<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet type="text/xsl" media="screen" href="/~d/styles/rss2full.xsl"?><?xml-stylesheet type="text/css" media="screen" href="http://feeds.feedburner.com/~d/styles/itemcontent.css"?><rss xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/" xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom" xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/" xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/" xmlns:feedburner="http://rssnamespace.org/feedburner/ext/1.0" version="2.0">

<channel>
	<title>OTPORNIK</title>
	
	<link>http://www.otpornik.com</link>
	<description>Elektronika oko nas</description>
	<lastBuildDate>Fri, 25 May 2012 22:00:23 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.3.2</generator>
		<atom10:link xmlns:atom10="http://www.w3.org/2005/Atom" rel="self" type="application/rss+xml" href="http://feeds.feedburner.com/Otpornik" /><feedburner:info uri="otpornik" /><atom10:link xmlns:atom10="http://www.w3.org/2005/Atom" rel="hub" href="http://pubsubhubbub.appspot.com/" /><item>
		<title>XSense Touch Sensors – velika fleksibilnost i osetljivost [VIDEO]</title>
		<link>http://feedproxy.google.com/~r/Otpornik/~3/JBEQ9eSnRzY/xsense-touch-sensors-velika-fleksibilnost-i-osetljivost-video.html</link>
		<comments>http://www.otpornik.com/vesti/xsense-touch-sensors-velika-fleksibilnost-i-osetljivost-video.html#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 25 May 2012 22:00:23 +0000</pubDate>
		<dc:creator>OTPORNIK</dc:creator>
				<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[atmel]]></category>
		<category><![CDATA[xsense touch sensors]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.otpornik.com/?p=993</guid>
		<description><![CDATA[Kompanija Atmel je izbacila potpuno inovativan proizvod na tržištu, koji može naći primenu u aplikacija i uređajima koje koristimo u svakodnevnom životu ali i u industriji. Pored velike osetljivosti na dodir, glavna prednost ovog senzora je ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2012/05/Atmel_xsense__otpornik.com_.jpg"><img class="alignleft size-full wp-image-1000" style="margin-left: 5px; margin-right: 5px;" title="Atmel_xsense__otpornik.com" src="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2012/05/Atmel_xsense__otpornik.com_.jpg" alt="" width="150" height="150" /></a>Kompanija <a href="http://www.atmel.com/" target="_blank">Atmel</a> je izbacila potpuno inovativan proizvod na tržištu, koji može naći primenu u aplikacija i uređajima koje koristimo u svakodnevnom životu ali i u industriji. Pored velike osetljivosti na dodir, glavna prednost ovog senzora je velika fleksibilnost. Pored već pomenutih, novi touch screen ima poboljšanu osetljivost, manji utrošak energije, veću imunost na šum kao i odličnu optičku jasnoću. Sve ove osobine daju mogućnost dizajniranja  jos većeg broja uređaja.</p>
<p style="text-align: justify;"><span id="more-993"></span> Proizvod kompanije Atmel ne samo da daje mogućnost razvoja proizvoda sa zakrivljenim površinama već i funkcionalnost na samim ivicama. XSense touch screen se već nalazi na Galaxy Note i Galaxy Tab uređajima, a iz središta kompanije očekuju sve veću primenu na smart telefonima, tabletima i elektronskim knjigama.</p>
<p style="text-align: center;"><object width="480" height="385" classid="clsid:d27cdb6e-ae6d-11cf-96b8-444553540000" codebase="http://download.macromedia.com/pub/shockwave/cabs/flash/swflash.cab#version=6,0,40,0"><param name="allowFullScreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="always" /><param name="src" value="http://www.youtube.com/v/Q_qscdL-qwI&amp;hl=en_US&amp;fs=1" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><embed width="480" height="385" type="application/x-shockwave-flash" src="http://www.youtube.com/v/Q_qscdL-qwI&amp;hl=en_US&amp;fs=1" allowFullScreen="true" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true" /></object></p>
<img src="http://www.otpornik.com/blog/?ak_action=api_record_view&id=993&type=feed" alt="" /><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/Otpornik/~4/JBEQ9eSnRzY" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.otpornik.com/vesti/xsense-touch-sensors-velika-fleksibilnost-i-osetljivost-video.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		<feedburner:origLink>http://www.otpornik.com/vesti/xsense-touch-sensors-velika-fleksibilnost-i-osetljivost-video.html</feedburner:origLink></item>
		<item>
		<title>Jednostavan IC prijemnik za PC [DIY]</title>
		<link>http://feedproxy.google.com/~r/Otpornik/~3/sbkp3RwdmoY/jednostavan-ic-prijemnik-za-pc-diy.html</link>
		<comments>http://www.otpornik.com/projekat/jednostavan-ic-prijemnik-za-pc-diy.html#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 22 May 2012 22:00:44 +0000</pubDate>
		<dc:creator>OTPORNIK</dc:creator>
				<category><![CDATA[Projekat]]></category>
		<category><![CDATA[IC prijemnik]]></category>
		<category><![CDATA[infra crveni zraci]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.otpornik.com/?p=971</guid>
