<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<rss xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/" xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom" xmlns:feedburner="http://rssnamespace.org/feedburner/ext/1.0" version="2.0">
<channel>
<atom:link href="http://savjetnik.ihjj.hr/rss/" rel="self" type="application/rss+xml" />
<title>Jezični savjeti Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje</title>
<description>Zadnjih 20 jezičnih savjeta</description>
<link>http://savjetnik.ihjj.hr</link>
<language>hr-HR</language>
<copyright>Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje</copyright>
<item>
<title>*Spljoštiti, *spljošten > sploštiti, splošten</title>
<guid>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=285</guid>
<link>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=285</link>
<description><![CDATA[ Glagol *spljoštiti i glagolski pridjev *spljošten ne
pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku. Naime, u tvorbenome nizu nema likova *pljoha, *pljošni ili *pljoština, nego samo ploha, plošni i ploština. Stoga umjesto glagola *spljoštiti u
značenju 'učiniti plosnatim' treba upotrebljavati glagol sploštiti, a
umjesto glagolskoga pridjeva *spljošten
glagolski pridjev splošten. Tako je pogrešno: *Uredno je spljoštio svu
kartonsku ambalažu, *Zemlja je
spljoštena na polovima, a pra... ]]></description>
</item> 
<item>
<title>Glas h</title>
<guid>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=284</guid>
<link>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=284</link>
<description><![CDATA[ U hrvatskome standardnom jeziku vrijedi pravilo da se
među riječima koje se mogu izgovarati i pisati s glasom h
i bez njega, poput hrđa i rđa, prednost treba dati riječi s glasom h. Stoga je pogrešno izgovarati i pisati: *rđa, *rđav, *zarđati, *rvati se, *rvački, *rzati, a pravilno: hrđa, hrđav, zahrđati, hrvati se, hrvački, hrzati.... ]]></description>
</item> 
<item>
<title>Imena pripadnika naroda i državljana</title>
<guid>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=283</guid>
<link>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=283</link>
<description><![CDATA[ U pojedinim državama postoje razlike među
imenima pripadnika naroda i državljana. Stoga valja razlikovati sljedeća imena:
Afgan i Afganistanac, Azer i Azerbajdžanac, Kazah i Kazahstanac, Kirgiz i Kirgistanac, Srbin i Srbijanac,
Tadžik i Tadžikistanac, Turkmen i Turkmenistanac te Uzbek i Uzbekistanac. Kao
ime državljanina pogrešno je
upotrebljavati: Afgan, Azer, Kazah, Kirgiz, Srbin, Tadžik,
Turkmen i Uzbek, a pravilno: Afganistanac, Azerbajdžanac, Kazahstanac,
Kirgistanac, Srbi... ]]></description>
</item> 
<item>
<title>Hrvatska i strana imena država</title>
<guid>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=282</guid>
<link>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=282</link>
<description><![CDATA[ U hrvatskome
standardnom jeziku imena država pišu se onako kako su neposredno ili posredno izgovorno
primljena u nj ili kako su prevedena na nj. Izvanjezikoslovno pravilo da se država,
ako je u optjecaju više imena, naziva prema liku koji je sličniji izvornome, u
hrvatskome standardnom jeziku ne vrijedi. Stoga je zbog povijesnojezičnih
razloga preporučljivo imena Belarus, Côte d’Ivoire, El Salvador, Republika Kabo
Verde, Kazakstan, Latvija, Moldova i Timor-Leste zamijeniti
imeni... ]]></description>
</item> 
<item>
<title>Pisanje imena gradova i država</title>
<guid>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=281</guid>
<link>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=281</link>
<description><![CDATA[ Imena gradova,
koja tijekom vremena nisu prilagođena hrvatskomu standardnom jeziku, pišu se
onako kako se pišu u jeziku iz kojega potječu. Imena država, pak, pišu se prema
izgovoru. Stoga treba razlikovati pisanje Gvatemala i Guatemala, Luksemburg i Luxembourg, Monako i Monaco te Singapur i Singapore. Likovi pisani onako kako se
izgovaraju upotrebljavaju se kad se imenuje država, a izvorno pisani likovi upotrebljavaju
se kada se imenuje grad. Pogrešno
je pisati imena gradova: Gvate... ]]></description>
</item> 
<item>
<title>Mjesni ili standardnojezični izgovor toponima</title>
<guid>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=280</guid>
<link>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=280</link>
<description><![CDATA[ U hrvatskome jeziku toponimi se
mogu naglašivati na dva načina: ili u skladu s mjesnim naglaskom ili u skladu s
hrvatskom standardnojezičnom normom. Stoga nastaju naglasne dvostrukosti poput:


