<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet type="text/xsl" media="screen" href="/~d/styles/rss2full.xsl"?><?xml-stylesheet type="text/css" media="screen" href="http://feeds.feedburner.com/~d/styles/itemcontent.css"?><rss xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom" xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/" xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/" xmlns:feedburner="http://rssnamespace.org/feedburner/ext/1.0" version="2.0">
  <channel>
    <title>PHPPlaneta</title>
    <description>PHPPlaneta</description>
    <pubDate>Wed, 19 Jun 2013 21:10:48 +0200</pubDate>
    <generator>Zend_Feed_Writer 1.10.5 (http://framework.zend.com)</generator>
    <link>http://phpplaneta.net/</link>
    
    <atom10:link xmlns:atom10="http://www.w3.org/2005/Atom" rel="self" type="application/rss+xml" href="http://feeds.feedburner.com/PHPPlaneta" /><feedburner:info uri="phpplaneta" /><atom10:link xmlns:atom10="http://www.w3.org/2005/Atom" rel="hub" href="http://pubsubhubbub.appspot.com/" /><item>
      <title>PHP 5.4 je objavljen!</title>
      <pubDate>Fri, 02 Mar 2012 08:59:54 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/AXvuIV0p8oI/php-5-4-je-objavljen</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/php-5-4-je-objavljen</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	PHP razvojni tim je tokom jučera&scaron;njeg dana objavio najnoviju &quot;veliku&quot; verziju PHP programskog jezika, skoro 3 godine nakon prethodne! Dugo očekivana <a href="http://php.net/releases/5_4_0.php">verzija 5.4</a> nam donosi dosta novina i pobolj&scaron;anja.</p>
<p>
	Od novina se izdvajaju <a href="http://php.net/traits">traitovi</a>, <a href="http://docs.php.net/manual/en/language.types.array.php">short array syntax</a>, array <span class="simpara">dereferencing, pozivanje metode objekta odmah nakon instanciranja, kao i generalna pobolj&scaron;anja oko brzine rada i kori&scaron;ćenja memorije. Celu listu izmena možete videti <a href="http://www.php.net/ChangeLog-5.php#5.4.0">ovde</a>.</span></p>
<p>
	Za sve zainteresovane da doprinesu samom PHP projektu, biće zanimljivo to &scaron;to će u skorije vreme razvoj biti prebačen na <a href="https://github.com/php">git i Github</a> (trenutno je sistem u fazi testiranja, koliko sam shvatio).</p>
<p>
	Interesantno je da PHP 5.4 ima tačno definisan &quot;životni vek&quot;, koji traje do 1. marta 2015. godine, a sledeća &quot;velika&quot; verzija PHP-a bi trebala biti dostupna za otprilike godinu dana.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/AXvuIV0p8oI" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/php-5-4-je-objavljen</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Izašla verzija PHP 5.3.10</title>
      <pubDate>Thu, 02 Feb 2012 22:36:14 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/cSNvG6HDFio/izasla-verzija-php-5-3-10</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/izasla-verzija-php-5-3-10</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	PHP razvojni tim je upravo <a href="http://www.php.net/archive/2012.php#id2012-02-02-1">objavio najnoviju verziju PHP-a, verziju 5.3.10</a>. Ova verzija ispravlja samo jednu sigurnosnu gre&scaron;ku, te se stoga korisnicima preporučuje da &scaron;to pre postave ovu verziju na svoje servere.</p>
<p>
	Zbog prirode gre&scaron;ke, ovaj sigurnosni propust utiče jedino na korisnike koji &quot;vrte&quot; PHP 5.3.9. Ukoliko imate neku stariju verziju, preporučljivo je da se verzija 5.3.9 preskoči i odmah postavi verzija 5.3.10.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/cSNvG6HDFio" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/izasla-verzija-php-5-3-10</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Testirajte PHP 5.4</title>
      <pubDate>Wed, 01 Feb 2012 22:51:36 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/yZ_F_sHewRQ/testirajte-php-5-4</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/testirajte-php-5-4</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Glavni programeri na PHP projektu uveliko rade na objavljivanju najnovije, 5.4, verzije. Ukoliko ste zainteresovani da pomognete oko ove nove verzije, možete to učiniti tako &scaron;to ćete sa zvaničnog SVN repozitorija preuzeti izvorni kod i pokrenuti ugrađene testove. Zvuči stra&scaron;no, ali uistinu nije. Važno: ovaj postupak testiranja <strong>neće</strong> uticati na eventualne, već instalirane PHP verzije na va&scaron;em sistemu.</p>
<p>
	Ukoliko &quot;vrtite&quot; neki GNU/Linux ili OS/X operativni sistem, potrebno je da na va&scaron;em sistemu imate instalirane sledeće programe: subversion, autoconf, automake, gcc, bison, flex i re2c. Svi ovi programi su dostupni preko packet managera va&scaron;eg sistema i nikakvu dodatnu konfiguraciju ne zahtevaju.</p>
<p>
	Nakon ovoga, u direktorijum po želji, se radi checkout sa SVN-a:</p>
<pre>
svn checkout https://svn.php.net/repository/php/php-src/branches/PHP_5_4 php54</pre>
<p>
	Kada je checkout gotov, uđite u php54 direktorij i pokrenite sledeće naredbe:</p>
<pre>
./buildconf
./configure
make
make test</pre>
<p>
	Ceo proces, sa sve checkout-om kod mene traje nekih 12-15 minuta. Nakon svega će program ponuditi da izve&scaron;taj testiranja odmah po&scaron;aljete [odgovor Y], da ga sačuvate i sami po&scaron;aljete na qa-reports@lists.php.net [odgovor s], ili da ga odbacite [odgovor n].</p>
<p>
	Sve dosada&scaron;nje poslate izve&scaron;taje možete pregledati na <a href="http://qa.php.net/reports/">http://qa.php.net/reports/</a><br />
	&nbsp;</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/yZ_F_sHewRQ" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/testirajte-php-5-4</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Nova era PHP frameworkova</title>
      <pubDate>Tue, 24 May 2011 08:02:40 +0200</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/uWoPz1FL-GI/nova-era-php-frameworkova</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/nova-era-php-frameworkova</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	2011. godina donosi puno toga novog u svetu PHP frameworkova, sigurno puno dobrog, mada možda i pone&scaron;to lo&scaron;e. Sa najavljenim novim verzijama nekih od najpopularnijih frameworkova, Juozas Kaziukėnas je na svom blogu objavio članak pod naslovom &quot;<a href="http://blog.webspecies.co.uk/2011-05-23/the-new-era-of-php-frameworks.html">Nova era PHP frameworkova</a>&quot; u kojem je podelio snama svoje viđenje trenutnog i budućeg stanja PHP frameworkova.</p>
<p>
	Autor je u članku objasnio kako je sve počelo pre nekih 6 godina i &scaron;ta su trenutno najveći problemi. Nadalje, dao je svoje mi&scaron;ljenje za&scaron;to 2011. godina predstavlja novu eru, koje su neke od novina koje većina frameworkova uključuje i kada su te nove verzije za očekivati. Uzbudljiva godina u svakom slučaju :)</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/uWoPz1FL-GI" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/nova-era-php-frameworkova</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Pravljenje šablona sa Twigom</title>
      <pubDate>Wed, 04 May 2011 07:53:17 +0200</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/JL1NM29XC-Y/pravljenje-sablona-sa-twigom</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/pravljenje-sablona-sa-twigom</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Jedna od novijih biblioteka za pravljenje &scaron;ablona u PHP-u jeste <a href="http://www.twig-project.org/">Twig</a>, koja je relativno brzo dobila na popularnosti jer ga je napravila i koristi, pre svega, Symfony zajednica. Na Zend Developer Zone-u je Vikram Vaswani u dva poduža članka opisao kako pomoću Twig-a i PHP-a praviti &scaron;ablone.</p>
<p>
	<a href="http://devzone.zend.com/article/13633-Creating-Web-Page-Templates-with-PHP-and-Twig-part-1-">U prvom delu</a> je autor opisao kako instalirati Twig, osnovni primer prosleđivanja promenljivih u &scaron;ablon, kako se radi sa for petljama i nizovima, te pravljenje layout-a uključivanjem vi&scaron;e manjih &scaron;ablona u jedan veći.</p>
<p>
	<a href="http://devzone.zend.com/article/14158-Creating-Web-Page-Templates-with-PHP-and-Twig-part-2">Drugi deo članka</a> se bavi naprednijim stvarima kao &scaron;to je nasleđivanje &scaron;ablona, pravljenje i kori&scaron;ćenje raznih filtera za sadržaj i cache-iranje &scaron;ablona.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/JL1NM29XC-Y" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/pravljenje-sablona-sa-twigom</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Upoznavanje sa Yii frameworkom</title>
