ako još uvijek niste prijavili sudjelovanje na ovogodišnjoj PerspektivI (aktivno ili pasivno), skoknite do naših web i fejs stranica, pogledajte ovogodišnju temu i odaberite svoj idealni način sudjelovanja

Mjesto događanja: Kino Tuškanac

Vrijeme: 14. i 15. listopada 2017

http://psihperspektiva.wixsite.com/perspektiva

https://web.facebook.com/KonferencijaPerspektivA/?ref=bookmarks

Potičemo vas da iskoristite PerspektivU kao odskočnu dasku, usudite se prijaviti na neke od brojnih načina sudjelovanja (…kao izlagači, predavači, motivacijski govornici, voditelji radionica, aktivni slušači…..) te na najbolji način doprinesete ovogodišnjoj konferenciji.

Tema ovogodišnje V. PerspektivE je:

“Infuzijom odgovornosti do strukovne djelotvornosti”

Ovogodišnja tema inspirirana je osjećajem difuzije odgovornosti po svim pitanjima, kako općenito u društvu, tako i u našoj struci. Ulovite li se i Vi često u razmišljanju kako ništa ne valja, kako treba promijeniti nešto? Naravno, to promišljamo iz udobnosti svoje fotelje, iz svoje sigurne zone, često i sami tromi, prečesto sa super idejama, ali bez plana realizacije.

Iskoračimo iz te zone udobnosti! Nitko nam neće pomoći, ako ne mi sami. Nitko nas neće prezentirati i promovirati, ako ne mi sami. Nitko nas neće prepoznati iz gomile, ako mi ne viknemo: „Tu smo i kvalitetni smo i možemo pridonijeti!”

Za sva pitanja, nedoumice, vjetar u leđa – tu smo! Javite nam se

Vidimo se i ove godine, već tradicionalno, na PerspektivI !!

Pozdravlja vas organizacijski odbor!

Za bilo kakva pitanja ili komentare možete se obratiti studenticama na mail:

stavovi.promiskuitet@gmail.com

Hvala Vam najljepša!

Vjerujemo da PerspektivU više nema potrebe toliko predstavljati, no ipak, za one koji su se možda tek upustili u psihologijske vode – što je PerspektivA?

Ukratko, radi se o drugačijoj konferenciji, koja ove godine slavi četvrti rođendan. Po čemu drugačijoj? Najprije, ciljano je usmjerena mladim psiholozima i studentima psihologije, koji nemaju puno “konferencijskog iskustva” i koji niti nemaju financijskih i drugih mogućnosti za stjecanje takvog iskustva. Nadalje, po karakteru – opuštena atmosfera, prijateljski, kolegijalan i podržavajući duh, koji potiče na proaktivnost, želju za sudjelovanjem i predstavljanjem sebe i područja svog rada. PerspektivA je besplatna! Da, i to je moguće i po tome je drugačija od svih mogućih stručnih usavršavanja. Naravno, višegodišnja podrška naših partnera cijelu izvedbu čini puno lakšom, no i dalje ostaje činjenica da par nabrijanih entuzijastica volonterski hendla organizaciju konferencije. Na PerspektivI se dijele i nagrade (naravno, zahvaljujući podršci partnera), a tradicionalno postoje natječaji za Najdiplomski i Najprojekt mladih psihologa. I, na kraju, potičemo proaktivnost i interdisciplinarnost 

Kažete da je PerspektivA konferencija mladih psihologa. S obzirom na to da je ovo već 4. PerspektivA, neki od nas više i nisu toliko mladi. Koliko psiholog mora biti mlad da bi mogao prisustvovati ili sudjelovati na Konferenciji? (što je sa starima :p)

PerspektivA je načelno namijenjena mladima (do 35 godina), no svih ovih godina smo, i kao aktivne izlagače i kao aktivne slušače, rado primali i druge dobne skupine. Da, naglasak je na mladima, ali od starijih kolega možemo puno naučiti, razmijeniti iskustva, kontakte, ideje..i zato su dobrodošli na PerspektivU..

Mi imamo još par godina fore

Koja je tema ove godine i što je bila inspiracija iza baš te teme?