		<description><![CDATA[Namena ovog uređaja je da omogući kontrolu Vašeg računara na daljinu. Pogodan je kod gledanja filmova, puštanja muzike. Za korišćenje ovog uređaja potrebno je imati instaliran softver koji će obrađivati signale sa serijskog porta. Programi ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2012/05/izgled_IC_prijemnika_otpornik.com_.jpg"><img class="alignleft size-full wp-image-978" style="margin-left: 5px; margin-right: 5px;" title="izgled_IC_prijemnika_otpornik.com" src="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2012/05/izgled_IC_prijemnika_otpornik.com_.jpg" alt="" width="150" height="150" /></a>Namena ovog uređaja je da omogući kontrolu Vašeg računara na daljinu. Pogodan je kod gledanja filmova, puštanja muzike. Za korišćenje ovog uređaja potrebno je imati instaliran softver koji će obrađivati signale sa serijskog porta. Programi koji rade na Windows platformi su Winlirc i Girder, dok pod Linux-om možete koristiti Lirc. Da napomeno da sa ovim uređajem nećete moći da povežete svoj računar sa mobilnim telefonom ili nekim drugim IrDA uređajima.</p>
<p style="text-align: justify;"><span id="more-971"></span></p>
<p style="text-align: justify;"> Kako se priključak ta serijski port nalazi na zadnjoj strani kućišta, nemoj da vas brine što prijemnik nije na vidnom mesto. IC signali se obijaju od mnogih površina pa i zida tako da je povezivanje gotovo sigurno. naravno, ukoliko se prijekmnik nalazi na vidnom mestuo bolji je signal.</p>
<p style="text-align: center;"><img class="aligncenter" style="margin-top: 15px; margin-bottom: 15px;" title="sema_IC_prijemnik_za_pc_projekti_otpornik.com" src="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2012/05/sema_IC_prijemnik_za_pc_projekti_otpornik.com_.jpg" alt="" width="384" height="146" /></p>
<p style="text-align: center;">Slika 1. Šema IC prijemnika.</p>
<div>
<p style="text-align: justify;"> Uređaj se može izraditi na dva načina. Prvi je da se direktno na serijski konentor sa kućištem ubace komponente ili da se izradi pločica koja će kablom biti povezana sa serijskim portom. Ova druga verzija je malo skuplja ali to nam daje mogućnost da prijemnik postavimo na najboljem mestu.</p>
<p style="text-align: justify;"> Pošto koristimo prijemnik koji radi na 38kHz, i daljinski mora da radi na istoj frekvenciji. Proizvodjač, model i tip su nebitni, čak je nebitno i za koji urđjaj se koristi (DVD player, TV, muzička linija, VCR itd).</p>
<p style="text-align: justify;"> Princip rada i programiranje uređaja možete pronaći <a href="http://www.automatika.rs/projekti/svi-projekti/kako-napraviti-jednostavan-ic-infra-crveni-prijemnik-za-vas-pc.html" target="_blank">ovde.</a></p>
</div>
<img src="http://www.otpornik.com/blog/?ak_action=api_record_view&id=971&type=feed" alt="" /><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/Otpornik/~4/sbkp3RwdmoY" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.otpornik.com/projekat/jednostavan-ic-prijemnik-za-pc-diy.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		<feedburner:origLink>http://www.otpornik.com/projekat/jednostavan-ic-prijemnik-za-pc-diy.html</feedburner:origLink></item>
		<item>
		<title>1.Deo: Proizvodnja integrisanih kola u Microchip-u [VIDEO]</title>
		<link>http://feedproxy.google.com/~r/Otpornik/~3/h6UZS15Vj2Y/1-deo-proizvodnja-unutra-microchip-a-video.html</link>
		<comments>http://www.otpornik.com/vesti/1-deo-proizvodnja-unutra-microchip-a-video.html#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 20 May 2012 22:00:10 +0000</pubDate>
		<dc:creator>OTPORNIK</dc:creator>
				<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[elektornika]]></category>
		<category><![CDATA[microchip]]></category>
		<category><![CDATA[mikrokontroleri]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.otpornik.com/?p=897</guid>
		<description><![CDATA[Kompanija Microchip, koja proizvodi na milijarde čipova, jedna je od vodećih proizvođača poluprovodničkih komponenti na svetu. Integrisana kola su osnovni elementi svih električnih i elektronskih uređaja i dalje u tekstu možete videti više o dizajnu ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2012/05/microchip_otpornik.com_.jpg"><img class="alignleft size-full wp-image-908" title="microchip_otpornik.com" src="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2012/05/microchip_otpornik.com_.jpg" alt="" width="150" height="150" /></a>Kompanija Microchip, koja proizvodi na milijarde čipova, jedna je od vodećih proizvođača poluprovodničkih komponenti na svetu. Integrisana kola su osnovni elementi svih električnih i elektronskih uređaja i dalje u tekstu možete videti više o dizajnu i procesu proizvodnje čipova. Prosec počinje pripremom poluprovodnihnih materijala i prozvodnjom tankih filmova. Možete još i videti izgled čistih soba (clean room) koje se koriste u naučnim istraživanjima.</p>
<p style="text-align: justify;"><span id="more-897"></span></p>
<p style="text-align: center;"><object width="480" height="385" classid="clsid:d27cdb6e-ae6d-11cf-96b8-444553540000" codebase="http://download.macromedia.com/pub/shockwave/cabs/flash/swflash.cab#version=6,0,40,0"><param name="allowFullScreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="always" /><param name="src" value="http://www.youtube.com/v/wXVpQipeEh8&amp;hl=en_US&amp;fs=1" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><embed width="480" height="385" type="application/x-shockwave-flash" src="http://www.youtube.com/v/wXVpQipeEh8&amp;hl=en_US&amp;fs=1" allowFullScreen="true" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true" /></object></p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.microchip.com/" target="_blank">Microchip Technology Inc.</a> je vodeći proizvođač mikrokontrolera sa središtem u Čendleru u Arizoni. Kompanija Microchip opslužuje više od 70 hiljada klijenata u preko  65 zemalja širom sveta. Više od 1.15 miliona razvojnih alata isporučeno je do dan danas, a partneri su sa više od 130 svetskih proizvođača. Pored toga, Microchip ima široku paletu od preko 800 8-, 16-, 32-bitnih PIC mikrokontrolera, i jedina su kompanija koja podržava sve svoje mikrokontrolere (MCU) i digitalne signalne kontrolere (DSC) sa jednim integrisanim razvojnim okruženjem - MPLAB X IDE, koje je sada open source i ima mogućnost razvoja preko Linux, Mac OS i Windows operativnih sistema.</p>