      <pubDate>Thu, 28 Apr 2011 07:59:57 +0200</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/-vjUuF3Xvcs/upoznavanje-sa-yii-frameworkom</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/upoznavanje-sa-yii-frameworkom</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Jedan od novijih frameworkova u PHP svetu jeste Yii framework. Među glavnim odlikama ovog frameworka izdvaja se generator koda pomoću kojeg je moguće izgenerisati skelet aplikacije, CRUD operacije... Na svom blogu Jason Gilmore je objavio <a href="http://www.phpbuilder.com/columns/yii-php-framework/Jason_Gilmore04262011.php3 ">uvod u Yii framework</a>, gde u svega par koraka pravi jednostavan, ali funkcionalan sajt.</p>
<p>
	U članku je autor objasnio kako se Yii instalira, kako napraviti novu aplikaciju, nove stranice i forme za unos podataka pomoću generatora koda i kako podesiti pristup MySQL bazi podataka.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/-vjUuF3Xvcs" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/upoznavanje-sa-yii-frameworkom</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Uvod u PDO</title>
      <pubDate>Tue, 26 Apr 2011 18:18:47 +0200</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/S-j9wh5Sgcc/uvod-u-pdo</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/uvod-u-pdo</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Uvođenjem objekata u PHP, uveden je i nov način pristupa raznim bazama podataka - PHP Data Objekti, ili PDO. PDO predstavlja sloj koji izvr&scaron;avanje upita i preuzimanje rezultata upita svodi na isti način kori&scaron;ćenja. Kako je ovo veoma zgodan način rada sa bazama, Christian South je na svom blogu objavio <a href="http://christiansouth.com/2011/04/pdo-getting-started/">kratki uvod u PDO</a>.</p>
<p>
	Autor je u ovom članku dao obje&scaron;njenje kako se konektovati na bazu pomoću PDO-a, kao i 3 različita načina za slanje upita ka bazi: PDO::exec, PDO::query i PDO::prepare.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/S-j9wh5Sgcc" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/uvod-u-pdo</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>(g)Vim za PHP programere</title>
      <pubDate>Tue, 19 Apr 2011 07:51:18 +0200</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/3UiG3dIGWiQ/vim-za-php-programere</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/vim-za-php-programere</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	(g)Vim je izuzetno moćan editor teksta, koga programeri već decenijama koriste za rad. Iako je način rada ovog editora komplikovan (dok se ne stekne navika), pruža jako puno prečica koje povaćavaju produktivnost i brzinu rada. Kako bi pomogao PHP programerima, Thijs Lensselink je na svom blogu objavio uputstvo <a href="http://lenss.nl/2011/04/vim-for-a-php-developer/">kako da se (g)Vim podesi za rad sa PHP-om</a>.</p>
<p>
	Autor u članku obja&scaron;njava kako da se uključi sintaksna podr&scaron;ka za PHP, kako da se podesi &scaron;ema boja za editor i neka druga pode&scaron;avanja. Od dodataka za (g)Vim, objasnio je :Project dodatak, kao i kako da se koristi autocomplete podr&scaron;ka za PHP.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/3UiG3dIGWiQ" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/vim-za-php-programere</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Paginacija podataka pomoću PEAR Pager-a</title>
      <pubDate>Thu, 14 Apr 2011 07:45:03 +0200</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/Ew_2AiO00j0/paginacija-podataka-pomocu-pear-pager-a</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/paginacija-podataka-pomocu-pear-pager-a</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Jedan od najče&scaron;ćih zadataka prilikom pravljenja web aplikacija jeste da se određeni podaci prikazuju po stranama, tj. da se odradi paginacija tih podataka. Jason Gilmore je na PHPBuilder sajtu objavio novi članak u kojem opisuje kako napraviti <a href="http://www.phpbuilder.com/columns/pear-pager/Jason_Gilmore04122011.php3">paginaciju podataka pomoću PEAR-ovog Pager paketa</a>.</p>
<p>
	Autor je u članku dao primere kako se pomoću ovog paketa može napraviti paginacija običnog niza podataka, koje opcije postoje za pode&scaron;avanje Pager-a, kao i kako se može napraviti paginacija podataka dobijenih iz MySQL baze podataka.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/Ew_2AiO00j0" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/paginacija-podataka-pomocu-pear-pager-a</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Autentifikacija i autorizacija u Zend Frameworku</title>
      <pubDate>Mon, 11 Apr 2011 20:11:21 +0200</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/qllB5mZRn4I/autentifikacija-i-autorizacija-u-zend-frameworku</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/autentifikacija-i-autorizacija-u-zend-frameworku</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Kod svake aplikacije, koja uključuje i rad sa nekim vrstama korisničkih naloga, jako je bitno imati dobru i sigurnu autentifikaciju i autorizaciju korisnika, kako bi se mogao utvrditi identitet korisnika i da li taj korisnik sme nad određenim resursima da izvr&scaron;ava određene akcije. Enrico Zimuel je na svom blogu objavio novi čalanak u kojem je dao <a href="http://www.zimuel.it/blog/2011/04/a-use-case-of-zend_acl-and-zend_auth-with-db-and-ldap/">primer kori&scaron;ćenja Zend_Auth i Zend_Acl komponenti</a>.</p>
<p>
	Autor je u članku dao strukturu dela baze koja čuva informacije o korisnicima, resursima i dozvolama, kao i primer koda, koji proverava da li je korisnik prijavljen u sistem i da li taj korisnik može da pristupi traženoj stranici. Ukoliko nije prijavljen, ili nema dovoljno prava, korisnik se redirektuje na login stranicu.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/qllB5mZRn4I" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/autentifikacija-i-autorizacija-u-zend-frameworku</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Uvod u CodeIgniter</title>
      <pubDate>Thu, 07 Apr 2011 19:35:03 +0200</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/DBrLPZZre3k/uvod-u-codeigniter</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/uvod-u-codeigniter</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	CodeIgniter je jedan od popularnijih PHP frameworkova, sa velikom podr&scaron;kom zajednice i sa (kako tvrde, nisam proveravao) najboljom dokumentacijom. Kako bi pomogli u savladavanju ovog frameworka, na SitePoint blogu su napisali <a href="http://blogs.sitepoint.com/an-introduction-to-codeigniter/">uvod u CodeIgniter</a>, u kojem su pokrili osnove kontrolera i view fileova.</p>
<p>
	Kako autor članka navodi, prednosti CodeIgnitera su da olak&scaron;ava i ubrzava PHP projekte, koristi MVC pristup i linearnu strukturu direktorijuma, koji se lako prati, kod je otvoren, lak i jednostavan za konfigurisanje i prilagođavanje.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/DBrLPZZre3k" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/uvod-u-codeigniter</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Pretpostvake kod validacije</title>
      <pubDate>Mon, 04 Apr 2011 07:54:01 +0200</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/V0J4TvJplxo/pretpostavke-kod-validacije</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/pretpostavke-kod-validacije</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Većina aplikacija radi sa nekom vrstom podataka koje u sistem unosi krajnji korisnik. Kako ne možemo predpostaviti da taj krajnji korisnik aplikacije nema lo&scaron;e namere, svaki unet podatak mora da se validira kako bi se potvrdio da je tačan i/ili u odgovarajućem obliku. Kako tvrdi Brandon Savage u svom novom članku, neke <a href="http://www.brandonsavage.net/validation-blind-spots-hurt-real-users/">pretpostavke oko podataka prilikom validacije</a> mogu otežati rad krajnjim korisnicima ili čak i onemogućiti kori&scaron;ćene aplikacije.</p>
<p>
	Kako navodi, problem je kada aplikacija zahteva određeni podatak u određenom obliku i ne prihvata ostale validne oblike (čest slučaj kod datuma ili brojeva telefona) ili kada se predpostavi da neki podatak može da sadrži samo određene karaktere (npr. imena mogu izričito samo slova da sadrže). Kako bi olak&scaron;ali korisnicima kori&scaron;ćenje aplikacije i eventualno sprečili probleme u radu aplikacije, autor daje nekoliko saveta, kao &scaron;to je, na primer, kori&scaron;ćenje gotovih biblioteka za validiranje podataka.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/V0J4TvJplxo" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/pretpostavke-kod-validacije</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Profilisanje PHP aplikacija</title>
