kategorija pod .hr domenama,  koristiti i strani državljani te strane tvrtke koje nemaju lokalne podružnice (ipak, moraju imati barem neku adresu u RH):

• pravne osobe s fizičkom adresom u Hrvatskoj
• neograničen broj naplatnih .com.hr domena
• fizičke osobe s fizičkom adresom u RH
• neograničen broj naplatnih .com.hr domena

.iz.hr / .from.hr / .name.hr

Niste još čuli za ove domene? Većina ljudi ne zna da ovo uopće i postoji, a i broj ovih registriranih domena nije baš velik (prema trenutnim podacima, 2% ukupnog broja .hr domena). Ove besplatne domene su namijenjene za fizičke osobe kako bi svaki državljanin RH (ali i strani državljani s boravištem u Hrvatskoj) imao pravo na svoju besplatnu domenu. Malo nezgodno je to, što je način tvorbe imena domene poprilično ograničen – moguće je registrirati samo imena oblika ime-prezime-dodatak.iz.hr (ujedno se dobijaju i .from.hr te .name.hr istog oblika):

Ukoliko imate potrebu za istaknuti svoje ime, ovo je jedan od boljih načina, a preporučljivo je požuriti s registracijom – inače bi vas umjesto atraktivnog imena domene mogla dopasti varijacija kao npr. nikola-horvat-27.iz.hr…

Kako registirati besplatnu .hr / .iz.hr domenu?

Za razliku od ostalih naplatnih domena (.com, .net, .org…) gdje je uobičajeno da postupak registracije odradi vaš pružatelj hostinga, ako hosting provider kojeg koristite nije iz Hrvatske ćete postupak registracije besplatne domene morati napraviti sami putem dns.hr. Ovo nije toliko teško kao što izgleda (u zadnje vrijeme je čak dosta pojednostavljeno) te se svodi na upisivanje potrebnih podataka u potrebni formular te potvrde istih (preporučamo SMS) nakon čega samo treba pričekati na pozitivni ishod zahtjeva.

Jednom uspješnu registiranu domenu je potrebno i pripremiti za korištenje, što je nešto kompliciraniji postupak te se preporuča prepustiti ga nekom stručnijem ako nemate dovoljno tehničko znanje za ovo, a dužina registracije – jedna godina, označava i vrijeme nakon kojeg je potrebno ponovo potvrditi i produžiti registraciju domene.

Kako registrirati naplatnu .hr / .com.hr domenu?

Naplatne domene ne možete sami registirati, već će za vas to odraditi hosting provider (ali samo oni bazirani u Hrvatskoj) koji će vam ujedno i odraditi posao oko postavki za uspješno korištenje. Vrijeme trajanja registracije je također godina dana, no o ovome nećete previše morati brinuti, već će vas obavijestiti kada je potrebno ponovo platiti račun ;)

Možda ipak odabrati neku ne-.hr domenu?

Ukoliko vam iz nekog razloga (cijena, komplicirani postupak, ne zadovoljavate tražene uvjete) ne odgovara registracija unutar neke od gore navedenih kategorija .hr domena, ništa strašno. Iako nastavak .hr u imenu domene nosi određene prednosti za hrvatske posjetitelje, ovo ne mora biti pravilo – stranice poput moj-posao.net, coolinarka.com te nabava.net su se susreli s istim problemima pri početku rada te na kraju i bez .hr uspijevaju biti među najpopularnijim internet odredištima korisnika iz Hrvatske; najvažniji je ipak – sadržaj.

Kroz godine smo vidjeli puno reklama za različite operativne sustave, uglavnom za one Microsoftove, no ako ste mislili da za linux, iza kojeg direktno ne stoji ni jedna kompanija nema reklama – pogriješili ste. Izbor nekoliko najboljih:

IBM – Prodigy

IBM, kao jedan od većih sponzora linux zajednice, je u rujnu 2003. objavio video naslovljen kao Čudo – Prodigy, u kojem ukratko predstavljaju linux i njegovu budućnost: dijete koje uči od najboljih; između ostalih se u videu pojavljuju Muhammad Ali, Sylvia Nasar, Henry Lewis Gates, John Wooden, Penny Marshall…

 RedHat

RedHat je, citirajući poznate ljude kroz povijest, kao i različite tvrdnje koje su kasnije pokazale neistinitim (Zemlja je ravna…), nastojao odgovoriti na Microsoftove reakcije, koje su se polako iz ponižavanja i podsmjeha pretvarale u pravu medijski napad; te sve to jednostavno zaključio riječima Mahatme Gandhija citiranim pri kraju videa: “Prvo te ignoriraju. Zatim ti se smiju. Zatim se bore protiv tebe. I tada pobjeđuješ.”

