Jezični savjeti Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Spljoštiti, spljošten > sploštiti, splošten

Glagol *spljoštiti i glagolski pridjev *spljošten ne pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku. Naime, u tvorbenome nizu nema likova *pljoha, *pljošni ili *pljoština, nego samo ploha, plošni i ploština. Stoga umjesto glagola *spljoštiti u značenju 'učiniti plosnatim' treba upotrebljavati glagol sploštiti, a umjesto glagolskoga pridjeva *spljošten glagolski pridjev splošten. Tako je pogrješno: *Uredno je spljoštio svu kartonsku ambalažu, *Zemlja je spljoštena na polovima, a pr...

Glas h

U hrvatskome standardnom jeziku vrijedi pravilo da se među riječima koje se mogu izgovarati i pisati s glasom h i bez njega, poput hrđa i rđa, prednost treba dati riječi s glasom h. Stoga je pogrješno izgovarati i pisati: *rđa, *rđav, *zarđati, *rvati se, *rvački, *rzati, a pravilno: hrđa, hrđav, zahrđati, hrvati se, hrvački, hrzati....

Imena pripadnika naroda i državljana

U pojedinim državama postoje razlike među imenima pripadnika naroda i državljana. Stoga valja razlikovati sljedeća imena: Afgan i Afganistanac, Azer i Azerbajdžanac, Kazah i Kazahstanac, Kirgiz i Kirgistanac, Srbin i Srbijanac, Tadžik i Tadžikistanac, Turkmen i Turkmenistanac te Uzbek i Uzbekistanac. Kao ime državljanina pogrješno je upotrebljavati: Afgan, Azer, Kazah, Kirgiz, Srbin, Tadžik, Turkmen i Uzbek, a pravilno: Afganistanac, Azerbajdžanac, Kazahstanac, Kirgistanac, Srb...

Hrvatska i strana imena država

U hrvatskome standardnom jeziku imena država pišu se onako kako su neposredno ili posredno izgovorno primljena u nj ili kako su prevedena na nj. Izvanjezikoslovno pravilo da se država, ako je u optjecaju više imena, naziva prema liku koji je sličniji izvornome, u hrvatskome standardnom jeziku ne vrijedi. Stoga je zbog povijesnojezičnih razloga preporučljivo imena Belarus, Côte d’Ivoire, El Salvador, Republika Kabo Verde, Kazakstan, Latvija, Moldova i Timor-Leste zamijeniti imeni...

Pisanje imena gradova i država

Imena gradova, koja tijekom vremena nisu prilagođena hrvatskomu standardnom jeziku, pišu se onako kako se pišu u jeziku iz kojega potječu. Imena država, pak, pišu se prema izgovoru. Stoga treba razlikovati pisanje Gvatemala i Guatemala, Luksemburg i Luxembourg, Monako i Monaco te Singapur i Singapore. Likovi pisani onako kako se izgovaraju upotrebljavaju se kad se imenuje država, a izvorno pisani likovi upotrebljavaju se kada se imenuje grad. Pogrješno je pisati imena gradova: Gvat...

Mjesni ili standardnojezični izgovor toponima

U hrvatskome jeziku toponimi se mogu naglašivati na dva načina: ili u skladu s mjesnim naglaskom ili u skladu s hrvatskom standardnojezičnom normom. Stoga nastaju naglasne dvostrukosti poput: mjesni naglasak standardnojezični naglasak Borȏvje Bòrōvje Medveščȃk Medvèščāk Peščenȉca Peščènica Porȅč Pòreč Pučȉšća...

Pisanje zareza ispred veznika pa

Veznik pa sastavni je veznik i povezuje riječi i nezavisnosložene sastavne rečenice. Ako povezuje riječi, označuje da se što zbilo nakon čega drugoga i tada se riječi ne odvajaju zarezom. Stoga je pogrješno: *Očistila sam kuhinju, pa kupaonicu, a pravilno: Očistila sam kuhinju pa kupaonicu. U ekspresivnome nabrajanju pa označuje poslijevremenost i naglašuje svaku riječ u nizu. Tada je pogrješno: *Očistila sam kuhinju pa kupaonicu pa dnevnu sobu pa spavaću sobu i na k...