<img src="http://www.otpornik.com/blog/?ak_action=api_record_view&id=897&type=feed" alt="" /><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/Otpornik/~4/h6UZS15Vj2Y" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.otpornik.com/vesti/1-deo-proizvodnja-unutra-microchip-a-video.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		<feedburner:origLink>http://www.otpornik.com/vesti/1-deo-proizvodnja-unutra-microchip-a-video.html</feedburner:origLink></item>
		<item>
		<title>Napravi jednostavan IR Dimmer [DIY]</title>
		<link>http://feedproxy.google.com/~r/Otpornik/~3/v9hQW_OaW34/napravi-jednostavan-ir-dimer-diy.html</link>
		<comments>http://www.otpornik.com/projekat/napravi-jednostavan-ir-dimer-diy.html#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 16 May 2012 07:42:44 +0000</pubDate>
		<dc:creator>OTPORNIK</dc:creator>
				<category><![CDATA[Projekat]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.otpornik.com/?p=916</guid>
		<description><![CDATA[IR Dimmer služi da upravljamo sobnim osvetljenjem na više načina. Osobe koje imaju problema sa ustajanjem, sa ovim uređajem im je omogućeno da same pale i gase svetlo, podešavaju tajmer, pa i da priguše ili pojačaju osvetljenje. Upravljanje je moguće preko daljinskog upravljača NEC ili RC5.]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2012/05/ir_dimmer_otpornik.com_.jpg"><img class="alignleft size-full wp-image-922" style="margin-left: 5px; margin-right: 5px;" title="ir_dimmer_otpornik.com" src="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2012/05/ir_dimmer_otpornik.com_.jpg" alt="" width="150" height="150" /></a>IR Dimmer služi da upravljamo sobnim osvetljenjem na više načina. Osobe koje imaju problema sa ustajanjem, sa ovim uređajem im je omogućeno da same pale i gase svetlo, podešavaju tajmer, pa i da priguše ili pojačaju osvetljenje. Upravljanje je moguće preko daljinskog upravljača NEC ili RC5. Više o mestu postavljanja, povezivanju i programiranju uređaja možete saznati u deljem tekstu.</p>
<p style="text-align: justify;"><span id="more-916"></span></p>
<p style="text-align: justify;"><!--more-->Uređaj ima mogućnost za:</p>
<ul>
<li>postepenim uključivanjem sijalice;</li>
<li>postepenim isključivanjem sijalice;</li>
<li>kontrolu jačine osvestljenje preko daljinskog upravljača(10 opcija);</li>
<li>pamćenje zadnjeg podešenog nivoa po isključivanju svetla;</li>
<li>postavljanje sleep timer-a u trajanju od 2 min;</li>
<li>ON/OFF kontrolu preko zidnog prekidača.</li>
</ul>
<p style="text-align: justify;">Uređaj je najbolje postaviti u kutiju iznad prekidača kojim palimo sijalicu dimmerom. Potrebno je dimmer povezati po datoj šemi kako bi izbegli uništenje uređaja i dodatno voditi računa jer se uređaj postavlja na mrežni napon koji je opasan po život.</p>
<p><a href="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2012/05/ir_dimer_povezivanje_otpornik.com_.jpg"><img class="size-full wp-image-934 aligncenter" title="ir_dimer_povezivanje_otpornik.com" src="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2012/05/ir_dimer_povezivanje_otpornik.com_.jpg" alt="" width="500" height="332" /></a></p>
<p style="text-align: center;"> <span style="text-align: center;">Slika 1. Povezivanje uređaja na mrežu.</span></p>
<p> <strong> Kako programirati uređaj?</strong></p>
<p style="text-align: justify;">Sada ćemo pokazati par koraka kako da &#8221;naučite&#8221; tikpe daljinskog na komande kako bi kasnije mogli da upravljate urađajem. Potrebno je memorisati 4 tastera na sledeći način:</p>
<ol>
<li>Držati zidni taster(prekidač) 11 sekundi da dimmer uđe u mod za programiranje. Nakon što protekne 11 sekundi, LED će početi da blinka a sijalica će biti podešena na treći nivo osvetljenja. Memorisanje tastera traje 11 sekundi, ukoliko ne stignete morate ponoviti postupak.</li>
<li>Pritisnuti prvi taster koji će služiti za uključivanje i povećanje nivoa osvetljenja (ON/UP)</li>
<li>Pritisnuti drugi taster koji će služiti za smanjivanje nivoa osvetljenja (DOWN)</li>
<li>Pritisnuti treći taster koji će služiti za aktiviranje/deaktiviranje sleep timer-a (SLEEP)</li>
<li>Pritisnuti četvrti taster na daljinskom upravljaču koji ce služiti za isključivanje sijalice (OFF)</li>
</ol>
<p style="text-align: justify;">Programiranje je moguće ponoviti više puta. Najbolje je imati daljniski upravljač sa najmanje 4 tastera kako ne bi ostali bez jedne od funkcija uređaja. Možete koristiti i daljinski upravljač vašeg TV-a.</p>
<p>Više detalja, šemu uređaja, kao i kod za mikrokontroler možete pronaći <strong><a href="http://www.automatika.rs/projekti/svi-projekti/ir-dimmer-sobnog-osvetljenja.html" target="_blank">ovde.</a></strong></p>
<p>&nbsp;</p>