Novell – “Kupite Mac” parodija

Apple-ova Kupite Mac kampanja s usporedbom PC-a (tj. Windows-a) i Mac-a (tj. OS-X) je bila tako uspješna da je parodija na nju bilo bezbroj, od dodatnih usporedbi što se tiče tih dvaju sustava do programskih jezika (RoR vs…). Novell, nakon što je kupio SuSE, je nekako morao iskoristiti priliku da predstavi prednosti linux i na ovaj način (osim ovog, drugog po redu u seriji, postoje još dva videa – #1 i #3)

IBM – The Heist

Što biste pomislili kao prvo kad bi vas datacentar jednog jutra dočekao prazan? U ono vrijeme je virtualizacija bila tek u povojima (2001.), tako da je za smanjivanje potrebnih hardverskih resursa bio zadužen linux…

Chinese 2000 linux

Iako su kinezi poznati po svojim verzijama različitog softvera, ovo je ipak raritet – komercijalna linux distribucija zasnovana na RedHat-u sa svojom  TV reklamom (da li se naplaćivao samo support ili je kršena GNU licenca ne znamo :)). Nažalost, izgleda da je i unatoč marketinškoj kampanji izdana samo jedna verzija.

Koja je vaša omiljena linux reklama?

Vodite li računa o potrošnji energije u kućanstvu? Iako računalo možda i ne smatrate nekim većim potrošačem energije, ovisno o njegovoj konfiguraciji i komponentama ono prilikom rada troši električnu energiju ekvivalentu dvije ili tri klasične žarulje.

Načinom na koji koristite računalo te izborom njegovih komponenti prilikom kupovine možete značajno utjecati na uštedu električne energije. Prilikom kupovine novog računala ali i druge informatičke opreme pripazite na sljedeće:

• Umjesto monitora s katodnom cijevi koristite novije LCD monitore – potrošnja uz istu veličinu ekrana je otprilike upola manja
• Komponente koje su integrirane na matičnu ploču u pravilu imaju manju potrošnju od zasebnih komponenti (ovo je naročito slučaj kod grafičkih kartica)
• Prilikom kupovine informatičke opreme pripazite na “Energy star” oznaku – oprema označena ovom naljepnicom ima provjereno nisku potrošnju
• Prijenosna računala su dosta manje zahtjevna što se tiče potrošnje električne energije –  potrošnja je za 50-70% manja od stolnog računala s monitorom
• Napajanja starijih računala (starija od 5-6 godina) su dosta manje efikasna što se tiče potrošnje električne energije od novih napajanja

Već i s postojećim računalom možete pridonijeti uštedi – uz par minuta podešavanja te malo discipline prilikom upotrebe moguće je napraviti dosta po tom pitanju.

• Umjesto screensavera postavite da računalo gasi monitor nakon određenog perioda neaktivnosti – na monitor u prosjeku otpada trećina potrošnje vezano uz računalo
• Vanjske jedinice koje rijetko koristite (pisači, skeneri, multifunkcijski uređaji) isključite u potpunosti kad vam nisu potrebne
• U postavkama računala postavite da se računalo nakon određenog vremena neaktivnosti postavi u hibernaciju (hibernate mod) – na ovaj način će vaš rad ostati sačuvan a računalo se isključuje u potpunosti
• Ako vam računalo nije potrebno tijekom cijelog radnog dana, organizirajte posao tako da radnje vezano uz računalo odradite zajedno te ga ostatak vremena isključite
• Računalo isključeno putem softverskog gašenja svejedno troši električnu energiju jer je ustvari u stanju pripravnosti – želite li ovu potrošnju eliminirati u potpunosti, isključite njegovo napajanje direktno iz struje (isto vrijedi i za većinu elektronske opreme: monitore, televizore, muzičke linije…)

Facebook, Twitter, Google Plus, Linkedin, Foursquare i ostale društvene mreže jednostavno služe da podijelite nešto o sebi s drugima – najčešće je to s prijateljima. No, čitaju li ove podatke samo vaši prijatelji?