Prilog odnosno kao vezno sredstvo

Prilog odnosno u hrvatskome standardnom jeziku može biti vezno sredstvo i povezivati riječi ili surečenice u nezavisnosloženoj rastavnoj rečenici označujući mogućnost izbora. Tada je po funkciji istovjetan značenju veznika ili, pa se upotrebljava bez zareza. Stoga je pogrješno: *Varaždinci žive u kućama, odnosno stanovima; *Popij vode, odnosno zadrži dah, a pravilno: Varaždinci žive u kućama odnosno stanovima; Popij vode odnosno zadrži dah. Ako se s pomoću priloga odno...

U-17, U-19, *U-21> do 17, do 19, do 21

U posljednje se vrijeme često upotrebljavaju sveze reprezentacija U-17, U-19, U-21 kojima se označuju športske momčadi mlađe dobi. Pokrata je U nastala pokraćivanjem engleskoga prijedloga under 'do, ispod'. S normativnoga je stajališta ta pokrata posve nepotrebna jer se lako zamjenjuje hrvatskim prijedlogom do. Donedavno smo govorili isključivo reprezentacija do 17 godina, do 19 godina ili do 21 godine. Međutim, i prigovor da je uporaba engleskih pokrata jezično gospodar...

*Futsal > mali nogomet

Riječ futsal nije zabilježena ni u jednome hrvatskom rječniku. Nastala je kraćanjem portugalske sveze futebol de salão ili španjolske fútbol de salón / fútbol sala te u posljednje vrijeme sve češće istiskuje hrvatski naziv mali nogomet iako se u Hrvatskoj igra Hrvatska malonogometna liga, a po čitavoj Hrvatskoj djeluju županijska povjerenstva za mali nogomet. Današnja se hrvatska futsal reprezentacija sve do 2010. nazivala isključivo hrvatskom malonogometnom reprezenta...

*Multikulturalni > multikulturni > višekulturni

Odnosni pridjev *multikulturalni 'koji se odnosi na više kultura' ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku. On je nepravilno tvoren od engleskoga pridjeva multicultural, a pravilan je standardnojezični lik toga pridjeva multikulturni Najbolje je upotrijebiti lik višekulturni. Stoga je pogrješno: *multikulturalna sredina, *multikulturalno društvo, a pravilno: multikulturna sredina ili još bolje višekulturna sredina, multikulturno društvo ili još bolje višekulturno društvo. Usp. *Multi-...

*Multidimenzionalni > multidimenzijski > višedimenzijski

Odnosni pridjev *multidimenzionalni 'koji se odnosi na više dimenzija' ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku. On je nepravilno tvoren od engleskoga pridjeva multidimensional, a pravilan je standardnojezični lik toga pridjeva multidimenzijski. Najbolje je upotrijebiti lik višedimenzijski. Stoga je pogrješno: *multidimenzionalni pristup, *multidimenzionalna priroda svemira, a pravilno: multidimenzijski pristup ili još bolje višedimenzijski pristup, multidimenzijska priroda svemira ili jo...

Multi- > više-

Prefiksoid multi- latinskoga je podrijetla, a znači 'više', 'mnogo', 'mnogostruko'. Pojavljuje se u složenicama preuzetima iz drugih jezika koje su prilagođene hrvatskomu standardnom jeziku. U većini se takvih riječi prefiksoid multi- može zamijeniti hrvatskom riječju više-, npr. multinacionalni > višenacionalni, multifunkcionalni > višefunkcionalni, multilateralni > višestrani, mnogostrani, multivarijantni > viševarijantni, multivitaminski > viševitaminski, multipro...