<img src="http://www.otpornik.com/blog/?ak_action=api_record_view&id=916&type=feed" alt="" /><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/Otpornik/~4/v9hQW_OaW34" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.otpornik.com/projekat/napravi-jednostavan-ir-dimer-diy.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		<feedburner:origLink>http://www.otpornik.com/projekat/napravi-jednostavan-ir-dimer-diy.html</feedburner:origLink></item>
		<item>
		<title>Asistent parkiranja u kućnoj izvedbi [DIY]</title>
		<link>http://feedproxy.google.com/~r/Otpornik/~3/3QxJ8FS0o_A/asistent-parkiranja-u-kucnoj-izvedbi-diy.html</link>
		<comments>http://www.otpornik.com/projekat/asistent-parkiranja-u-kucnoj-izvedbi-diy.html#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 25 Apr 2012 22:00:03 +0000</pubDate>
		<dc:creator>OTPORNIK</dc:creator>
				<category><![CDATA[Projekat]]></category>
		<category><![CDATA[LED]]></category>
		<category><![CDATA[parking asistent]]></category>
		<category><![CDATA[projekti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.otpornik.com/?p=857</guid>
		<description><![CDATA[Ne postoji vozač koji nije makar malo udario auto ili u najblažem slučaju naslonio na neko drvo, stub, ogradu, hidrant, zid, itd. Postoje razni sistemi za navođenje i pomoć koji nam pružaju informacije o našoj okolini.]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2012/04/parking_asistent_otpornik.com_.jpg"><img class="alignleft size-full wp-image-885" title="parking_asistent_otpornik.com" src="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2012/04/parking_asistent_otpornik.com_.jpg" alt="" width="150" height="150" /></a>Ne postoji vozač koji nije makar malo udario auto ili u najblažem slučaju naslonio na neko drvo, stub, ogradu, hidrant, zid, itd. Postoje razni sistemi za navođenje i pomoć koji nam pružaju informacije o našoj okolini. U ovom projektu je predstavljen uređaj koji će nam pomoći da uparkiramo auto u garažu bez većih problema.</p>
<p style="text-align: justify;"><span id="more-857"></span></p>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">Uređaj  nas obaveštava preko LE dioda o udaljenosti vozila tačnije branika od zida. LE dioda D7 svetli kada je automobil na 20 cm od prepreke i tada smo u zelenoj zoni. LE D7 i D6 istovremeno sijaju kada je razdaljina 10 cm i tada je žuta zona, a kad diode D5, D6 i D7 zajedno svetle kada je razdaljina 6cm i ušli smo u crvenu zonu opreza.  Ovi parametri mogu da se menjaju i zavise od odabira dioda. Tamnije površi smanjuju osetljivost uređaja.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div><a href="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2012/04/parking_asistent_garaza_projekti_otpornik.com_.jpg"><img class="size-full wp-image-864 aligncenter" title="parking_asistent_garaza_projekti_otpornik.com" src="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2012/04/parking_asistent_garaza_projekti_otpornik.com_.jpg" alt="" width="567" height="301" /></a></div>
<div>Rada ovog uređaja i detaljan popis komponenti možete pronaći na ovom <strong><a href="http://www.automatika.rs/projekti/parking-asistent-za-vasu-garazu.html" target="_blank">linku.</a></strong></div>
<img src="http://www.otpornik.com/blog/?ak_action=api_record_view&id=857&type=feed" alt="" /><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/Otpornik/~4/3QxJ8FS0o_A" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.otpornik.com/projekat/asistent-parkiranja-u-kucnoj-izvedbi-diy.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		<feedburner:origLink>http://www.otpornik.com/projekat/asistent-parkiranja-u-kucnoj-izvedbi-diy.html</feedburner:origLink></item>
		<item>
		<title>Uređaj za merenje kapacitivnosti [DIY]</title>
		<link>http://feedproxy.google.com/~r/Otpornik/~3/1m1Dz_BsIs0/uredaj-za-merenje-kapacitivnosti-uradi-sam.html</link>
		<comments>http://www.otpornik.com/projekat/uredaj-za-merenje-kapacitivnosti-uradi-sam.html#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 01 Apr 2012 13:55:53 +0000</pubDate>
		<dc:creator>OTPORNIK</dc:creator>
				<category><![CDATA[Projekat]]></category>
		<category><![CDATA[kondenzator]]></category>
		<category><![CDATA[pic16f88]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.otpornik.com/?p=839</guid>
		<description><![CDATA[Ova je vrlo jednostavan uređaj koji je realizovan uz pomoć mikrokontrolera PIC16F88. Kapacitivnost proveravamo tako što merimo vreme punjenja kondenzatora. Na mikrokontorler smo povezali displej 1x16 LCD gde se ispisuje kapacitivnost kondenzatora. Na uređaju postoji još i taster i konektor. Nakon stavljanja kondenzatora u konektor, pritisne se taster i on setuje tajmer koji meri vreme punjenja.]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2012/04/merenje_kapacitivnosti-otpornik.com_.jpg"><img class="alignleft size-full wp-image-844" title="merenje_kapacitivnosti-otpornik.com" src="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2012/04/merenje_kapacitivnosti-otpornik.com_.jpg" alt="" width="150" height="150" /></a>Ova je vrlo jednostavan uređaj koji je realizovan uz pomoć mikrokontrolera <strong>PIC16F88</strong>. Kapacitivnost proveravamo tako što merimo vreme punjenja kondenzatora. Na mikrokontorler smo povezali displej 1&#215;16 LCD gde se ispisuje kapacitivnost kondenzatora. Na uređaju postoji još i taster i konektor. Nakon stavljanja kondenzatora u konektor, pritisne se taster i on setuje tajmer koji meri vreme punjenja.<span id="more-839"></span></p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2012/04/shema_merenje_kapacitivnosti_uredjaj_projekat_PIC16F88_elektronika_automatika.rs_.jpg"><img class="size-full wp-image-840 aligncenter" style="margin-top: 5px; margin-bottom: 5px;" title="shema_merenje_kapacitivnosti_uredjaj_projekat_PIC16F88_elektronika_automatika.rs" src="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2012/04/shema_merenje_kapacitivnosti_uredjaj_projekat_PIC16F88_elektronika_automatika.rs_.jpg" alt="" width="536" height="568" /></a></p>