      <pubDate>Thu, 31 Mar 2011 20:35:31 +0200</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/8KXoLH-5gRs/profilisanje-php-aplikacija</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/profilisanje-php-aplikacija</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Često aplikacije imaju problem sa brzinom izvr&scaron;avanja, te se moraju optimizovati. Optimizovanje aplikacije &quot;na slepo&quot; nije preporučljivo, jer u takvim slučajevima nije sigurno da se ba&scaron; kritičan deo aplikacije optimizuje. Eric Hogue u svom novom članku opisuje alate koji mogu pomoći kod <a href="http://erichogue.ca/2011/03/30/profiling-a-php-application/">profilisanja PHP aplikacija</a> i utvrđivanja koje delove aplikacije je potrebno optimizovati.</p>
<p>
	Kao alat za testiranje autor koristi Siege (mada najče&scaron;će sa svim instalacijam Apache-a dolazi mali program <a href="http://httpd.apache.org/docs/2.0/programs/ab.html">Apache Bench</a>, kojem je svrha ista kao i Siege-a), pomoću kojeg može da se utrvdi otprilike koliko korisnika može aplikacija da izdrži u isto vreme. Kao alate za profilisanje i utvrđivanje, na osnovu testova, koji su problematični delovi aplikacije, navodi xdebug i xhprof.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/8KXoLH-5gRs" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/profilisanje-php-aplikacija</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>PHP UK 2011 video snimci</title>
      <pubDate>Mon, 28 Mar 2011 21:51:55 +0200</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/SYmY7xTjr4w/php-uk-2011-video-snimci</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/php-uk-2011-video-snimci</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Krajem februara je bila održana 6. po redu PHP konferencija u Ujedinjenom Kraljevstvu, <a href="http://www.phpconference.co.uk/">PHP UK 2011</a>. Ova jednodnevna konferencija je imala 16 prezenetacija od po sat vremena. Organizatori su (hvala im mnogo!), postavili <a href="http://vimeo.com/user6188686/videos/">snimke svih prezentacija</a> na Vimeo servis gde ih svako može pregledati.</p>
<p>
	Lično sam pogledao za sada dve prezentacije, <a href="http://vimeo.com/21146993">Optimizovanje Zend Framework aplikacije</a> i <a href="http://vimeo.com/21145583">Izvan frameworkova</a>. Audio/video kvalitet ovih snimaka je, bar koliko to ja kao laik mogu proceniti, odličan, stim &scaron;to se sami slajdovi ne vide, te je njih najbolje preuzeti sa <a href="http://joind.in/event/view/506/slides#event-tabs">joind.in stranice</a> i pratiti ih uporedo sa snimcima. Naravno, u planu je da ih pogledam sve :) Uživajte!</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/SYmY7xTjr4w" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/php-uk-2011-video-snimci</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Prvi sastanak PHP User Group Novi Sad</title>
      <pubDate>Thu, 24 Mar 2011 10:03:40 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/47bgwtw7oxc/prvi-sastanak-php-user-group-novi-sad</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/prvi-sastanak-php-user-group-novi-sad</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Među planovima iza ovog projekta, između ostalog bili su i planovi o raznim offline druženjima. Kao prvi korak u ostvarivanju tih planova, prvi sastanak PHP grupe iz Novog Sada biće održan u utorak, 5. aprila, 2011. u Bezi na &Scaron;trandu. Naravno, prisustvo nije ograničeno samo na Novosađane, ko god poželi, dobrodo&scaron;ao je :) Vi&scaron;e informacija možete videti na zvaničnom sajtu <a href="http://phpug.phpplaneta.net/pugns/">PHP User Group Novi Sad</a> :)</p>
<p>
	Inače, cela ova priča ima i svoje stalno mesto na internetima (moguće da DNS jo&scaron; nije svuda propagirao), <a href="http://phpug.phpplaneta.net/">phpug.phpplaneta.net</a>. Izgled i funkcionalnost sajta je privremena, obećavam biće bolje uskoro :)</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/47bgwtw7oxc" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/prvi-sastanak-php-user-group-novi-sad</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>PHPPlaneta na IRC-u</title>
      <pubDate>Mon, 21 Mar 2011 20:55:50 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/l3Q58YM9RcY/phpplaneta-na-irc-u</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/phpplaneta-na-irc-u</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Kao jo&scaron; jedan mali korak unapred ka stvaranju/&scaron;irenju zajednice, otvoren je #phpplaneta IRC kanal na irc.freenode.net serveru. Svako ko želi, dobro do&scaron;ao je da se popriča po koja, razmene mi&scaron;ljenja i saveti i da se, naravno, pomogne ako je potrebno :)</p>
<p>
	U procesu je dodavanje bot-a za kanal, najverovatnije Phergie, samo jo&scaron; sve kockice da se poklope, je l&#39; :) Pa eto, ko je zainteresovan za ovakav vid druženja, neka navrati :)</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/l3Q58YM9RcY" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/phpplaneta-na-irc-u</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Zajednica je bitna</title>
      <pubDate>Sat, 19 Mar 2011 08:42:36 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/lKwKODDW7rE/zajednica-je-bitna</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/zajednica-je-bitna</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Jedna od četso spominjanih &quot;činjenica&quot; oko PHP-a jeste da je PHP programski jezik stvorio PHP zajednicu, a da je PHP zajednica stvorila PHP programski jezik. Možda zvuči blesavo, ali je sigurno da je element zajednice vrlo bitna stvar. Tako tvrdi i Chris Cornutt koji je u svom novom članku dao svoje mi&scaron;ljenje <a href="http://blog.phpdeveloper.org/?p=343">za&scaron;to je zajednica bitna</a>.</p>
<p>
	Kako navodi, velika većina PHP programera nije savladala ovaj jezik potpuno samostalno, već najverovatnije u okviru neke zajednice (forumi, blogovi, IRC...) i da je isto tako velika većina PHP programera &quot;zatvorila krug&quot; tako &scaron;to se odužuje zajednici pomažući početnicima.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/lKwKODDW7rE" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/zajednica-je-bitna</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Saniranje HTML-a pomoću regularnih izraza</title>
      <pubDate>Fri, 18 Mar 2011 20:22:03 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/o-_YuAY2h94/saniranje-html-a-pomocu-regularnih-izraza</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/saniranje-html-a-pomocu-regularnih-izraza</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Jedan od najče&scaron;ćih vektora napada na web aplikacije jeste Cross Site Scripting, XSS. Prilikom ovakvih napada, napadač ubrizgava maliciozni JavaScript, HTML i/ili CSS kod u izlaz web aplikacije, pomoću kojeg se napadaju korisnici web aplikacije. P&aacute;draic Brady je na svom blogu objavio novi članak o <a href="http://blog.astrumfutura.com/2011/03/regex-html-sanitisation-off-with-its-head/">sprečavanju XSS napada pomoću regularnih izraza</a> i smatra kako je <strong>ovaj način sprečavanja pogre&scaron;an</strong>!</p>
<p>
	Kako navodi, proteklih godinu dana je sprovodio istraživanje o svim dostupnim PHP bibliotekama za sprečavanje XSS napada i da je do&scaron;ao do zaključka da su sve biblioteke, koje se zasnivaju na regularnim izrazima, nesigurne iz prostog razloga &scaron;to je nemoguće napisati regularni izraz koji može pokriti sve slučajeve napada.</p>
<p>
	Kao jedinu alternativu i trenutno najbolje i najsigurnije re&scaron;enje navodi biblioteku <a href="http://htmlpurifier.org/">HTMLPurifier</a>, jedina koja se ne oslanja na regularne izraze i koja zapravo bilo kakav HTML menja u validan.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/o-_YuAY2h94" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/saniranje-html-a-pomocu-regularnih-izraza</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Martovske ideje</title>