Ovisno o vašim postavkama privatnosti, moguće je postaviti da nitko osim osoba kojima je to namijenjeno ne vidi slike, video ili tekst koji ste poslali. No, to ne znači da ga netko od njih neće proširiti dalje, a s druge strane, rijetko tko će postavke privatnosti postaviti tako – ponekad želite da vas čim više ljudi čuje.

Upoznajte ljude iz tame s druge strane ekrana – one na koje možda niste mislili kad ste stavljali sliku iz kupaonice ujutro ili objašnjavali svoje planove za ostatak dana:

Provalnici – mogu biti bilo tko, neki od vaših mnogobrojnih “prijatelja” ili potpuno nepoznate osobe – vrlo rado će pogledati što sve imate u svojoj kući i vrlo će im biti korisno kad saznaju kad idete na godišnji. Naročito ako ste čuvanje stana prepustili susjedi koja isto tako aktivna na društvenim mrežama te se voli pohvaliti kada za vikend izađe malo duže van. Unaprijed ste im pripremili teren da se znaju snaći po kući i znaju točno kad će sve biti prazno i bez nekoga tko bi im mogao zasmetati.

Novinari ili odvjetnici – možda i niste javna osoba te trenutno nitko nema interes citirati vaše izjave, no ukoliko to ikada bude slučaj – sve što je jednom postalo javno na društvenim mrežama uglavnom tako i ostane, pa makar prošlo i nekoliko godina. Stoga dobro razmislite želite li da se nešto što ste htjeli napisati povezuje s vama i kasnije. Naročito se ustručavajte pisanja kad ste ljuti – jednom napisanu stvar je teško vratiti pa makar i pisanom isprikom.

Poslodavci – nabrajanje negativnih osobina i ismijavanje poslovnih suradnika i partnera može izgledati zanimljivo u intimnom razgovoru, no na društvenoj mreži će to vrlo brzo doći do osobe o kojoj se radilo. Isto tako, održavanje društvenih kontakata može biti presudno za vaš posao – no pisanje poruka na društvenim mrežama za vrijeme radnog vremena je nešto za što će rijetko koji poslodavac imati razumijevanja.

Tajni obožavatelji – iako ova kategorija može značiti i dobro i loše, “obožavatelja” koji promatra sve što radite te prati svaki vaš korak vjerojatno nitko ne želi imati. Dok je to prije zahtijevalo prisutnost ili čudno ponašanje u vašoj okolini, objavljivanjem vlastitih osobnih slika i videa na društvenim mrežama sve vezano uz vas već sami nudite gotovo pa na pladnju – razmislite tko bi sve mogao vidjeti neku sliku ili video prije nego je postavite online.

Vjerojatno nikome nije svejedno pri pomisli da bi netko od ovih osoba mogao čitati vaše poruke – stoga je najbolje da se sami pobrinete da niste previše otvoreni, kako ne bi imali razloga za brigu kad bi netko pročitao nešto što ste na kojoj društvenoj mreži napisali. Zato, prije nego počnete nešto pisati ili slati fotografije te video, razmislite o ovim ljudima koji najvjerojatnije mogu do tih stvari doći čim poruku pošaljete na internet…

[photo credit: Sindre-Wimberger]

Ukoliko se bavite razvojem za web, gotovo sigurno ste trebali isprobati kako se vaš uradak prikazuje u nekoliko verzija Microsoftovih internet preglednika. Budući da ovo u osnovi nije moguće napraviti na jednom računalu (različite verzije Internet Explorer preglednika se ne mogu instalirati na isto računalo) Microsoft već nekoliko godina nudi rješenje…

Radi se o već pripremljenim virtualiziranim sustavima s određenom verzijom Internet Explorera (IE6, IE7 i IE8 za XP te IE7 i IE8 za Vistu i Windows 7) – Internet Explorer Application Compatibility Virtual PC mašinama. Ove virtualne mašine su predviđene isključivo za testiranje web aplikacija na Internet Exploreru, stoga i je vrijeme kroz koje su aktivirane s ograničenim trajanjem (za Windows 7 i Vistu 90 dana, za XP se resetira vrijeme dostupnosti svakih tri mjeseca – s novim ponuđenim downloadom). Ukoliko vam je za Windows 7 i Vistu potrebno duže – putem dodatne procedure reseta (opisano na Microsoftovoj stranici) je moguće i beskonačno produživati ova “licenca”, ali će se ovo morati napraviti svakih 90 dana.