Svake se godine trudimo biti aktualne, tijekom cijele godine pratimo zbivanja u psihologiji i šire, slušamo “glas naroda” odnosno razgovaramo i s kolegama i prema tome krojimo temu. Za ovogodišnju nas je temu inspiracija pogodila na nekom od naših sastanaka negdje tijekom zime. Razgovarale smo o svojim poslovima, o mogućnostima doedukacije, o mogućnostima zapošljavanja općenito, o samozapošljavanju, o tome gdje naše kolegice i kolege rade….i zaključile – pa stvarno nas ima svugdje, a nismo toga ni svjesni! Idemo vidjeti gdje nas sve trebaju i gdje smo konkurentni. A zaključak je bio kako postoje područja u kojima psihologija može dati značajan doprinos, a kojima se za sada bavi mali broj psihologa/inja u Hrvatskoj bavi. Pa je tema “Na rubu psihologije”.

Koja sve područja će biti obuhvaćena, odnosno što ima na konferenciji za kliničare, školske, organizacijske i druge psihologe?

Rubna! Na PerspektivI uvijek bude svašta za svakoga. Ne bismo rekle da je ove godine ciljano podijeljeno na kliničare, školske, organizacijske…Teme imaju veze s tim područjima, no proširene su, interdisciplinarne, multisektorske, naoko nespojive, rubne… i zanimljive!

Kolege će predstaviti svoj rad u digitalnom marketingu, otkriti kako psihologijska znanja iskoristiti u industriji 21. Stoljeća, bit će govora o izazovima koje organizacijskim psiholozima donose radna mjesta budućnosti, o izazovima u “socijali”, a pokušat ćemo spojiti psihodramu i ljudske resurse. Pričat će se o samozapošljavanju, osnivanju udruge, volontiranju, dobrim odlukama, stupovima promjene i obrambenim mehanizmima.

Ove godine i sport će dobiti svoje mjesto na PerspektivI. Sudionici će imati priliku saznati nešto novo o neurofeedbacku, o testiranju i testovima, pedijatrijskoj psihoonkologiji, dijaloškoj terapiji i jeziku nesvjesnog.

Progovorit ćemo i o tome kako izaći iz zone udobnosti, kako zaštititi mentalno zdravlje, pružiti podršku transrodnim osobama, kako biti (ne)savršen/a i kako izaći na kraj s muško-ženskim odnosima.

Čini se bogato i raznoliko, zar ne? Nadamo se da će sudionicima biti zanimljivo i da će naši izlagaču biti zadovoljni. 

Kako je biti organizator – jesu li sada, 4. put, stvari puno lakše nego prije ili ima jednako izazova u organizaciji ovakvog eventa kao i prvi put?

Maja je, od nas 4, najduže u organizaciji – od prve PerspektivE, na kojoj smo mi bile aktivne slušačice. Nama je ovo treća PerspektivA (kažu Ana, Venita i Nikolina).

PerspektivA svake godine sve više raste, u svakom smislu – od broja prijavljenih, do popunjenosti programa, od broja partnera i podrške, do poboljšanja same organizacije. Nije jednostavno organizirati konferenciju. Ovo je još uvijek “mala” Konferencija i sam si svoj majstor – od izrade materijala, dizajna, logistike, kopiranja, kupovanja materijala, razvoženja stvari, kontaktiranja sponzora i partnera, izlagača, vođenja prijava, izrade obrazaca, prijave skupa Komori, vođenja računa o takvim sitnicama da je to apsolutno nemoguće predvidjeti bez da si se već našao u takvoj ili sličnoj situaciji… No, imamo osjećaj da je stvarno svake godine sve bolje. Mi, barem nas 4, smo se više upoznale i zbližile i lakše nam je delegirati zadatke kad znamo koja je dobra u čemu i što voli i zna raditi. Jedna drugoj smo na neki način postale potpora i u organizaciji, ali i privatno… svaki sastanak se pretvori i u druženje i minimalno traje 2-3 sata… Pa onda nastaju nove ideje, nove teme…

Javit ćemo vam svakako s novim idejama, nakon sljedećeg druženja i sastančenja.

No, moramo reći da svake godine organizaciji pridonese još par cura, a ove su godine to Josipa Poduška i Neva Klarić, a kao podrška u dizajnu Jelena Mandić.

Na samoj PerspektivI, u izvedbi cijelog događaja, pridružit će nam se još nekoliko volonterki i volontera, kako bi stvari tekle ok.

I PerspektivA je sutra! Što vas još očekuje danas za obaviti, kako bi sutra sve išlo po planu?

Najprije, mi se nadamo da će sve ići po planu!

Danas je na redu skupljanje preostalih donacija po gradu i šire, kontaktiranje Kina Tuškanac, kontaktiranje sponzora, još par objava na Facebooku, praćenje prijava na radionice, priprema konferencijskih materijala (akreditacije, potvrdnice, fascikli…), kupovina kave (jer mi psiholozi baš volimo kavu!), prijevoz stvari na lokaciju, skype sastanak, beauty sleep… i u subotu u cik zore via Tuškanac.