      <pubDate>Wed, 16 Mar 2011 07:46:26 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/eG6yMEVXXa0/martovske-ideje</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/martovske-ideje</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	U cilju osvežavanja i &quot;oživljavanja&quot; blogova, popriličan broj članova PHP zajednice se odazvalo <a href="http://shiflett.org/blog/2011/mar/ideas-of-march">ideji Chris Shiflett-a</a> da se tokom marta meseca vi&scaron;e pi&scaron;e o PHP-u, web razvoju i generalno o zajednici. Naravno, ako neko nastavi da bloguje sa povećanim intenzitetom i posle marta, tim bolje :) Ceo ovaj &quot;pokret&quot; je dobio naziv &quot;The Ideas of March&quot; iliti martovske ideje. Na PHPDeveloper sajtu je postavljena poduža <a href="http://www.phpdeveloper.org/news/16047">lista blogera</a> koji su se priključili akciji. Ideja za ovaj pokret je odlična i nadam se da će broj kvalitetnih postova naglo porasti i da će i tako ostati :)</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/eG6yMEVXXa0" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/martovske-ideje</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Zend Framework view helperi</title>
      <pubDate>Tue, 15 Mar 2011 05:52:03 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/DOUpwHFkL4A/zend-framework-view-helperi</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/zend-framework-view-helperi</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Jedna od jačih strana Zend Frameworka jeste Zend_View komponenta i mogućnost pravljenja pomoćnih metoda za View objekat, pored nekih već postojećih koje dolaze &quot;ugrađene&quot; sa frameworkom. Prednost ovih pomoćnih metoda jeste ta da se, na primer, logika formatiranja nekih podataka može izvući na jedno mesto i iskoristiti na vi&scaron;e mesta u aplikaciji, bez dupliranja koda. Rob Allen je na svom blogu objavio članak <a href="http://akrabat.com/zend-framework/zend-framework-view-helpers/">kako se pomoćne metode koriste i pode&scaron;avaju</a>.</p>
<p>
	U članku je obja&scaron;njen osnovni princip rada pomoćnih metoda, kako se prave pomoćne metode, gde se po default-u sme&scaron;taju i koji prefix imaju i kako mogu pomoćne metode koje se koriste na vi&scaron;e različitih projekata izvući u zasebnu biblioteku i koristiti bez problema.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/DOUpwHFkL4A" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/zend-framework-view-helperi</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Optimizovanje Magento instalacije</title>
      <pubDate>Wed, 09 Mar 2011 07:47:39 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/riYtHP6rgds/optimizovanje-magento-instalacije</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/optimizovanje-magento-instalacije</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Jedna od najvеćih kritika za Magento, vodeću ecommerce platformu, je upućena na brzinu aplikacije, tj. sporost aplikacije. Na iBuildings portalu, Rupert Jones je objavio članak sa <a href="http://techportal.ibuildings.com/2011/03/08/optimising-magento-for-performance/">savetima za optimizaciju Magento instalacije</a>, kako da se izvr&scaron;e neka fina pode&scaron;avanja na serveru kako bi aplikacija imala bolje performanse.</p>
<p>
	Saveti uključuju ke&scaron;iranje rezultata iz baze podataka pomoću memcache-a, ke&scaron;iranje sadržaja pomoću mod_cache Apache modula, pode&scaron;avanje mod_expires i KeepAlive stavki kod Apache-a, uključivanje gzip kompresije i mnoge druge stavke. Naravno, čak i ako ne koristite Magento, svakako proučite članak jer se većina ovih stavki može primeniti zapravo na bilo koju web aplikaciju.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/riYtHP6rgds" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/optimizovanje-magento-instalacije</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>PHP biblioteke za rad sa šablonima</title>
      <pubDate>Mon, 07 Mar 2011 19:34:14 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/0WYDr63ao8A/php-biblioteke-za-rad-sa-sablonima</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/php-biblioteke-za-rad-sa-sablonima</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Prilikom pravljenja web sajtova i aplikacija sa PHP-om, jedna od dobrih praksi jeste razdvajanje izgleda aplikacije od logike aplikacije. Na taj način se dobija čistiji i pregledniji kod i lak&scaron;e je raditi izmene na određenim delovima. Često se za to koristi neka od biblioteka za rad sa &scaron;ablonima, među kojima je najpopularnija Smarty biblioteka, mada ona nije jedina. Simone D&#39;Amico je na Webification blogu <a href="http://webification.com/best-php-template-engines">uporedio 17 različitih biblioteka za &scaron;ablone</a>.</p>
<p>
	Među upoređenim bibliotekama, pored već spomenutog Smarty-a, na&scaron;le su se Savant, Dwoo, Sugar, FXL Template i druge biblioteke. Za osnovno upoređivanje je uzeto podržana verzija PHP-a, dostupnost dokumentacije, foruma za diskusije, mogućnost pro&scaron;irenja biblioteke. Takođe, svaka od ovih biblioteka je zasebno opisana, gde su istaknute pre svega prednosti date biblioteke u odnosu na druge.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/0WYDr63ao8A" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/php-biblioteke-za-rad-sa-sablonima</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>CodeIgniter Sparks</title>
      <pubDate>Tue, 01 Mar 2011 21:05:42 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/stONvx7Ih40/codeigniter-sparks</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/codeigniter-sparks</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	<a href="http://getsparks.org/">CodeIgniter Sparks</a> je alat i web sajt koji služi za pravljenje, preuzimanje i kori&scaron;ćenje raznih modula i dodatnih funkcionalnosti za CodeIgniter framework. Može se slobodno reći da je ovaj alat PEAR za CodeIgniter. U trenutku pisanja ovog članka postavljeno je 1487 &quot;sparkova&quot;, &scaron;to je poprilično velik broj sobzirom da je projekat zaživeo pre nekoliko dana.</p>
<p>
	Na getsparks.org sajtu možete <a href="http://getsparks.org/packages/browse/latest">pregledati trenutno postavljene pakete</a>, pročitati <a href="http://getsparks.org/install">kako instalirati Sparks</a>, <a href="http://getsparks.org/get-sparks">kako instalirati pakete</a>, <a href="http://getsparks.org/make-sparks">kako napraviti Sparks paket</a> ili pogledati <a href="http://www.youtube.com/watch?v=S1tnV2uX0-Q">uvodni video</a> i uveriti se u jednostavnost sistema. Iako sam ja iz tabora Zend Frameworka, mogu priznati da mi se ovaj princip izuzetno dopada :)</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/stONvx7Ih40" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/codeigniter-sparks</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Osvojite kartu za DPC11!</title>
      <pubDate>Sat, 26 Feb 2011 13:05:08 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/UH08GDiBWR8/osvojite-kartu-za-dpc11</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/osvojite-kartu-za-dpc11</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Kompanija iBuildings je odlučila da napravi <a href="http://techportal.ibuildings.com/2011/02/25/win-a-ticket-to-dpc11/">malu nagradnu</a> igru u kojoj može da se ovoji karta za ovogodi&scaron;nju holandsku PHP konferenciju, DPC11, koja će biti održana u Amsterdamu, od 19. do 21. maja. Sve &scaron;to je potrebno da se uradi jeste da se <a href="http://techportal.ibuildings.com/2011/02/25/win-a-ticket-to-dpc11/">ostavi komentar na njihov članak</a>. 18. marta će biti održano izvlačenje gde će nasumice biti odabran jedan komentator koji će dobiti ulaznicu.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/UH08GDiBWR8" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/osvojite-kartu-za-dpc11</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Kako pomoći u održavanju PEAR paketa</title>
      <pubDate>Mon, 21 Feb 2011 18:54:59 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/aBm2L8xNrno/kako-pomoci-u-odrzavanju-pear-paketa</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/kako-pomoci-u-odrzavanju-pear-paketa</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	PEAR je skup raznovrsnih komponenti i paketa za PHP. Neretko se, međutim, de&scaron;ava da se, iz različith razloga, pojedini paketi slabo ili uop&scaron;te ne održavaju. Till Klampaeckel je na svom blogu dao nekoliko saveta kako može da se <a href="http://till.klampaeckel.de/blog/archives/139-Contributing-to-PEAR-Taking-over-packages.html">pomogne kod održavanja PEAR paketa</a>, bilo da je reč o popravci neke gre&scaron;ke u paketu ili dodavanju novih stvari.</p>
<p>