Nakon preuzimanja neke od slika je dovoljno priloženu VHD datoteku pokrenuti od strane MS Virtual PC-a ili Virtual Server-a i testiranje može početi. Zbog čim manje veličine pakiranih datoteka je virtualna memorija (pagefile) isključena te je preporučljivo uključiti je za čim bolje performanse. U tekstualnoj datoteci koja se nalazi uz VHD datoteku se nalazi i podatak o administratorskoj lozinci (Password1).

Što ako nemate Virtual PC?

Iako je prema EULA-i prema kojoj se slike ovih virtualnih mašina daju na korištenje određeno da bi računalo trebalo imati instaliran VirtualPC ili Virtual Server (linux i Macintosh korisnici se ovim uvjetom automatski izuzimaju) te da se VHD datoteke ne bi smjele konvertirati u druge formate, VirtualBox će na ovim “alternativnim” sustavima bez problema pokrenuti VHD datoteku bez ikakvih konverzija (neka vas ne zbuni preuzimanje .exe datoteke, ustvari je to samo .zip te ga je moguće najnormalnije otvoriti kao takvog ako preimenujete datoteku).

Naravno, budući da će VirtualBox virtualnoj mašini predstaviti drugačiji hardver nego onaj za kojeg su pripremljeni driveri, javiti će se problem pri prvom podizanju sustava. Ovo nije nešto nepremostivo, dovoljno je kao mrežnu karticu unutar postavki VirtualBox-a odabrati Intelovu gigabitnu (desktop) mrežnu karticu, drivere koje pruža Intel staviti preko iso slike na raspolaganje za instalaciju unutar virtualne mašine i ostatak drivera nakon toga pustiti da se sam instalira s interneta (ujedno pokrenuti i ponovnu aktivaciju Windowsa koja je potrebna zbog velikih promjena u virtualnom hardveru).

Prekomplicirano?

Često nam samo za provjeru i nije potrebno zasebno dizanje virtualne mašine, u tom slučaju dobro dođu i web servisi koji će vam prikazati kako stranica izgleda u nekom od preglednika:

• Netrenderer – orijentiran isključivo na Internet Explorer preglednike, od IE5.5 do IE8
• Browsershots – podržava veliki broj različitih operativnih sustava i preglednika, no vrlo često je na rezultate pregleda potrebno poprilično čekati
• Adobe BrowserLab – potreban (besplatan) Adobe CS Live korisnički račun, servis je besplatan samo određeno vrijeme ali radi brzo
• Spoon Browsers – dobar servis za testiranje različitih preglednika, nažalost IE nije podržan iz razloga licenciranja; dostupno za MS Windows i OSX

Radi li … (umetnuti ime softvera) na linux-u? Odgovor na ovo pitanje, kad se ocjenjuje mogućnost prelaska na drugi operativni sustav, je u slučaju kad se radi o kombinaciji komercijalnih programa i linuxa uglavnom negativno. No, to ne znači da se isti posao ne može napraviti i s nekim alternativnim programom…

Uredske aplikacije

Microsoft Office, gotovo pa standard što se tiče uredskih aplikacija daleko da je nezamjenjiv – štoviše, oni koji vole klasnično sučelje uredskih aplikacija će čak biti i zadovoljniji s njegovom najpoznatijom alternativom – Libre Office-om. Obrada teksta (Microsoft Word), tablične kalkulacije (Microsoft Excel), prezentacije (Microsoft PowerPoint) te crteži – za sve ovo postoje odvojene aplikacije unutar ovog uredskog paketa.

Za manje zahtjevne, abiword (obrada teksta) i gnumeric (tablične kalkulacije) su također dobre alternative – naročito zbog jednostavnosti rada i brzine izvršavanja. Ukoliko su vam potrebni grafički diagrami, umjesto npr. Microsoft Visio aplikacije se na linuxu upotrebljava Dia.