<p style="text-align: justify;"> Više detalja kao i kod za mikrokontroler PIC16F88 možete pronaći na ovom <a href="http://www.automatika.rs/projekti/svi-projekti/uredjaj-za-merenje-kapacitivnosti-baziran-na-pic16f88-mikrokontroleru.html" target="_blank"><strong>linku.</strong></a></p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.automatika.rs/projekti/svi-projekti/uredjaj-za-merenje-kapacitivnosti-baziran-na-pic16f88-mikrokontroleru.html" target="_blank"><strong><br />
</strong></a></p>
<img src="http://www.otpornik.com/blog/?ak_action=api_record_view&id=839&type=feed" alt="" /><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/Otpornik/~4/1m1Dz_BsIs0" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.otpornik.com/projekat/uredaj-za-merenje-kapacitivnosti-uradi-sam.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		<feedburner:origLink>http://www.otpornik.com/projekat/uredaj-za-merenje-kapacitivnosti-uradi-sam.html</feedburner:origLink></item>
		<item>
		<title>Konkurs za posao u mikroElektronici</title>
		<link>http://feedproxy.google.com/~r/Otpornik/~3/kwzMeorCV4A/konkurs-za-posao-u-mikroelektronici.html</link>
		<comments>http://www.otpornik.com/vesti/konkurs-za-posao-u-mikroelektronici.html#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 14 Mar 2011 10:07:39 +0000</pubDate>
		<dc:creator>OTPORNIK</dc:creator>
				<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[posao]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.otpornik.com/?p=816</guid>
		<description><![CDATA[MikroElektronika D.O.O. je svetski priznata kompanija iz Beograda koja je već više od 10
godina lider na polju proizvodnje razvojnih sistema i kompajlera za mikrokontrolere velikih
svetskih proizvođača...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>MikroElektronika D.O.O. je svetski priznata kompanija iz Beograda koja je već više od 10<br />
godina lider na polju proizvodnje razvojnih sistema i kompajlera za mikrokontrolere velikih<br />
svetskih proizvođača, poput Microchipa, Atmela, NXP-a, PSoC-a i drugih.</p>
<p><img class="alignnone size-full wp-image-818" title="mikroelektronika-logo" src="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2011/03/mikroelektronika-logo.gif" alt="" width="348" height="56" /></p>
<p>Konkurs je otvoren za pet radnih mesta:</p>
<ul>
<li>Pisanje biblioteka za kompajlere</li>
<li>Pisanje uputstava za proizvode mikroElektronike</li>
<li>Inženjer za nabavku komponenti</li>
<li>Product Manager</li>
<li>Programer u Delfiju – Baze podataka</li>
</ul>
<p>Više informacija i detalje konkursa možete pronaći na adresi <a href="http://www.mikroe.com/sr/work/" target="_blank">http://www.mikroe.com/sr/work/</a></p>
<img src="http://www.otpornik.com/blog/?ak_action=api_record_view&id=816&type=feed" alt="" /><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/Otpornik/~4/kwzMeorCV4A" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.otpornik.com/vesti/konkurs-za-posao-u-mikroelektronici.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		<feedburner:origLink>http://www.otpornik.com/vesti/konkurs-za-posao-u-mikroelektronici.html</feedburner:origLink></item>
		<item>
		<title>Božiji broj je 20, rekla je Rubikova kocka</title>
		<link>http://feedproxy.google.com/~r/Otpornik/~3/USWpZxbt_7w/boziji-broj-je-20-rekla-je-rubikova-kocka.html</link>
		<comments>http://www.otpornik.com/zanimljivosti-2/boziji-broj-je-20-rekla-je-rubikova-kocka.html#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 10 Aug 2010 20:47:51 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Aleksandar Sabo</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.otpornik.com/?p=793</guid>
		<description><![CDATA[Koliko puta ste kao mali bezuspešno pokušavali da složite Rubikovu kocke u njeno početno stanje. Poslednje istraživanje grupe programera (http://www.cube20.org/) u saradnji sa Google-om dokazalo je da se svaka pozicija Rubikove kocke može se rešiti u 20 ili manje poteza.]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="size-full wp-image-798 alignleft" title="rubiks-cube" src="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2010/08/rubiks-cube.jpg" alt="" width="240" height="250" />Koliko puta ste kao mali bezuspešno pokušavali da složite <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Rubik's_Cube">Rubikovu kocku</a> u njeno početno stanje. A onda jednog dana samo ste uzviknuli: ovako se to radi! Svako od nas je razvio svoj sistem za rešavanje. Neko efikasniji, drugi još efikasniji, a neki još uvek tragaju za rešenjem.</p>
<p>Poslednje istraživanje <a href="http://www.cube20.org/" target="_blank">grupe programera</a> u saradnji sa Google-om dokazalo je da se svaka pozicija Rubikove kocke može se rešiti u 20 ili manje poteza.</p>
<p>Maksimalni broj koraka da se Rubikova kocka dovede u svoje početno stanje naziva se Božiji broj. To je najveći broj poteza koji je potreban za rešavanje bilo koje situacije u kojoj se ona može naći.</p>