	Najbolji način da se pomogne jeste da se otvori bug report sa detaljnim opisom problema, da se ponudi moguće re&scaron;enje za problem, patch za problem kao i da se priloži unit test, kako bi svi bili sigurni da je problem zaista re&scaron;en. Ukoliko su glavni developeri paketa neaktivni, potrebno je poslati mail PEAR QA timu i oni će napraviti novu verziju paketa sa novim izmenama.</p>
<p>
	Ukoliko neko postane aktivan sa ovakvim promenama i doradama, nije isključeno da će PEAR QA tim da mu ponudi preuzimanje održavanja datog PEAR paketa.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/aBm2L8xNrno" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/kako-pomoci-u-odrzavanju-pear-paketa</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>PHPUnit anotacija i imitacija</title>
      <pubDate>Thu, 17 Feb 2011 19:01:18 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/Ok26vGf-SQ4/phpunit-anotacija-i-imitacija</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/phpunit-anotacija-i-imitacija</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Treći deo serije članaka o PHPUnit-u na SitePoint blogu je objavljen u kojem autor ovoga puta obja&scaron;njava <a href="http://blogs.sitepoint.com/2011/02/17/advanced-phpunit-testing-annotations-and-mocking/">anotaciju (annotation) testova i kori&scaron;ćenje imitacije (mocking) u testovima</a>. Ova dva PHPUnit alata služe za jednostavnije i efikasnije pravljenje unit testova. Za podsetnik, prvi deo je <a href="http://phpplaneta.net/uvod-u-phpunit">uvod u PHPUnit</a>, dok se drugi deo bavi <a href="http://phpplaneta.net/phpunit-assertion-i">PHPUnit assertion-ima</a>.</p>
<p>
	Anotacija služi za lak&scaron;e definisanje kako se testovi generi&scaron;u i izvr&scaron;avaju. Ukoliko se na određeni način anotiraju, obeleže metode klase, koju treba testirati, PHPUnit-ov generator testova može da izgeneri&scaron;e &quot;skelet&quot; tog testa &scaron;to ubrzava pisanje testova. S druge strane, anotiranjem samih testova, može da se utiče na izvr&scaron;avanje tih testova.</p>
<p>
	U slučaju da objekat koji se testira, zavisi od nekog drugog objekta, taj drugi objekat se putem imitacije, mocking-a, može zameniti &quot;lažnim&quot; objektom i tako u&scaron;tedeti na vremenu i memoriji potrebnoj za izvr&scaron;avanje testova. Imitiacija se najče&scaron;će koristi da bi se izbeglo konektovanje na server baze podataka i moguće dugotrajno čekanje da se upiti izvr&scaron;e.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/Ok26vGf-SQ4" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/phpunit-anotacija-i-imitacija</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Custom View objekat u Zend Frameworku</title>
      <pubDate>Wed, 16 Feb 2011 18:07:22 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/2rSBHP8tosQ/custom-view-objkeat-u-zend-frameworku</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/custom-view-objkeat-u-zend-frameworku</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Jedna od velikih prednosti Zend Framework-a jeste ta da programer nije ograničen samo na komponente koje se nalaze unutar ZF-a, već, sa malo truda, komponente se mogu zameniti sa nekim drugima, bilo gotovim ili onima koji se pi&scaron;u &quot;od početka. Tako, na primer, Zend_View komponenta se može zameniti sa nekom drugom, recimo u slučaju da je potrebno koristiti neki drugi templateing engine, kao &scaron;to je Smarty. Rob Allen je na svom blogu objavio članak u kojem opisuje kako se <a href="http://akrabat.com/zend-framework/using-your-own-view-object-with-zend_application/">Zend_View objekat može zameniti sa nekim custom View objektom unutar jedne ZF aplikacije</a>.</p>
<p>
	Jedan od načina jeste da se prilikom inicijalizacije aplikacije, prepi&scaron;e metoda koja inicijalizuje Zend_View objekat. Drugi način, koji je lak&scaron;i za prenos sa projekta na projekt, jeste da se napravi novi view resurs, koji nasleđuje već postojeći Zend_View resurs.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/2rSBHP8tosQ" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/custom-view-objkeat-u-zend-frameworku</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Novi PHP podcast</title>
      <pubDate>Tue, 15 Feb 2011 10:55:41 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/bvjg1m6T3ZU/novi-php-podcast</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/novi-php-podcast</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Cal Evans je pokrenuo novi projekat pod nazivom &quot;<a href="http://voicesoftheelephpant.com/">Voices of the ElePHPant</a>&quot;, sajt gde će objavljivati podcast-ove sa intervjuima članova PHP zajednice, koji doprinose unapređenju i pobolj&scaron;anju PHP-a i zajednice. Za sada je postavljen samo mali <a href="http://voicesoftheelephpant.com/2011/02/07/coming-soon/">uvod u celu priču</a>, ali uskoro će biti postavljeni i prvi intervjui.</p>
<p>
	Podcastove možete pratiti preko <a href="http://www.itunes.com/">iTunes</a>-a ili preko <a href="http://voicesoftheelephpant.com/feed/podcast/">RSS feed</a>-a. Ukoliko želite, možete i <a href="http://voicesoftheelephpant.com/nominate-a-voice/">predložiti osobu za intervju</a>.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/bvjg1m6T3ZU" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/novi-php-podcast</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Pravljenje i održavanje PEAR kanala pomoću Pirum-a</title>
      <pubDate>Mon, 14 Feb 2011 07:48:40 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/OP6JmCom8mg/pravljenje-i-odrzavanje-pear-kanala-pomocu-pirum-a</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/pravljenje-i-odrzavanje-pear-kanala-pomocu-pirum-a</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Ranije sam već pisao o <a href="http://phpplaneta.net/napravite-svoj-pear-kanal-pomocu-pirum-a">Pirum-u</a>, alatu pomoću kojeg možete praviti svoje PEAR kanale, kako bi olak&scaron;ali distribuciju PHP paketa i aplikacija. Mike Willbanks je na svom blogu napisao tutorijal koji obja&scaron;njava <a href="http://blog.digitalstruct.com/2011/02/09/building-and-maintaining-a-pear-server-with-pirum/">pravljenje i održavanje PEAR kanala napravljenih pomoću Pirum-a</a>.</p>
<p>
	Autor obja&scaron;njava &scaron;ta je potrebno na serveru (PEAR i ssh pristup) i kako se Pirum instalira. Dat je primer pirum.xml filea koji služi za opis PEAR kanala koji će biti postavljen na server. Nadalje, obja&scaron;njeno je kako se pravi glavni repozitorij PEAR kanala i kako se dodaju paketi u isti.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/OP6JmCom8mg" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/pravljenje-i-odrzavanje-pear-kanala-pomocu-pirum-a</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>PHPBenelux 2011</title>
      <pubDate>Mon, 07 Feb 2011 19:19:56 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/my6pZkUO0EM/phpbenelux-2011</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/phpbenelux-2011</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Grupa PHP programera i entuzijasta iz zemalja Beneluxa su organizovali krajem januara, dvodnevnu, drugu po redu <a href="http://conference.phpbenelux.eu/">PHPBenelux konferenciju</a> u Antwerpenu, Belgiji. Lično sam planirao da idem, ali na kraju su ti planovi propali, jer je plaćanje ulaznica bilo moguće samo putem PayPal-a. Sledeće godine ;) Konferenciju sam kolko-tolko ispratio putem Twitter-a i sad mi je ba&scaron; žao &scaron;to nisam bio - po svemu sudeći, predavanja su bila odlična.</p>
<p>
	Neka od predavanja:</p>
<ul>
	<li>
		<a href="http://joind.in/talk/view/2411">27 načina da budete bolji programer</a> - Lorna Mitchell, Ivo Jansch</li>
	<li>
		<a href="http://joind.in/talk/view/2420">Testiranje nemogućeg</a> - Stephan Hochdoerfer</li>
	<li>
		<a href="http://joind.in/talk/view/2412">Geolokacija i mape u PHP-u</a> - Derick Rethans</li>
	<li>
		<a href="http://joind.in/talk/view/2488">Karakterset i enkoding</a> - Kore Nordmann</li>
	<li>
		<a href="http://joind.in/talk/view/2487">Zend Framework 2.0 novosti</a> - Rob Allen</li>
</ul>
<p>
	Kompletan plan i program sa listom svih predavanja možete pogledati na <a href="http://joind.in/event/view/466">Joind.in stranici</a>, a možete pročitati i par utisaka koje su napisali <a href="http://caseysoftware.com/blog/phpbenelux-2011-recap">Keith Casey</a> i <a href="http://akrabat.com/conferences/a-review-of-php-benelux-2011/">Rob Allen</a>.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/my6pZkUO0EM" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/phpbenelux-2011</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Zašto su namespace-ovi bitni?</title>