Rad s PDF datotekama je gotovo pa integriran u samo sučelje u većini distribucija – ispis u PDF te mnogobrojni preglednici će vam omogućiti da ove datoteke gotovo i ne razlikujete od ostalih, sve što je potrebno za rad s njima je uključeno.

Internet preglednici i e-mail

Firefox, Chrome (Chromium) što se tiče preglednika te Thunderbird za e-mail i news grupe su vrlo često korišteni i na drugim operativnim sustavim ćete ih, budući da su softver otvorenog koda, moći koristiti bez problema i na linuxu. Nekih posebnih razlika što se tiče ovih programa nema – oni su identični na svim operativnim sustavima.

Odabir alata za glasovnu i chat komunikaciju također nije težak – Skype i slični servisi imaju verzije klijentskih aplikacija za sve platforme, uključujući linux, a VoIP (SIP) komunikacija je moguća i putem softverskih “telefona” kao što je Ekiga ili Empathy koji je ujedno i softverski klijent za Facebook IM, GTalk, MSN Messanger, ICQ i mnoge druge servise.

Video i zvuk

Microsoft Windows Media Player te npr. Winamp nisu dostupni na linuxu, no s VLC-om i MPlayer-om (video preglednici) te velikim brojem aplikacija putem kojih je moguće slušati ali i kategorizirati muziku (Rhytmbox, Amarok, Banshee) sigurno neće biti teško uživati u video datotekama i muzici.

Tko se bavi s obradom videa, nedostajati će mu Microsoft Movie Maker ili Adobe Premiere, no rad s aplikacijama iste namjene na linuxu (Openshot, Pitivi, Kdenlive, Kino) ustvari i nije toliko različit od navedenih. Za profesionalnije primjene tu je i Cinelerra koja omogućava procesiranje u realnom vremenu te dodatne funkcije koje se koriste u televizijskim studijima.

Programi poput Adobe Auditiona, SoundForgea te Steinberg WaveLaba su dobro poznati onima koji rade na obradi zvuka. Ima li na linuxu alternative? Naravno – Audacity te Ardour su samo neki od programa koji će vam pomoći pri obradi zvuka – bilo za mali projekt ili višekanalno procesiranje u realnom vremenu.

Nije naodmet spomenuti ni Blender, koji je čak i na drugim operativnim sustavima među poznatijim 3D animacijskim alatima koji se je u nekim stvarima i bolji od komercijalnih aplikacija – Autodesk 3DS Max te Maya.

Fotografija i crtanje

Adobe Photoshop je sinonim za obradu fotografije – no, nije dostupan na linux platformi. Gimp je zato alternativa u kojoj je moguće napraviti većinu stvari kao u Adobeovom programu. Uz osnovne formate slika, tu je podrška i za RAW fotografije putem UFRaw, RawTherapee te Rawstudia te neke naprednije alate za kolekcije poput Darktablea te Digikama (analogno Adobe Lightroom te Apple Aperture).

Corel Draw te Adobe Illustrator su najzastupljenije aplikacije za vektorsku grafiku – no ne i na linuxu, ovdje tu ulogu ima Inkscape, te za jednostavnije stvari već spomenuti LibreOffice Draw.

Iako ima relativno malo aplikacija za CAD, umjesto Autodeskovog AutoCad-a je za manje projekte moguće koristiti Draftsight te QCad.

Prijelom teksta je većinom u domeni posla grafičara, a uobičajeno se radi uz pomoć Adobe Indesign alata ili pak QuarkXpress i Microsoft Publishera – na linuxu Scribus služi ovoj svrsi.

Imate li i vi neku aplikaciju koju često koristite a za koju mislite da nema alternativu na linuxu? Pitajte, sigurno postoji neka alternativa – možda ne identični program ali nešto što će na sličan način moći odraditi posao…

[photo credit: Peter Kaminski]

…ali to ne znači da ga treba odmah i zaboraviti. Sve o čemu se pričalo jučer je potrebno i svakodnevno primjenjivati u praksi, stoga donosimo pregled što sve možete učiniti za svoju sigurnost na internetu.

Napomena – za one koji žele jednostavniji pregled svih tema te više od ovog našeg izbora, vezane teme smo smjestili u zasebnu kategoriju Sigurnost na internetu (koja se redovno nadopunjuje novim člancima).