 
  
  mjesni
  naglasak
  
  
  standardnojezični
  naglasak
  
 
 
  
  Borȏvje
  
  
  Bòrōvje
  
 
 
  
  Medveščȃk
  
  
  Medvèščāk
  
 
 
  
  Peščenȉca
  
  
  Peščènica
  
 
 
  
  Porȅč
  
  
  Pòreč
  
 
 
  
  Pučȉšća... ]]></description>
</item> 
<item>
<title>Pisanje zareza ispred veznika pa</title>
<guid>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=279</guid>
<link>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=279</link>
<description><![CDATA[ Veznik pa sastavni
je veznik i povezuje riječi i nezavisnosložene sastavne rečenice. Ako povezuje
riječi, označuje da se što zbilo nakon čega drugoga i tada se riječi ne
odvajaju zarezom. Stoga je pogrešno:
*Očistila sam kuhinju, pa kupaonicu,
a pravilno: Očistila sam kuhinju pa kupaonicu. U ekspresivnome nabrajanju pa označuje poslijevremenost i naglašuje
svaku riječ u nizu. Tada je pogrešno:
*Očistila sam kuhinju pa kupaonicu pa
dnevnu sobu pa spavaću sobu i na kraju p... ]]></description>
</item> 
<item>
<title>Prilog odnosno kao vezno sredstvo</title>
<guid>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=278</guid>
<link>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=278</link>
<description><![CDATA[ Prilog odnosno
u hrvatskome standardnom jeziku može biti vezno sredstvo i povezivati riječi ili
surečenice u nezavisnosloženoj rastavnoj rečenici označujući mogućnost izbora.
Tada je po funkciji istovjetan značenju veznika ili, pa se upotrebljava bez zareza. Stoga je pogrešno: *Varaždinci žive u
kućama, odnosno stanovima; *Popij
vode, odnosno zadrži dah, a pravilno:
Varaždinci žive u kućama odnosno
stanovima; Popij vode odnosno zadrži
dah. Ako se s pomoću priloga odnos... ]]></description>
</item> 
<item>
<title>*U-17, *U-19, *U-21> do 17, do 19, do 21</title>
<guid>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=277</guid>
<link>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=277</link>
<description><![CDATA[ 