<p>Šokantna činjenica zar ne? Bez obzira koliko dugo premeštali boje na kocki i koliko je uvrtali, na kraju može se složiti u najviše  20 poteza. Način na koji je ovo otkriveno verovatno neće oduševiti većinu matematičara, jer nije upotrebljen nikakav fensi algoritam za računanje nego najobičnija metoda grube sile, drugim rečima rešene su sve moguće situacije.</p>
<p>Tim programera je grupisao sve moguće pozicije kocke u 55.882.296 različite situacije bez ponavljanja. Umesto da program traži optimalno rešenje svaki put, napisali su ga tako da svaku poziciju reši za manje od 20 sekundi i u manje od 20 poteza. Posle 35 procesorskih godina program je analizirao sve situacije i svaka je mogla da se reši u 20 ili manje poteza.</p>
<p>Računarsko vreme je obezbedio Google na svojim farmama servera u periodu neaktivnosti procesora između obrada upita korisnika. Bez namere da se obezvrede rezultati, jedina matematika upotrebljena u ovom eksperimentu je bila prilikom inicijalne postavke svih mogućih pozicija. Tada je vođeno računa o tome da se situacije koje se dobijaju prostim rotiranjem kocke i simetrijom ne ponavljaju. Ostatak rešavanja problema je bilo čisto pretraživanje dozvoljenih pozicija.</p>
<p>Ovakav način dokazivanja tvrdnji primenjuje se u praksi od  momenta kada su računari postali dovoljno brzi za ovakve poduhvate, a to je u zadnjih dvadeset godina.  Dokazati da li je neka tvrdnja tačna ili ne, bez detaljnog obrazloženja zašto je to tako, je moguće tako što se istestiraju sve moguće situacije.</p>
<p>Tvdrnja u ovom slučaju je bila da nije potrebno više od 20 koraka za rešavanje bilo koje pozicije Rubikove kocke. Ova tvrdnja postaje još veća kada se saopšti da postoji 43.252.003.274.489.856.000 potencijalnih pozicija u kojima se Rubikova kocka može naći. Većini pozicija je potrebno od 15 do 19 poteza, dok se sa 20 poteza rešava samo 300.000.000 situacija.</p>
<p style="text-align: center;"><object classid="clsid:d27cdb6e-ae6d-11cf-96b8-444553540000" width="480" height="385" codebase="http://download.macromedia.com/pub/shockwave/cabs/flash/swflash.cab#version=6,0,40,0"><param name="allowFullScreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="always" /><param name="src" value="http://www.youtube.com/v/JqFFXs0RAnI&amp;hl=en_US&amp;fs=1" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><embed type="application/x-shockwave-flash" width="480" height="385" src="http://www.youtube.com/v/JqFFXs0RAnI&amp;hl=en_US&amp;fs=1" allowfullscreen="true" allowscriptaccess="always"></embed></object></p>
<p>Nažalost neki ljudi i dalje pričaju da je nemoguće rešiti, a ukoliko je neko od vas postao ekspert u rešavanju tu su uvek kocke dimenzija 4&#215;4, 5&#215;5, 6&#215;6&#8230;</p>
<img src="http://www.otpornik.com/blog/?ak_action=api_record_view&id=793&type=feed" alt="" /><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/Otpornik/~4/USWpZxbt_7w" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.otpornik.com/zanimljivosti-2/boziji-broj-je-20-rekla-je-rubikova-kocka.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		<feedburner:origLink>http://www.otpornik.com/zanimljivosti-2/boziji-broj-je-20-rekla-je-rubikova-kocka.html</feedburner:origLink></item>
		<item>
		<title>Integrisani senzori TRS1722, TRS1755, TRS1766 i TCS230</title>
		<link>http://feedproxy.google.com/~r/Otpornik/~3/moz73qKOlDk/integrisani-senzori-trs1722-trs1755-trs1766-i-tcs230.html</link>
		<comments>http://www.otpornik.com/elektronika/senzor/integrisani-senzori-trs1722-trs1755-trs1766-i-tcs230.html#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 14 Jan 2010 09:15:08 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Saša Jovanović</dc:creator>
				<category><![CDATA[Senzori]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.otpornik.com/?p=786</guid>
		<description><![CDATA[TRS1722, TRS1755 i TRS1766 senzori proizvođača TAOS (Texas Advanced Optoeletronic Solutions) su visoko osetljivi reflektivni senzori crvene (630 nm), zelene (567 nm) i plave (470 nm) boje, respektivno, koji konvertuju intezitet svetlosti u napon. Svaka komponenta sadrži LED izvor bele svetlosti, fotodiodu sa postavljenim optičkim filterom boje, i transimpendansni pojačavač.]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h2>Integrisani senzori TRS1722, TRS1755 i TRS1766</h2>
<p>TRS1722, TRS1755 i TRS1766 senzori proizvođača  TAOS (Texas Advanced Optoeletronic Solutions) su visoko osetljivi reflektivni senzori crvene (630 nm), zelene (567 nm) i plave (470 nm) boje, respektivno, koji konvertuju intezitet svetlosti u napon. Svaka komponenta sadrži LED izvor bele svetlosti, fotodiodu sa postavljenim optičkim filterom boje, i transimpendansni pojačavač.</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2010/01/20090917sensorTCS23000.jpg"><img class="alignnone size-full wp-image-781" title="20090917sensorTCS23000" src="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2010/01/20090917sensorTCS23000.jpg" alt="20090917sensorTCS23000" width="500" height="222" /></a></p>
<p>TCS230 je programabilni konvertor inteziteta obojene svetlosti u frekvenciju kombinovan sa podešljivim silicijumskim diodama i konvertorom struje u frekvenciju na istoj monolitnoj CMOS integrisanoj pločici.<span id="more-786"></span></p>
<p>Integrisani senzori TRS1722, TRS1755, TRS1766</p>