Općenite teme

• Besplatna antivirusna zaštita – za mnoge korisnike, sigurnost počinje antivirusnim softverom – pregled besplatnih za kućnu upotrebu
• Ovisnost o internetu – tema o kojoj se možda i ne govori dovoljno često
• Online plaćanje – postoje i sigurniji načini od kreditnih kartica
• VPN možda i nije rješenje za svakoga, no SSH protokol može dosta pojednostavniti stvari (također, zaboravite na FTP kad postoji SFTP)

Internet na putu

• 10 savjeta za sigurni mobilni internet – surfanje izvan ureda ili kuće pametnim telefonom i prijenosnim računalom
• Spajate li se na svaku slobodnu Wi-Fi mrežu koju pronađete? Upoznajte Firesheep.
• WEP, WPA, MAC filtri – nekoliko riječi o njihovoj sigurnosti što se tiče Wi-Fi mreža

U uredu i kući

• Politika prihvatljivog korištenja interneta – svaka tvrtka bi je trebala imati (a ne bi bilo loše primjeniti je i za kućna pravila)
• E-mail i netiquette, možda već pomalo zastarjeli oblik komunikacije na internetu, no svakako je potrebno naučiti pravilno ga koristiti
• OpenDNS – čak i jednostavna promjena DNS servera može pridonijeti vašoj sigurnosti
• Online kupovina – pravilno se pripremite kako užitak kupovanja ne bi prerastao u noćnu moru
• Phishing – tehnike prevara na internetu su često jednostavnije nego što se misli

Društvene mreže

• Sigurno na društvenim mrežama – općeniti savjeti koje bi svi trebali poštovati
• Tko sve ima pristup vašem korisničkom računu – ako ste mislili da ste postavljanjem osnovnih postavki privatnosti riješili ovo pitanje, varate se
• IM, chat i opasnosti – često usko vezani servisi uz društvene mreže
• Virtualno samoubojstvo – je li uopće moguće nestati u potpunosti s interneta?

Djeca i internet

• Igre – kada, koliko i što je dobro za vaše dijete
• Online igranje – na što pripaziti
• Cyberbullying – nasilje među djecom na internetu

I za kraj, ukoliko ste propustili – pogledajte vrlo dobar TV prilog o sigurnosti djece na internetu:

Dan sigurnijeg interneta (SID – Safer Internet Day) je međunarodna manifestacija na kojoj se već tradicionalno upozorava na opasnosti na internetu te podsjeća na načine na koje je te opasnosti moguće uspješno ukloniti, naročito vezano uz djecu. Ovogodišnja tema Dana sigurnijeg interneta je “Povezivanje generacija i međusobno učenje” te slogan “Zajedno otkrijte digitalni svijet …sigurno!”.

Napomena: zanima li vas nešto više o temi sigurnosti na internetu, provjerite naš članak o savjetima za svakodnevnu upotrebu interneta te kategoriju o sigurnosti na internetu.

Upotreba interneta se u posljednje vrijeme proširila na gotovo sve generacije te se sve više vide razlike u načinu korištenja interneta i obrani od opasnosti na njemu. Budući da je brzo prihvaćanje novih tehnologija najraširenije kod mladih, oni vrlo lako mogu pomoći starijim generacijama pri korištenju i načinima upotrebe interneta i servisa na internetu, dok će stariji uz pomoć svojeg većeg životnog iskustva moći dati mladima i više nego korisne savjete na koji način da se ponašaju sigurno u životu, pa tako i na internetu.

U svakom je slučaju dobro ukazati na potrebu sigurnog ponašanja na internetu, a ujedno i potrebu za komunikacijom među generacijama vezao uz internet – na što nas upozoravaju ove europske statistike skupljene od strane saferinternet.org portala:

•  26% djece ima javni profil na nekoj od društvenih mreža
•  12% djece 9-16 godina priznaju da su bar jednom bili uznemireni od strane neke osobe na internetu
•  56% roditelja djece koja su bila maltretirana na internetu ne znaju za ovo
•  87% djece koristi internet kod kuće
•  36% djece starosti 9-16 godina misle da o internetu znaju više od njihovih roditelja
•  44% djece tvrdi da su ih o sigurnosti na internetu podučili njihovi prijatelji, no ipak je najveći utjecaj roditelja (63%), učitelja (58%) te rodbine (47%)

Više o samoj povijesti Dana sigurnijeg interneta i inicijativi može se pročitati na službenoj adresi http://www.saferinternet.org te na portalu Suradnici u učenju - http://www.ucitelji.hr/ - koji je službeni hrvatski predstavnik ove manifestacije.