      <pubDate>Sat, 05 Feb 2011 18:43:05 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/MYcet6VoPv4/zasto-su-namespace-ovi-bitni</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/zasto-su-namespace-ovi-bitni</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Sve do PHP verzije 5.3, organizacija fileova, koje sadrže razne biblioteke, klase, funkcije, se svodila najče&scaron;će na 1:1 mapiranje između naziva klase i putanje do filea u kojoj je ta klasa sme&scaron;tena. Ovo je znalo da dovede do poprilično dugačkih (i ružnih) naziva klasa, npr. Zend_Controller_Router_Route_Regex. U svom novom članku Matthew Weier O&#39;Phinney govori i uz nekoliko primera nam pokazuje, <a href="http://weierophinney.net/matthew/archives/254-Why-PHP-Namespaces-Matter.html">za&scaron;to su PHP namespaceovi bitni</a> i kako nam mogu pomoći u organizaciji koda.</p>
<p>
	Autor navodi da je pomoću namespaceova i naziva istih mnogo jednostavnije utvrditi gde se neki deo koda nalazi u file sistemu, da je zbog mogućnosti uvoženja i preimenovanja namespaceova čitljivost koda povećana, kao i da je olak&scaron;ano praćenje međuzavisnosti delova koda.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/MYcet6VoPv4" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/zasto-su-namespace-ovi-bitni</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Unit testiranje Zend Frameworka od verzije 1.8</title>
      <pubDate>Wed, 02 Feb 2011 20:42:36 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/vKChHKKXXbM/unit-testiranje-zend-frameworka-od-verzije-1-8</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/unit-testiranje-zend-frameworka-od-verzije-1-8</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Najveća novina u Zend Frameworku od verzije 1.8 jeste promena načina inicijalizacije, bootstrapinga, same aplikacije i uvođenje u &quot;igru&quot; Zend_Application komponente. Ove promene su dovele i do promene načina testiranja ZF aplikacija. Na ZendCon konferenciji pro&scaron;le godine, Michelangelo van Dam je održao prezentaciju o <a href="http://devzone.zend.com/article/12959-Episode-35-Unit-Testing-in-Zend-Framework-1.8">unit testiranju Zend Framework aplikacija od verzije 1.8</a>. To predavanje je snimljeno i objavljeno na Zend Developer Zone-u kao audio materijal.</p>
<p>
	Prezentacija govori o pode&scaron;avanju testova, koja je (preporučena) struktura datoteka, kako se testiraju kontroleri, forme, modeli i izmene nad bazom podataka. Prezentacija je dostupna na <a href="http://www.slideshare.net/DragonBe/unit-testing-after-zf-18">SlideShare</a>-u, a <a href="http://devzone.zend.com/article/12959-Episode-35-Unit-Testing-in-Zend-Framework-1.8">audio zapis</a> možete ili preslu&scaron;ati na stranici ili preuzeti istu u MP3 formatu.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/vKChHKKXXbM" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/unit-testiranje-zend-frameworka-od-verzije-1-8</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>CodeIgniter 2.0</title>
      <pubDate>Tue, 01 Feb 2011 20:05:00 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/pvQtZ0M0t1o/codeigniter-2-0</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/codeigniter-2-0</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Kompanija EllisLab i zajednica iza CodeIgniter framework-a je pre par dana objavila najnoviju verziju ovog framework-a, <a href="http://codeigniter.com/news/codeigniter_2.0.0_released/">CodeIgniter 2.0</a>. Najveća novost u vezi novog CI-a jeste da sada postoje dve grane, CodeIgniter Core i CodeIgniter Reactor. Core grana je grana koju razvija isključivo kompanija EllisLab i u kojoj će razvoj ići mnogo sporije nego u drugoj grani. Reactor grana se razvija od strane zajednice i grupe programera &quot;CodeIgniter Reactor Engineers&quot; i u razvoj ove grane može bilo ko da se uključi. Promene napravljene u Core grani će biti ubačene u Reactor granu gotovo odmah, dok će promene u drugom pravcu malo teže prolaziti.</p>
<p>
	Neke od ostalih novina u CI 2 jeste izbacivanje podr&scaron;ke za PHP 4 (minimalna verzija PHP-a je 5.1), form helper ima ugrađenu CSRF za&scaron;titu, na mesto pluginova su ubačeni helperi, ugrađena biblioteka za autentifikaciju, 50+ popravljenih bugova... Za kompletnu listu novosti pogledajte <a href="http://codeigniter.com/user_guide/changelog.html">change log</a>.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/pvQtZ0M0t1o" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/codeigniter-2-0</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Zašto je Kohana odličan framework</title>
      <pubDate>Thu, 27 Jan 2011 19:04:36 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/7rsZTbet36M/zasto-je-kohana-odlican-framework</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/zasto-je-kohana-odlican-framework</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Jedan od frameworkova u PHP svetu koji svakako zaslužuje pažnju jeste <a href="http://kohanaframework.org/">Kohana framework</a>. Kohana spada u jedne od popularnijih frameworkova, odlikuje se lakoćom savladavanja, brzinom izvr&scaron;avanja, punom podr&scaron;kom za internacionalizaciju web aplikacija... Tako je Shameer Chamal u svom novom članku opisao &scaron;ta je to &scaron;to <a href="http://shameerc.com/2011/01/why-kohana-is-an-awesome-framework.html">Kohana-u čini odličnim frameworkom</a>.</p>
<p>
	Jedna od glavnih odlika, kako autor navodi, jeste hijerarhijski MVC pristup, &scaron;to omogućava veliku fleksibilnost i ekstenzibilnost u radu. Između ostalog navodi i stavke poput skalabilnosti, lakoće konfigurisanja sistema, ugrađenih alata za bezbednost, itd. Na kraju članka je skupio listu linkova do raznih članaka i tutorijala, koje takođe vredi pročitati.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/7rsZTbet36M" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/zasto-je-kohana-odlican-framework</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Podešavanje LAMP razvojnog okruženja</title>
      <pubDate>Tue, 25 Jan 2011 19:29:31 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/_1O8mMrzEOQ/podesavanje-lamp-razvojnog-okruzenja</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/podesavanje-lamp-razvojnog-okruzenja</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Jedno od najpopularnijih i najkori&scaron;ćenijih razvojnih okruženja za PHP jeste LAMP - Linux, Apache, MySQL, PHP. Imati u &quot;lokalu&quot; jedno takvo okruženje ima nekoliko prednosti, pre svega, razvoj u lokalu je mnogo brži, kao i može da se namesti da lokalno razvojno okruženje bude približno identično produkcionom serveru, &scaron;to smanjuje mogućnost gre&scaron;aka jednom kada se projekat prebaci na produkcioni server. Kako bi olak&scaron;ali i približili krajnjim korisnicima, tj. programerima, pode&scaron;avanje ovakvog jednog razvojnog okruženja, na Flingbits portalu je objavljen članak <a href="http://www.flingbits.com/tutorial/view/setting-up-a-lamp-development-environment">kako podesiti LAMP razvojno okruženje</a>.</p>
<p>
	U članku je opisano instaliranje Ubuntu operativnog sistema (kako bi proces bio &scaron;to lak&scaron;i, instaliranje se vr&scaron;i na &quot;čist&quot; računar), instalacija Apache web servera, PHP programskog jezika i MySQL servera za baze podataka. Nadalje, obja&scaron;njeno je kako da se izvr&scaron;i neka osnovna konfiguracija Apache-a i kako pokrenuti prvi lokalni web site.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/_1O8mMrzEOQ" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/podesavanje-lamp-razvojnog-okruzenja</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Zend Framework i PDO_SQLSRV driver</title>
      <pubDate>Mon, 24 Jan 2011 20:40:37 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/axMUpyQN8-w/zend-framework-i-pdo-sqlsrv-driver</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/zend-framework-i-pdo-sqlsrv-driver</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Zend Framework je biblioteka za koju postoji mnogo tutorijala na internetu, ali retko koji pokriva ZF na Windows operativnim sistemima, IIS web serverima i SQL serverima za bazu podataka. Na svom MSDN blogu Brian Swan je napisao tutorijal kako može da se koristi <a href="http://blogs.msdn.com/b/brian_swan/archive/2011/01/20/using-the-zend-framework-and-the-pdo-sqlsrv-driver.aspx">Zend Framework sa PDO_SQLSRV driver-ima za SQL server</a>. Kako autor sam priznaje, ovo je njegov prvi susret sa ZF-om, te je i on sam koristio tutorijal koji je napisao Rob Allen (i koji koristi &quot;običan&quot; WAMP stack).</p>