I IV. Perspektiva počinje! Ok, sad tek imamo osjećaj da se stvarno događa!!!! Vidimo se

koji ste, kao i mi, u razdoblju od 1991.-1998. godine započeli raditi i radili na bilo kakvim poslovima vezanim uz ratne i poslijeratne okolnosti – bilo kao studenti završnih godina studija ili diplomirani stručnjaci s manje od 5 godina radnog iskustva – Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu 10. i 11. listopada ove godine organiziraju konferenciju „Domovinski rat – mogućnosti znanstvenog pristupa“, na kojoj bismo voljele progovoriti o iskustvima profesionalnog sazrijevanja mladih stručnjaka na kraju studija i ranom početku karijere u ratnim i poslijeratnim okolnostima u Hrvatskoj.

Ovim putem vas pozivamo da se uključite u naše kratko eksploratorno istraživanje i time date svoj doprinos temi o kojoj često i rado međusobno razgovaramo, ali se iz znanstvene perspektive o njoj ne govori.

Molimo vas da ispunite ovaj kratki upitnik i proslijedite ga drugim psiholozima i stručnjacima drugih pomagačkih profesija, za koje znate da su u razdoblju od 1991.-1998. godine započeli raditi i radili na bilo kakvim poslovima vezanim uz ratne i poslijeratne okolnosti, bilo kao studenti završnih godina studija ili diplomirani stručnjaci s manje od 5 godina radnog iskustva u struci.

Unaprijed zahvaljujemo na vašem sudjelovanju i nadamo se susretu na ovoj konferenciji. Detalje o konferenciji možete potražiti uskoro na internetskim stranicama Hrvatskih studija http://www.hrstud.unizg.hr/

Srdačan pozdrav, Eva Anđela Delale i Adrijana Bjelajac (Košćec)

Link na istraživanje: https://goo.gl/forms/ccQdcxvCiI6i1q193 

pozivamo Vas da sudjelujete u velikom istraživačkom projektu „Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti CRO-WELL“ koji provodi Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, uz potporu Hrvatske zaklade za znanost.

U projektu sudjelujete ispunjavanjem ankete kojoj pristupate na web stranici www.sreca.hr, na kojoj se nalaze i detalji o projektu.

Cilj nam je ispitati što veći broj punoljetnih građana te Vas molimo da ovu poruku proslijedite svojim prijateljima, kolegama i poznanicima kako bi se krug sudionika proširio.

Unaprijed hvala na sudjelovanju,
Prof.dr.sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan
Voditeljica projekta

Link za istraživanje: www.sreća.hr

Još uvijek stignete doći na dvodnevno, besplatno druženje 15. i 16. listopada 2016. u Kino Tuškanac A uskoro očekujte i ekskluzivni intervju s PerspektivkamA

PerspektivA – drugačija konferencija mladih psihologa s međunarodnim sudjelovanjem, po četvrti put, održava se 15. i 16. listopada u Zagrebu u Kinu Tuškanac.

Drage kolegice i kolege – pozivamo vas na još jedno edukativno dvodnevno PerspektivnO druženje, koje je besplatno i vrednuje se od strane Hrvatske psihološke komore kao stručno usavršavanje! Kao i svake godine, nudimo vam i vrijedne nagrade (nagrađujemo Najdiplomski rad i Najprojekt mladih psihologa, u suradnji s Creativa d.o.o. i Ramiro d.o.o.), a tu je i već tradicionalna tombola na kojoj je moguće osvojiti naslove PerspektiviniH partnera IEP d.o.o. i Naklade Slap d.o.o..

Ovogodišnja tema je “Na rubu psihologije”, a želja nam je osvrnuti se na područja u kojima psihologija može dati značajan doprinos, a kojima se za sada bavi mali broj psihologa/inja u Hrvatskoj. PerspektivA je prvenstveno namijenjena mladim psiholozima i onima koji tek žele postati psiholozi, kojima želimo približiti različita područja psihologije, te ih uputiti u “nove” grane i perspektive struke i predstaviti svo bogatstvo izbora (budućeg) područja djelovanja. Sudionicima ostalih struka i srodnih zanimanja, te široj zainteresiranoj javnosti cilj je približiti psihologiju i njene mogućnosti.

Kako sudjelovati?

Moguće je prijaviti aktivno izlaganje (diplomski rad, projekt, radionicu, istraživački ili pregledni rad) ili biti pasivni sudionik (PerspektivkE više vole izraz „aktivni slušač“) na Konferenciji.