Web stranica tvrtke – je li ovo stvarna potreba ili samo trošak koji nema utjecaj na razvoj vašeg poslovanja? Vjerojatno najbolji odgovor na ovo pitanje bi bio – ovisi koliko ste spremni uložiti u taj projekt…

Pri tome se ne misli samo na financijsku stranu postavljanja web stranice – koja može ovisiti o dizajnu, dostupnim funkcionalnostima i složenosti izrade, već i o podršci od strane djelatnika u vidu redovnog ažuriranja te obavještavanja trenutnih i budućih klijenata o novostima ali i o edukaciji o proizvodima i uslugama.

Samo još jedan način reklamiranja?

Za razliku od reklama u novinama, na radiju i televiziji, web stranica tvrtke nije samo vezana uz marketing, ona može ujedno biti i poslovni alat koji će biti aktivni dio procesa prodaje ali i drugih aktivnosti poput održavanja ili edukacije. Web stranicu je naravno moguće upotrebljavati i isključivo kao oglasnu ploču tvrtke s osnovnim podacima, no zbog čega se ograničiti samo na to kad internet kao medij nudi mnogo više?

Primjeri dodatnih primjena mnogobrojni – od jednostavnog procesa rezervacije apartmana za male iznajmljivače do tvrtki kod kojih poslovanje isključivo ovisi o internetu i web stranici – poput web dućana. Čak i ako nije direktno vezano uz prodaju, informacije u vidu često postavljanih pitanja uz proizvode i usluge te baze znanja može višestruko pomoći klijentima i smanjiti troškove održavanja i servisa.

Web stranica bez namjene nema smisla

Veliki broj web stranica ubrzo nakon početnog postavljanja prestane biti posjećena – uglavnom su to one koje su postavljene samo zato “jer to svi imaju”, te se najčešće pri izradi vodilo računa samo o praćenju konkurencije. No, kako bi web stranice postale uspješan alat u svrhu poslovanja tvrtke, potrebno je postaviti njen osnovni cilj te prema njemu i pristupiti izradi stranice, bilo da se radilo o tome da će stranica pružiti samo osnovne kontakt podatke ili pak aktivno sudjelovati u poslovnim procesima.

Neki od ciljeva koje je moguće postići vlastitim web stranicama:

• postizanje vjerodostojnosti – “ako nisi na internetu – kao da i ne postojiš”
• informiranje klijenata o proizvodima i uslugama
• pristup većem krugu potencijalnih klijenata
• smanjenje marketinških troškova
• prikupljanje informacija o kupcima i zainteresiranima
• razvoj zajednice uz brand
• smanjenje troškova održavanja i edukacije
• prodajno mjesto proizvoda i usluga

Koliko i kako uložiti u web stranicu?

Kao što je već i prije navedeno, pod ulaganjem se ne misli samo na financijsku stranu, već i na suradnju i rad od strane djelatnika tvrtke što je osnovni preduvjet za dobar početak i uspješan nastavak života web stranice. Dobar dizajner vam može bez problema napraviti stranicu koja će izgledati lijepo, isto kao što će i programer razviti različite funkcionalnosti, no bez suradnje sa svima unutar tvrtke vrlo je vjerojatno da će biti promašen smisao dizajna i potrebne funkcije – što će na kraju pod veliki upitnik staviti cjelokupnu investiciju.

Sama vrijednost projekta web stranice ovisi o namjeni te naravno o dostupnom budžetu – s time da je u svakom slučaju bolje s ograničenim budžetom uložiti u manje zahtjevnu, ali kvalitetniju stranicu nego nastojati pod svaku cijenu uključiti čim više stvari bez obzira na kvalitetu.

Web stranica je gotova – što sad?

Postavljanje nove web stranice je ustvari samo početak – kako bi klijenti, zbog kojih je napravljena, počeli prihvaćati i koristiti je, potrebno je redovno ažurirati informacije na njoj te postavljati zanimljive sadržaje kako bi posjetitelji imali razlog vraćati se, uz privlačenje novih posjetioca tj. potencijalnih klijenata.