<p>
	U članku je zapravo napisana samo razlika između Allenovog tutorijala i koraka potrebnih da ZF radi sa IIS-om i SQL serverom. Članak opisuje kako da se namesti sistem da može da se koristi Zend_Tool komponenta, kako da se u IIS-u nameste Apache pravila za &quot;lepe linkove&quot; i konekcija za bazu na SQL Server.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/axMUpyQN8-w" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/zend-framework-i-pdo-sqlsrv-driver</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>PHPUnit assertion-i</title>
      <pubDate>Thu, 20 Jan 2011 19:56:13 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/6CTBZg2apik/phpunit-assertion-i</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/phpunit-assertion-i</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Kao drugi deo uvoda u PHPUnit (prvi deo možete pogledati <a href="http://phpplaneta.net/uvod-u-phpunit">ovde</a>), na SitePoint blogu je objavljen članak koji detaljnije <a href="http://blogs.sitepoint.com/2011/01/20/be-more-asssertive-getting-to-know-phpunits-assertions/">obja&scaron;njava assertion-e u PHPUnit-u</a>. Pomoću assertion-a se može utvrditi, na primer, da li su vrednosti dve promenljive jednake, manje ili veće, da li su istog tipa, da li neka promenljiva ima vrednost null, da li je true ili false...</p>
<p>
	Članak takođe obja&scaron;njava kako se može označiti neki test kao nedovr&scaron;en, kako PHPUnit ne bi prijavljivao gre&scaron;ke za testove koji nisu dovr&scaron;eni, ili kako se može preskočiti neki test u slučaju neke gre&scaron;ke koja je izvan opsega testiranja, kao npr. neuspela konekcija na bazu.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/6CTBZg2apik" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/phpunit-assertion-i</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Hash funkcije i čuvanje lozinki</title>
      <pubDate>Tue, 18 Jan 2011 20:36:16 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/eb__0Zujs6g/hash-funkcije-i-cuvanje-lozinki</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/hash-funkcije-i-cuvanje-lozinki</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Pravilno i sigurno čuvanje korisničkih podataka unutar web aplikacije, pre svega pristupnih lozinki, je jedno od najbitnijih stvari na koju programer mora da obrati pažnju. Kako bi se razjasnile različiti načini čuvanja pristupnih podataka, na Nettuts blogu je objavljen članak koji <a href="http://net.tutsplus.com/tutorials/php/understanding-hash-functions-and-keeping-passwords-safe/">obja&scaron;njava hash funkcije i kako sigurno (sigurnije?) čuvati lozinke</a>.</p>
<p>
	Autor obja&scaron;njava &scaron;ta je hash, kakvi tipovi postoje, koji su sigurnosni problemi u njihovom kori&scaron;ćenju i kako se ti problemi mogu sprečiti. Na kraju je dat primer jedne pomoćne klase koja može da se koristi za pravljenje korisničkih lozinki i validiranje istih.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/eb__0Zujs6g" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/hash-funkcije-i-cuvanje-lozinki</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Osvojite kartu za PHP UK 2011</title>
      <pubDate>Mon, 17 Jan 2011 18:52:28 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/jYQRxSkdIxQ/osvojite-kartu-za-php-uk-2011</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/osvojite-kartu-za-php-uk-2011</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Kompanija Zend je spremila za PHPiste malo iznenađenje - <a href="http://www.zend.com/en/community/phpuk-drawing">izvlačenje ulaznice</a> za ovogodi&scaron;nju PHP konferenciju u Londonu! 6. po redu <a href="http://www.phpconference.co.uk/">PHP UK konferencija</a> se održava 25. februara, dok se za ulaznicu možete prijaviti do 14. februara - nepunih mesec dana, tako da požurite :)</p>
<p>
	<a href="http://www.phpconference.co.uk/talks">Ovogodi&scaron;nji program</a> uključuje prezentacije o NoSQL-u, frameworkovima, design patternima, XDebug...</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/jYQRxSkdIxQ" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/osvojite-kartu-za-php-uk-2011</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Barkodovi i QR kodovi sa PHP-om</title>
      <pubDate>Wed, 12 Jan 2011 20:28:24 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/gT2nopioTxU/barkodovi-i-qr-kodovi-sa-php-om</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/barkodovi-i-qr-kodovi-sa-php-om</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Ponekad u web aplikacijama je potrebno ispuniti neke nesvakida&scaron;nje zahteve. U takvoj situaciji se nedavno na&scaron;ao Stefan Koopmanschap. Naime, jedan od zahteva je bio da aplikacija, na kojoj trenutno radi, <a href="http://www.leftontheweb.com/message/Barcodes_and_QR_codes_in_PHP">generi&scaron;e barkodove i QR kodove</a>, naravno iz PHP-a.</p>
<p>
	Za generisanje barkodova je odabrao Zend_Barcode komponentu iz Zend Frameworka, koja podržava vi&scaron;e standarda za generisanje barkodova. Pomoću ove komponente, generisanje barkoda se svelo na uključivanje potrebnih klasa, pode&scaron;avanje opcija za generator i na kraju renderovanje barkoda na stranici.</p>
<p>
	Za generisanje QR kodova je odabrao PHP QR biblioteku, koja je jo&scaron; jednostavnija za kori&scaron;ćenje. Učita se biblioteka, proslede se željeni podaci generatoru i poziva se render metoda.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/gT2nopioTxU" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/barkodovi-i-qr-kodovi-sa-php-om</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Čuvanje konfiguracionih podataka u PHP klasi</title>
      <pubDate>Tue, 11 Jan 2011 05:22:32 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/OqzdaKbeqRo/cuvanje-konfiguracionih-podataka-u-php-klasi</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/cuvanje-konfiguracionih-podataka-u-php-klasi</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Konfiguracioni fileovi i podaci su stvari koje možemo sresti kod praktično svih web aplikacija. Za skladi&scaron;tenje istih možemo koristiti INI fileove, XML, yaml ili najobičniji PHP file sa nizom konfiguracionih vrednosti. Gonzalo Ayuso u svom novom članku obja&scaron;njava kako mogu konfiguracioni podaci da se <a href="http://gonzalo123.wordpress.com/2011/01/10/using-php-classes-to-store-configuration-data/">čuvaju u PHP klasi</a>.</p>
<p>
	Kako autor navodi, prednost ovakvog pristupa je da ukoliko nam zatreba neka konfiguraciona vrednost, a ne možemo da se setimo tačnog naziva iste, autocomplete funkcionalnost IDE-a nam može pomoći, za razliku od slučaja kada je konfiguracija u npr. INI fileu, gde bi smo morali otvoriti file i pogledati tačan naziv promenljive.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/OqzdaKbeqRo" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/cuvanje-konfiguracionih-podataka-u-php-klasi</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Drupal 7</title>
      <pubDate>Sat, 08 Jan 2011 10:04:51 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/QHcg4SAkUqw/drupal-7</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/drupal-7</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Iza&scaron;la je najnovija verzija jednog od najpopularnijih CMS re&scaron;enja , <a href="http://drupal.org/drupal-7.0/sr">Drupal 7</a>. Nova verzija je lak&scaron;a za kori&scaron;ćenje sa prerađenim i unapređenim administracionim panelom, pobolj&scaron;ana je optimizacija CSS i JavaScript fileova, bolje ke&scaron;iranje sadržaja, podržano je vi&scaron;e tipova baza podataka. Neke stvari koje su do sada bile dostupne samo putem raznih dodatnih modula je od sada ugrađeno u osnovnu instalaciju Drupala, npr. dodavanje slika u sadržaj i generisanje thumbnailova raznih veličina.</p>
<p>
	Drupal 7 zahteva sledeće:</p>
<ul>
	<li>
		Web server - Apache, nginx, lightthp ili Microsoft IIS</li>
	<li>
		PHP 5.2.4 ili noviji</li>
	<li>
		MySQL 5.0.15 ili noviji, PostgreSQL 8.3 ili noviji, SQLite 3.x</li>
</ul><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/QHcg4SAkUqw" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/drupal-7</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>PHP verzije 5.3.5. i 5.2.17</title>