U posljednje se
vrijeme često upotrebljavaju sveze reprezentacija U-17, U-19, U-21 kojima se označuju športske momčadi mlađe dobi. Pokrata je U nastala
pokraćivanjem engleskoga prijedloga under
'do, ispod'. S normativnoga je stajališta ta pokrata posve nepotrebna jer
se lako zamjenjuje hrvatskim prijedlogom do.
Donedavno smo govorili isključivo reprezentacija
do 17 godina, do 19 godina ili do 21 godine. Međutim, i prigovor da je
uporaba engleskih pokrata jezično gospodarni... ]]></description>
</item> 
<item>
<title>*Futsal > mali nogomet     </title>
<guid>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=276</guid>
<link>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=276</link>
<description><![CDATA[ &nbsp;Riječ futsal nije zabilježena
ni u jednome hrvatskom rječniku. Nastala je kraćanjem portugalske sveze futebol de salão ili španjolske fútbol de salón / fútbol sala te u
posljednje vrijeme sve češće istiskuje hrvatski naziv mali nogomet iako se u Hrvatskoj igra Hrvatska malonogometna liga,
a po čitavoj Hrvatskoj djeluju županijska povjerenstva za mali nogomet. Današnja
se hrvatska futsal reprezentacija sve
do 2010. nazivala isključivo hrvatskom malonogometnom reprezenta... ]]></description>
</item> 
<item>
<title>*Multikulturalni > multikulturni > višekulturni</title>
<guid>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=275</guid>
<link>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=275</link>
<description><![CDATA[ Odnosni pridjev *multikulturalni 'koji se odnosi na više kultura' ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku. On je nepravilno tvoren od engleskoga pridjeva multicultural, a pravilan je standardnojezični lik toga pridjeva multikulturni Najbolje je upotrijebiti lik višekulturni. Stoga je pogrešno: *multikulturalna sredina, *multikulturalno društvo, a pravilno: multikulturna sredina ili još bolje višekulturna sredina, multikulturno društvo ili još bolje višekulturno društvo. Usp. *Multi- ... ]]></description>
</item> 
<item>
<title>*Multidimenzionalni > multidimenzijski > višedimenzijski</title>
<guid>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=274</guid>
<link>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=274</link>
<description><![CDATA[ Odnosni pridjev *multidimenzionalni 'koji se odnosi na više dimenzija' ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku. On je nepravilno tvoren od engleskoga pridjeva multidimensional, a pravilan je standardnojezični lik toga pridjeva multidimenzijski. Najbolje je upotrijebiti lik višedimenzijski. Stoga je pogrešno: *multidimenzionalni pristup, *multidimenzionalna priroda svemira, a pravilno: multidimenzijski pristup ili još bolje višedimenzijski pristup, multidimenzijska priroda svemira ili još... ]]></description>
</item> 
<item>
<title>Multi- > više-</title>
<guid>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=273</guid>
<link>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=273</link>
<description><![CDATA[ Prefiksoid multi- latinskoga je podrijetla, a znači 'više', 'mnogo', 'mnogostruko'. Pojavljuje se u složenicama preuzetima iz drugih jezika koje su prilagođene hrvatskomu standardnom jeziku. U većini se takvih riječi prefiksoid multi- može zamijeniti hrvatskom riječju više-, npr. multinacionalni &gt; višenacionalni, multifunkcionalni &gt; višefunkcionalni, multilateralni &gt; višestrani, mnogostrani, multivarijantni &gt; viševarijantni, multivitaminski &gt; viševitaminski, multipro... ]]></description>
</item> 
<item>
<title>*Osmatrati, *osmatračnica > promatrati, promatračnica</title>
<guid>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=272</guid>
<link>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=272</link>
<description><![CDATA[ Glagol osmatrati i imenica osmatračnica ne pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku. Umjesto glagola osmatrati u značenju 'pomno gledati i proučavati' treba upotrebljavati glagol promatrati, a umjesto imenice osmatračnica u značenju 'mjesto s kojega se što promatra' treba upotrebljavati imenicu promatračnica. Pogrešno je: *Vojnik dalekozorom osmatra granicu, *S osmatračnice su se divili prirodi, a pravilno: *Vojnik dalekozorom promatra granicu, *S promatračnice su se divili prirodi.... ]]></description>
</item> 
<item>
<title>Povrijediti/ozlijediti</title>
<guid>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=271</guid>
<link>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=271</link>
<description><![CDATA[ Glagol povrijediti u hrvatskome standardnom jeziku znači 'riječju ili postupkom nanijeti komu psihičku patnju', npr. povrijediti koga svojim ponašanjem, i 'prekršiti pravnu odredbu, prekršiti propis', npr. povrijediti zakon. Glagol ozlijediti znači 'nanijeti komu ozljedu', npr. ozlijediti zglob. Glagol povrijediti ne treba upotrebljavati u značenju glagola ozlijediti. Pogrešno je: *Vratar je povrijedio protivničkoga igrača; *Ivana nastupa s povrijeđenom rukom, a pravilno: Vratar je o... ]]></description>
</item> 
<item>
<title>*Paralelan > usporedan, *paralelno > usporedno</title>
<guid>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=270</guid>
<link>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=270</link>
<description><![CDATA[ 