Na web stranicama nema mjesta za zastarjele informacije – zbog brzine interneta kao medija se gotovo svi sadržaji na stranici prihvaćaju kao trenutno važeći; stoga će web stranice koje nisu ažurne brzo biti označene kao nevjerodostojne te će samim time utjecati i na ugled tvrtke.

Zapošljavanje je u današnje vrijeme teže nego prije te je vrlo važno predstaviti se u dobrom svjetlu potencijalnom poslodavcu, što ne znači samo napisati dobar CV tj. životopis i obući se za pravilno za razgovor već puno više od toga, naročito što se tiče vašeg predstavljanja na internetu…

 Službeni online CV

Linkedin, kao “poslovna” društvena mreža, zahvaljuje na velikom dijelu svoje popularnosti svojoj funkcionalnosti osobnih životopisa članova, uz povezivanje s ostalim korisnicima na poslovnoj bazi. Ukratko, najbolje se može opisati kao “Tko je tko” u poslovnom online svijetu – dok je u inozemstvu već normalno da se ljudi svih struka nalaze ovdje, kod nas je ovaj oblik povezivanja za sad izgleda interesantan samo za osobe čiji je posao direktno vezan uz internet kao što su informatičari i marketing stručnjaci.

Naravno, kao i ni u pisanom životopisu tako ni ovdje ne znači da je sve što je navedeno istina, no ljudi s kojima ste povezani te eventualne preporuke drugih će puno bolje svjedočiti o tome i time utjecati na mogućnost potencijalnog zaposlenja. Budući da su teme o kojima se raspravlja na ovoj mreži obično vrlo usko vezane uz posao, često se i iz rasprava može dosta zaključiti o stručnosti određene osobe.

Nešto pristupačniji za ostale korisnike je domaći servis slične namjene - Bika, kojemu je i prednost što je lokalno orijentiran za razliku od Linkedina gdje je sve na engleskom jeziku.  Budući da je već veliki broj lokalnih tvrtki (ali i korisnika) prijavljeno ovdje, za svaku preporuku je i ovdje postaviti svoj javni “poslovni” profil u potrazi za poslom.

Online prisutnost

No, Linkedin nije jedino mjesto gdje bi poslodavci mogli pokušati saznati nešto više o potencijalnom kandidatu za zapošljavanje – najčešće je to direktno pretraživanje putem Google-a, gdje je prvo što će ih dočekati vezano uz pretraživanje po imenu najčešće Facebook ili Google+ profil, uz različite dodatne izvore poput news grupa, foruma, komentara na blogovima i slično, a za neke će biti čak dostupni i podaci iz tiskanih novina. Granica između poslovnog i osobnog je ovdje vrlo tanka, i svejedno kako ste se službeno predstavili u životopisu i ponašali na razgovoru za posao, neslaganje s navedenim podacima i osobnosti u online svijetu će svakom poslodavcu dati na razmišljanje jeste li dobar kandidat za određeni posao.

Gotovo sve, što ste ikada napisali ili postavili (fotografije, snimke), se može naći i pregledati kasnije – postavke privatnosti su dobra stvar u tom slučaju, no ako netko od vaših online prijatelja ne mari za to vrlo je vjerojatno da će baš ono najgore isplivati na površinu prilikom pretrage. I dok je većina podataka koji se mogu naći o vama bezazlena, neke stvari mogu zasmetati onome tko razmišlja o tome zaposliti vas – od stavova prema nekoj temi do žustrina rasprava ili odnosa prema bivšim poslodavcima.

Pazite što pišete na internetu

Sve naravno ovisi o poslodavcu – neki će se obazirati na ovo, dok će drugi biti potpuno nezainteresirani, no za svaki slučaj pretražite po internetu svoje ime te provjerite podatke koji su sve dostupni – biste li zaposlili tu osobu?

Ukoliko možete utjecati na neke negativne stvari, ispravite ih; svatko ima pravo na osobnost i stvari mogu nekad u pisanom obliku izgledati strašnije nego što u stvarnosti jesu.

Jeste li našli i neke pozitivne stvari o sebi na internetu? Budite ponosni – možda ste koju i zaboravili navesti u životopisu pa ih poslodavac nađe baš putem pretraživanja.