Prijave se primaju zaključno s 08.10.2016. u ponoć.

Svi detalji su na Web i Facebook stranici PerspektivE, te na portalu “Istraži Me”, ekskluzivnom medijskom partneru Konferencije.

Sva pitanja možete uputiti na mail psih.perspektiva@gmail.com.

Web stranica PerspektivE – www.psihperspektiva.wixsite.com/perspektiva

Facebook stranica PerspektivE – www.facebook.com/KonferencijaPerspektivA/?fref=nf

Wilson i njegove kolege zanimalo je li proces usredotočene svjesnosti i pažnje sadašnjem trenutku djeluje na sposobnost pojedinca u obnavljanju prošlih događaja. Provedena su tri nezavisna eksperimenta.

U prvom eksperimentu 153 sudionika  su po slučaju podijeljeni u dvije skupine:  prva skupina sudjelovala je u 15-minutnom treningu meditacije u kojem je zamoljena da fokusira svoju pažnju na disanje bez razmišljanja o nekim događajima, a druga grupa sudjelovala je u 15-minutnom treningu pod uputom da razmišljaju o svemu što im u tom periodu padne na pamet. Nakon treninga, sudionicima je prezentirana lista od 15 riječi  koje pripadaju kategoriji smeća (npr. otpad, kanalizacija i sl.). Iako je lista sadržajno uključivala riječi vezane uz smeće, riječ smeće nikada nije spomenuta. Po završetku prezentacije, ispitanici su imali zadatak dosjetiti se što više riječi u ograničenom vremenskom perioda. Prema rezultatima istraživanja, 39% ispitanika iz prve skupine koja je sudjelovala u treningu meditacije pri dosjećanju navelo  je riječ smeće, koja nije bila na listi. Postotak ispitanika pri netočnom dosjećanju riječi smeće kod druge skupine iznosio je 20%.

U drugom eksperimentu, 140 ispitanika je prije i nakon indukcije treningom meditacije i/ili slobodnog razmišljanja  imalo je zadatak dosjetiti se liste od 15 riječi. Nakon indukcije meditacijom, postotak netočnog dosjećanja riječi s ponuđene liste bio je daleko veći u odnosu na situaciju dosjećanja prije indukcije meditacijom. Također, postotak netočno dosjećanih riječi bio je veći u situaciji izloženosti treningu meditacije u odnosu na situaciju izloženosti treningu slobodnog razmišljanja.

U trećem eksperimentu,  215  ispitanika s prva dva eksperimenta ponuđena je lista riječi koja je sadržavala riječi korištene ranije u eksperimentima te neke nove riječi. Zadatak ispitanika bio je prepoznati  riječi koje su prethodno bile korištene. Broj točno dosjećanih riječi bio je jednak između ispitanika  koji su prisustvovali seansi meditacije, kao i onih koji nisu prisustvovali seansi meditacije. Međutim, broj pogrešno dosjećanih riječi bio je daleko veći kod skupine koja je sudjelovala u 15-minutnoj seansi meditacije.   

Autori zaključuju kako visoka svjesnost može negativno djelovati na kognitivne procese odnosno doprinijeti pogrešnom dosjećanju. „Vjerojatno nakon svjesne meditacije, sjećanja imaginarnih iskustava postaju slična sa sjećanjima stvarnih događaja, što izaziva poteškoće pri određivanju  je li neko iskustvo stvarno ili imaginarno.„ kaže glavni autori istraživanja.

studentica sam psihologije i provodim istraživanje u svrhu diplomskog rada.

Molim sve zainteresirane osobe muškog i ženskog spola između 25 i 50 godina da izdvoje 30-ak minuta i ispune upitnik na linku.

Također Vas molim da proslijedite link svojim partnerima, prijateljima, članovima obitelji i kolegama s posla.

Link:

Puno Vam hvala, Patricija Haček

Unaprijed zahvaljujem!

Molim Vas pomozite mi diplomirati!

Istražujem kako je akademsko nepoštenje povezano s određenim osobinama ličnosti te bi mi puno značilo kad bi izdvojili pet do deset minuta i ispunili upitnik. Vaše ispunjavanje je potpuno anonimno te će se dobiveni podaci koristiti samo u potrebe pisanja diplomskog rada.

Također upitnik je namijenjen studentima, ALI i onima koji su NEDAVNO DIPLOMIRALI.

Ako ste u mogućnosti, molila bi vas da proslijedite i svojim prijateljima na drugim fakultetima.

Link za istraživanje: http://limesurvey.srce.hr/86465/lang-hr

Lijep pozdrav Paula Mučnjak