Pridjev paralelan ima matematičko značenje 'koji
se nikad ne siječe' i sinoniman je pridjevu usporedan.
Pridjev usporedan ima i značenje 'koji
se kreće jedan pokraj drugoga, koji protječe istodobno s drugim'. U tom se značenju
ne upotrebljava pridjev paralelan. Pogrešno je: *Vozio je u paralelnom traku, *paralelan
razvoj privatnih i državnih poduzeća,
*paralelan proces bojenja i sušenja, a
pravilno: Vozio je u usporednom traku, usporedan
razvoj privatnih i državnih po... ]]></description>
</item> 
<item>
<title>*Usporedo > usporedno</title>
<guid>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=269</guid>
<link>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=269</link>
<description><![CDATA[ 



Od pridjeva usporedan tvori se prilog usporedno. Katkad se umjesto priloga usporedno upotrebljava prilog *usporedo koji ne pripada hrvatskomu
standardnom jeziku. Pogrešno je: *Usporedo s
gradnjom autoceste, treba asfaltirati okolne putove, *Usporedo s premijerom filma, glumci će dijeliti autograme, a pravilno je: Usporedno s gradnjom autoceste, treba asfaltirati okolne putove, Usporedno
s premijerom filma, glumci će dijeliti autograme. Usp. *Paralelan &gt; usporedan, *paralelno &gt... ]]></description>
</item> 
<item>
<title>*Podesiti > prilagoditi, namjestiti, *podešavanje > prilagodba, namještanje </title>
<guid>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=268</guid>
<link>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=268</link>
<description><![CDATA[ 

Glagol *podesiti i glagolska imenica *podešavanje ne pripadaju hrvatskomu
standardnom jeziku. Ovisno o kontekstu, treba ih zamijeniti riječima koje mu pripadaju.
Umjesto glagola *podesiti najčešće upotrebljavamo
glagole prilagoditi i namjestiti, a umjesto glagolske imenice
*podešavanje imenice prilagodba i namještanje. Pogrešno je:
*Trebaš podesiti brzinu vožnje, *podešavanje temperature za uzgoj jagoda u
stakleniku, *podešavanje naslona za
glavu, a pravilno: Trebaš prila... ]]></description>
</item> 
<item>
<title>*Uzrokovati > prouzročiti, prouzročavati, prouzročivati</title>
<guid>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=267</guid>
<link>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=267</link>
<description><![CDATA[ 

Glagol prouzročiti i njegovi vidski parnjaci prouzročavati i prouzročivati te dvovidni glagol *uzrokovati imaju istu tvorbenu osnovu uzrok. Sufiks -ovati u
hrvatskome se standardnom jeziku pojavljuje tek iznimno, npr. titlovati, a riječi tvorene tim sufiksom
normativno su prihvaćene samo ako ne postoji mogućnost tvorbe drugim sufiksom. Stoga
se glagolima prouzročavati/prouzročivati i prouzročiti u hrvatskome standardnom jeziku daje prednost pred glagolom
*uzrokovati. Pogrešno j... ]]></description>
</item> 
<item>
<title>Prijestolnica / glavni grad</title>
<guid>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=266</guid>
<link>http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=266</link>
<description><![CDATA[ 

U hrvatskome
standardnom jeziku treba razlikovati stilsku uporabu imenice prijestolnica i
sveze glavni grad. Imenica prijestolnica historizam je i
označuje 'glavni grad države u kojemu vladar ima svoje prijestolje'. U
prenesenome značenju to je i 'najveći grad neke države u kojemu je sjedište
vlade, predsjednika i parlamenta, a njegov je poseban status utvrđen zakonom'.
U neutralnim stilovima hrvatskoga standardnog jezika umjesto prenesenoga
značenja imenice prijestolnica bolj... ]]></description>
</item> </channel></rss>