<p><a href="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2010/01/20090917sensorTCS23001.jpg"><img class="alignnone size-full wp-image-782" title="20090917sensorTCS23001" src="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2010/01/20090917sensorTCS23001.jpg" alt="20090917sensorTCS23001" width="500" height="166" /></a></p>
<p><em>Slika 1. Izgled i  raspored nožica integrisanog  senzora TRS1722</em></p>
<p>Izlazni napon je direktno proporcionalan intezitetu reflektovane svetlosti na fotodiodi kojoj je dodat intezitet svetlosti koji se može smatrati kao šum.</p>
<p>Može se primetiti da za razliku od prethodnog senzora koji meri prisustvo određene boje u svetlosti, ovaj senzor meri prisustvo određene boje ali u svetlosti odbijenoj od predmeta posmatranja. Pritom se vrši osvetljavanje pomatrane površine.</p>
<p>Svi funkcionalni delovi, kao što su fotodioda, operacioni pojačavač, komponente u povratnoj sprezi i filter boje, izrađeni su u monolitnoj integrisanoj MOS tehnologiji, kao i senzor opisan u prethodnom odeljku. Izvor svetlosti čini LED dioda i takođe ulazi u sastav integrisane komponente što naravno utiče na cenu gotove komponente. Izgled i raspored nožica komponente prikazani su na slici (sl. 1.).</p>
<p>Senzor se mogu napajati iz jednog izvora baterije, što je prednost komponente s obzirom na područje primene.</p>
<p>Funkcionalna blok šema uređaja je prikazana na slici (sl. 2.).</p>
<p><a href="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2010/01/20090917sensorTCS23002.jpg"><img class="alignnone size-full wp-image-783" title="20090917sensorTCS23002" src="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2010/01/20090917sensorTCS23002.jpg" alt="20090917sensorTCS23002" width="500" height="127" /></a></p>
<p><em>Slika 2. Funkcionalna blok šema senzora boje  TRS1722</em></p>
<h2>Integrisani senzor TCS230</h2>
<p>Osnovne osobine Integrisanog senzor TCS230 su:</p>
<ul>
<li>visoka rezolucija konverzije inteziteta svetlosti u frekvenciju</li>
<li>programabilni izbor boje koja se detektuje i puno skaliranje izlazne frekvencije</li>
<li>direktna komunikacija sa mikrokontrolerom</li>
<li>napajanje iz jedne baterije (2,7 V do 5,5 V)</li>
<li>mogućnost isključivanja</li>
<li>nelinearna greška tipično 0,2% na 50 kHz</li>
<li>stabilni 200ppm/ºC temperaturni koeficijent</li>
</ul>
<p>TCS230 je programabilni konvertor inteziteta obojene svetlosti u frekvenciju kombinovan sa podešljivim silicijumskim diodama i konvertorom struje u frekvenciju na istoj monolitnoj CMOS integrisanoj pločici. Prednosti ovakve realizacije su već pomenute u prethodnim tekstovima koje opisuju slične senzore boje kao sto su npr. TSLB257, TSLG257, TSLR257, TRS1722, TRS1755 i TRS1766, a tu su minijaturni izgled kao posledica izrade u monolitnoj CMOS integrisanoj tehnologiji i prihvatljiva cena u odnosu na druga rešenja što je posledica izrade senzora u ogromnim serijama.</p>
<p>Izgled i  raspored nožica integrisanog  senzora  TCS230 prikazan je na slici 3.</p>
<p><a href="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2010/01/20090917sensorTCS23003.jpg"><img class="alignnone size-full wp-image-784" title="20090917sensorTCS23003" src="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2010/01/20090917sensorTCS23003.jpg" alt="20090917sensorTCS23003" width="500" height="167" /></a></p>
<p><em>Slika 3. Izgled i  raspored nožica integrisanog  senzora  TCS230</em></p>
<p>Izlazni signal je pravougaona povorka impulsa (faktor ispune 50 %) čija frekvencija zavisi od inteziteta svetlosti. Izlazna frekvencija se može skalirati na jednu od tri moguće vrednosti preko par kontrolnih ulaznih nožica  na komponenti.</p>
<p>Digitalni ulazi i izlazi su direktno kompatibilni za rad sa mikrokontrolerom i drugim logičkim kolima, što je vrlo bitno, jer se obrada informacija sa senzora najčešće vrši upravo pomenutim elementima.</p>
<p>Konvertor svetlosti u frekvenciju očitava 8&#215;8 matricu fotodioda.  Šesnaest fotodioda ima plave filtere, 16 fotodioda ima zelene filtere,  16 fotodioda ima crvene filtere, i 16 fotodioda su bez filtera. Četiri tipa fotodioda su ugrađene radi smanjivanja efekta nejednakosti slučajnog zračenja. Šesnaest fotodioda iste boje su paralelno povezane, a koji tip dioda se koristi može se podesiti preko odgovarajućih nožica na integrisanom kolu.</p>
<p>Funkionalna blok šema data je na slici (sl. 4.)</p>
<p><a href="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2010/01/20090917sensorTCS23004.jpg"><img class="alignnone size-full wp-image-785" title="20090917sensorTCS23004" src="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2010/01/20090917sensorTCS23004.jpg" alt="20090917sensorTCS23004" width="500" height="135" /></a></p>
<p><em>Slika 4. Funkcionalna blok šema senzora boje TCS230</em></p>
<img src="http://www.otpornik.com/blog/?ak_action=api_record_view&id=786&type=feed" alt="" /><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/Otpornik/~4/moz73qKOlDk" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.otpornik.com/elektronika/senzor/integrisani-senzori-trs1722-trs1755-trs1766-i-tcs230.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		<feedburner:origLink>http://www.otpornik.com/elektronika/senzor/integrisani-senzori-trs1722-trs1755-trs1766-i-tcs230.html</feedburner:origLink></item>
		<item>
		<title>Integrisani senzori TSLB257, TSLG257, TSLR257</title>
		<link>http://feedproxy.google.com/~r/Otpornik/~3/bTMMlsKTAF8/integrisani-senzori-tslb257-tslg257-tslr257.html</link>