Osmatrati, osmatračnica > promatrati, promatračnica

Glagol osmatrati i imenica osmatračnica ne pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku. Umjesto glagola osmatrati u značenju 'pomno gledati i proučavati' treba upotrebljavati glagol promatrati, a umjesto imenice osmatračnica u značenju 'mjesto s kojega se što promatra' treba upotrebljavati imenicu promatračnica. Pogrješno je: *Vojnik dalekozorom osmatra granicu, *S osmatračnice su se divili prirodi, a pravilno: *Vojnik dalekozorom promatra granicu, *S promatračnice su se divili prirodi....

Povrijediti / ozlijediti

Glagol povrijediti u hrvatskome standardnom jeziku znači 'riječju ili postupkom nanijeti komu psihičku patnju', npr. povrijediti koga svojim ponašanjem, i 'prekršiti pravnu odredbu, prekršiti propis', npr. povrijediti zakon. Glagol ozlijediti znači 'nanijeti komu ozljedu', npr. ozlijediti zglob. Glagol povrijediti ne treba upotrebljavati u značenju glagola ozlijediti. Pogrješno je: *Vratar je povrijedio protivničkoga igrača; *Ivana nastupa s povrijeđenom rukom, a pravilno: Vratar je ...

Paralelan > usporedan, paralelno > usporedno

Pridjev paralelan ima matematičko značenje 'koji se nikad ne siječe' i sinoniman je pridjevu usporedan. Pridjev usporedan ima i značenje 'koji se kreće jedan pokraj drugoga, koji protječe istodobno s drugim'. U tom se značenju ne upotrebljava pridjev paralelan. Pogrješno je: *Vozio je u paralelnom traku, *paralelan razvoj privatnih i državnih poduzeća, *paralelan proces bojenja i sušenja, a pravilno: Vozio je u usporednom traku, usporedan razvoj privatnih i državnih p...

*Usporedo > usporedno

Od pridjeva usporedan tvori se prilog usporedno. Katkad se umjesto priloga usporedno upotrebljava prilog *usporedo koji ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku. Pogrješno je: *Usporedo s gradnjom autoceste, treba asfaltirati okolne putove, *Usporedo s premijerom filma, glumci će dijeliti autograme, a pravilno je: Usporedno s gradnjom autoceste, treba asfaltirati okolne putove, Usporedno s premijerom filma, glumci će dijeliti autograme. Usp. *Paralelan > usporedan, *paralelno &g...

Podesiti > prilagoditi, namjestiti, podešavanje > prilagodba, namještanje

Glagol *podesiti i glagolska imenica *podešavanje ne pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku. Ovisno o kontekstu, treba ih zamijeniti riječima koje mu pripadaju. Umjesto glagola *podesiti najčešće upotrebljavamo glagole prilagoditi i namjestiti, a umjesto glagolske imenice *podešavanje imenice prilagodba i namještanje. Pogrješno je: *Trebaš podesiti brzinu vožnje, *podešavanje temperature za uzgoj jagoda u stakleniku, *podešavanje naslona za glavu, a pravilno: Trebaš pril...

*Uzrokovati > prouzročiti, prouzročavati, prouzročivati

Glagol prouzročiti i njegovi vidski parnjaci prouzročavati i prouzročivati te dvovidni glagol *uzrokovati imaju istu tvorbenu osnovu uzrok. Sufiks -ovati u hrvatskome se standardnom jeziku pojavljuje tek iznimno, npr. titlovati, a riječi tvorene tim sufiksom normativno su prihvaćene samo ako ne postoji mogućnost tvorbe drugim sufiksom. Stoga se glagolima prouzročavati/prouzročivati i prouzročiti u hrvatskome standardnom jeziku daje prednost pred glagolom *uzrokovati. Pogrješno ...

Prijestolnica / glavni grad

U hrvatskome standardnom jeziku treba razlikovati stilsku uporabu imenice prijestolnica i sveze glavni grad. Imenica prijestolnica historizam je i označuje 'glavni grad države u kojemu vladar ima svoje prijestolje'. U prenesenome značenju to je i 'najveći grad neke države u kojemu je sjedište vlade, predsjednika i parlamenta, a njegov je poseban status utvrđen zakonom'. U neutralnim stilovima hrvatskoga standardnog jezika umjesto prenesenoga značenja imenice prijestolnica bolj...