		<comments>http://www.otpornik.com/elektronika/komponente/integrisani-senzori-tslb257-tslg257-tslr257.html#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 26 Oct 2009 06:16:16 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Saša Jovanović</dc:creator>
				<category><![CDATA[Komponente]]></category>
		<category><![CDATA[boja]]></category>
		<category><![CDATA[senzori]]></category>
		<category><![CDATA[svetlost]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.otpornik.com/elektronika/komponente/integrisani-senzori-tslb257-tslg257-tslr257.html</guid>
		<description><![CDATA[Senzori firme TAOS (Texas Advanced Optoeletronic Solutions) mere intezitet svetlosti a kao izlazni signal se dobija napon koji zavisi od pomenutog intenziteta. Iako su ovde navedena tri senzora, oni se u suštini razlikuju samo po integralnom filteru boje.]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Senzori firme TAOS (Texas Advanced Optoeletronic Solutions) mere intezitet svetlosti a kao izlazni signal se dobija napon koji zavisi od pomenutog intenziteta. Iako su ovde navedena tri senzora, oni se u suštini razlikuju samo po integralnom filteru boje. Na primer prvi senzor TSLB257 ima filtar koji propušta samo plavu boju, dok TSLG257 i TSLR257 imaju odgovarajući filtar za propuštanje zelene i crvene svetlosti respektivno.</p>
<p>Senzori boje se mogu napraviti od diskretnih komponenti (kao što su fotootpornici, fototranzistori i dr.) ili se mogu koristiti integrisani senzori boje. Na ovaj način senzori boje postaju sve manji,  precizniji, pouzdani i jeftiniji. Robotika i različiti industrijski proizvodni procesi su u velikoj meri  doprineli i dalje doprinose razvoju integrisanih  senzora boje.</p>
<p><img class="alignnone size-full wp-image-772" title="sensor TSLB257" src="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2009/10/20090915sensorTSLB2571.jpg" alt="sensor TSLB257" width="500" height="477" /></p>
<p>Rad mnogih senzora se zasniva na istim principima tj. na merenju intenziteta reflektovane svetlosti sa određene površine. Reflektovanu svetlost registruju fotodetektori najčešće poluprovodničke izrade. Razvoj tehnologije izrade integrisanih senzora boje tj. poluprovodničkih fotodetektora omogućio je da se intezitet svetlosti koristi sa sve većom efikasnošću.</p>
<p><span id="more-775"></span>U najvećem broju slučajeva boje koje se detektuju pripadaju grupi boja koju čine zelena, plava i crvena. Kombinovanom obradom signala sa senzora mogu se donekle detektovati i druge boje. Na primer prvi opisan senzor TSLB257 ima filtar koji propušta samo plavu boju, dok TSLG257 i TSLR257 imaju odgovarajući filtar za propuštanje zelene i crvene svetlosti respektivno.</p>
<p>Ovi jednostavni senzori firme TAOS (Texas Advanced Optoeletronic Solutions) mere intezitet svetlosti (<strong>sl. 1.</strong>), a kao izlazni signal se dobija napon koji zavisi od pomenutog intenziteta. Iako su ovde navedena tri senzora, oni se u suštini razlikuju samo po integralnom filteru boje.</p>
<p>Svi elektronski funkcionalni sklopovi, kao što su fotodiode, operacioni pojačavači, i komponente u povratnoj sprezi, izrađeni su u monolitnoj integrisanoj tehnologiji (Monolithic IC). Na ovaj način je postignuta velika osetljivost senzora i nizak nivo šuma optičkog konvertora svetlosti u napon. Proizvodnja u velikim serijama čini ovaj senzor prihvatljivim u pogledu cene.</p>
<p><img class="alignnone size-full wp-image-773" title="20090915sensorTSLB25701" src="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2009/10/20090915sensorTSLB25701.jpg" alt="20090915sensorTSLB25701" width="376" height="290" /></p>
<p>Slika 1. <em>Integrisani senzor boje TSLB257</em></p>
<p>Druge prednosti koje karakterišu ovaj senzor su:</p>
<ul>
<li>napajanje iz jedne baterije</li>
<li>nizak nivo šuma (200 μVRMS tipično na 1 kHz)</li>
<li>snažno potiskivanje napajanja (35 dB na 1 kHz)</li>
<li>kompaktno plastično kućište sa tri nožice za povezivanje (sl. 1.)</li>
<li>direktna zavisnost izlaznog napona od inteziteta svetlosti</li>
</ul>
<p><img class="alignnone size-full wp-image-774" title="20090915sensorTSLB25702" src="http://www.otpornik.com/blog/wp-content/uploads/2009/10/20090915sensorTSLB25702.jpg" alt="20090915sensorTSLB25702" width="291" height="140" /></p>
<p>Slika 2. <em>Funkcionalna blok šema senzora boje  TSLB257</em></p>
<p>Na slici (<strong>sl. 2.</strong>) je prikazana funkcionalna blok šema senzora boje. Senzor ima transimpedansno pojačanje od 320 MΩ sa poboljšanom stabilnošću ofseta napona i malom potrošnjom. Jasno je da su sve navedene osobine i parametri integrisanog senzora važni ne samo za ovaj već i za svaki drugi integrisani senzor.</p>
<p>Ovaj senzor je idealan za upotrebe kao što su kolorimetrija, proces kontrole štampanja, korekcija boje displeja i selektivno detektovanje svetlosti okoline.</p>
<img src="http://www.otpornik.com/blog/?ak_action=api_record_view&id=775&type=feed" alt="" /><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/Otpornik/~4/bTMMlsKTAF8" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.otpornik.com/elektronika/komponente/integrisani-senzori-tslb257-tslg257-tslr257.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		<feedburner:origLink>http://www.otpornik.com/elektronika/komponente/integrisani-senzori-tslb257-tslg257-tslr257.html</feedburner:origLink></item>
	</channel>
</rss>