      <pubDate>Fri, 07 Jan 2011 10:48:18 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/H0FWypOhmLs/php-verzije-5-3-5-i-5-2-17</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/php-verzije-5-3-5-i-5-2-17</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	PHP razvojni tim je <a href="http://www.php.net/archive/2011.php#id2011-01-06-1">objavio nove verzije PHP-a</a>, 5.3.5 i 5.2.17. Ove nove verzije re&scaron;avaju kritičnu gre&scaron;ku u PHP-u, koja može da se pojavi prilikom konverzije između stringa i decimalnog broja, &scaron;to može dovesti do &quot;zakucavanja&quot; PHP interpretera u beskonačnoj petlji. Bug se pojavljuje na 32bitnim PHP procesima, nezavisno od toga da li je sistem 32 ili 64bitni. Preporučuje se da korisnici &scaron;to pre preuzmu nove verzije PHP-a.</p>
<p>
	Ukoliko želite da proverite da li je va&scaron; sistem podložan ovoj gre&scaron;ci, možete pokrenuti ovaj <a href="http://www.php.net/distributions/test_bug53632.txt">test skript</a> iz komandne linije.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/H0FWypOhmLs" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/php-verzije-5-3-5-i-5-2-17</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>CLI aplikacije sa Symfony-jem</title>
      <pubDate>Wed, 05 Jan 2011 18:51:30 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/ExDiHEZcj2c/cli-aplikacije-sa-symfony-jem</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/cli-aplikacije-sa-symfony-jem</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	U većini slučajeva PHP aplikacije su pravljene da budu kori&scaron;tene putem weba, no u nekim slučajevima potrebno je napisati i aplikaciju, skript, koja se može pokrenuti iz konzolne linije, CLI. Sa&scaron;a Stamenković je za svoj prvi blog post napisao tutorijal o pravljenju <a href="http://dev.umpirsky.com/building-cli-apps-with-symfony-console-component/">CLI aplikacije pomoću Symfony frameworka</a>, tačnije pomoću Symfony Console komponente.</p>
<p>
	Kao primer autor je napisao jednostavan kalkulator koji se pokreće iz komandne linije (fokus primera je na tome kako treba napisati CLI aplikaciju, a ne &scaron;ta ona radi). Pokazano je kako se pi&scaron;e CLI aplikacija, kako se pokreće i kako može da se testira.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/ExDiHEZcj2c" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/cli-aplikacije-sa-symfony-jem</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Slanje PHP grešaka na mail</title>
      <pubDate>Tue, 04 Jan 2011 18:21:59 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/VX5pzzKDlXk/slanje-php-gresaka-na-mail</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/slanje-php-gresaka-na-mail</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Često tek nakon pu&scaron;tanja &quot;live&quot; neke web aplikacije, razne gre&scaron;ke izađu na videlo. Informacije o tim gre&scaron;kama puno pomažu oko brzog i efikasnog re&scaron;avanja problema. Na Nettuts+ portalu postavljen je novi tutorijal kako pomoću set_error_handler funkcije možete da napravite <a href="http://net.tutsplus.com/tutorials/php/quick-tip-email-error-logs-to-yourself-with-php/">sistem koji će gre&scaron;ke slati na mail</a> i tako vas gotovo trenutno obavestiti o problemu.</p>
<p>
	Primer koda pokazuje kako da se napravi i koristi funkcija koja će slati mailove. Takođe, daju i par saveta da se krajnjem korisniku uvek ispi&scaron;e poruka da je do&scaron;lo do problema, kao i da se tokom samog razvoja aplikacije ova funkcija eventualno ugasi da ne bi slali sebi previ&scaron;e poruka.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/VX5pzzKDlXk" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/slanje-php-gresaka-na-mail</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Zend Date konstante</title>
      <pubDate>Wed, 29 Dec 2010 20:38:36 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/o5-hXpyp9i4/zend-date-konstante</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/zend-date-konstante</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Rad sa datumom i vremenom u programiranju zna biti poprilično težak posao. Jedna od najboljih biblioteka za rad sa vremenom i datumom u PHP-u jeste Zend_Date komponenta iz Zend Frameworka. <span class="title"><span class="stub">Sudheer Satyanarayana je na svom blogu postavio <a href="http://techchorus.net/zend-date-class-constants-cheat-sheet">cheat sheet za Zend_Date</a> u kojem je prikupio sve konstante koje su definisane u ovoj komponenti.</span></span></p>
<p>
	<span class="title"><span class="stub">Cheat sheet je dostupan <a href="http://techchorus.net/zend-date-class-constants-cheat-sheet">online</a> u postavljenom članku i možete ga preuzeti u <a href="http://techchorus.net/downloads/cheat-sheets/zend-date-constants-cheat-sheet-techchorus.pdf">PDF formatu</a></span></span>. Takođe je postavio kod pomoću kojeg možete sami napraviti ovakav cheat sheet.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/o5-hXpyp9i4" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/zend-date-konstante</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>WAMP i virtualni hostovi</title>
      <pubDate>Mon, 27 Dec 2010 20:05:56 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/Nr0H6I-hrVE/wamp-i-virtualni-hostovi</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/wamp-i-virtualni-hostovi</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Virtualni hostovi omogućavaju da se vi&scaron;e različitih web sajtova ili aplikacija &quot;vrti&quot; na jednom web serveru. Ovakav način rada se najče&scaron;će sreće na deljenim, shared, hostinzima. Na CodeForest sajtu je postavljen novi tutorijal kako se na jednom WAMP serveru može uključiti i podesiti <a href="http://www.codeforest.net/multiple-virtual-hosts-in-wamp">podr&scaron;ka za vi&scaron;e virtualnih hostova</a>.</p>
<p>
	Članak obja&scaron;njava editovanje etc/hosts filea, editovanje glavnog Apache konfiguracionog filea - httpd.conf, kao i definisanje novih virtualnih hostova.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/Nr0H6I-hrVE" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/wamp-i-virtualni-hostovi</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Performanse resursa</title>
      <pubDate>Mon, 20 Dec 2010 20:24:54 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/kfZ7npIHBHo/performanse-resursa</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/performanse-resursa</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Često u aplikacijama rad sa raznim resursima (datoteke, baze...), znaju biti uzrok osetnog usporavanja aplikacije. Stoga, Mark Harris u svom novom članku savetuje da se prilikom traženja razloga usporenja aplikacije krene od <a href="http://www.markizano.net/2010/12/18/resource-performance">provere resursa koje koristi aplikacija</a>. Savetuje da se potrebni resursi otvore prilikom pokretanja aplikacije i da se zatvore prilikom ga&scaron;enja aplikacije, &scaron;to dovodi do sprečavanja da se jedan te isti resurs otvori i zatvori vi&scaron;e puta tokom života aplikacije.</p>
<p>
	U članku je dat primer klase koja služi za otvaranje datoteka - u konstruktoru se otvara datoteka, a u destruktoru se zatvara &scaron;to osigurava da se prilikom instanciranja objekta datoteka otvara, a prilikom &quot;uni&scaron;tenja&quot; objekta datoteka zatvara.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/kfZ7npIHBHo" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/performanse-resursa</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Uvod u PHPUnit</title>
      <pubDate>Thu, 16 Dec 2010 19:54:40 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/bmWL5JUyS8k/uvod-u-phpunit</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/uvod-u-phpunit</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Unit testiranje je testiranje aplikacije deo po deo, tako &scaron;to se za svaku funkcionalnost&nbsp; naprave testovi. Jedan od najboljih alata za unit testiranje PHP aplikacija i skripti je PHPUnit. Na SitePoint blogu je postavljen novi tutorijal koji bi trebao da vas uvede u svet <a href="http://blogs.sitepoint.com/2010/12/16/tutorial-introduction-to-unit-testing-in-php-with-phpunit/">unit testiranja PHP-a pomoću PHPUnit-a</a>.</p>
<p>
	Članak obja&scaron;njava kako se intalira PHPUnit, daje pokoji primer kako se pi&scaron;u testovi i kako ih treba pokrenuti, te na &scaron;ta treba obratiti pažnju prilikom pisanja istih.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/bmWL5JUyS8k" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/uvod-u-phpunit</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>MySQL transakcije</title>
      <pubDate>Tue, 14 Dec 2010 20:03:54 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/edDmaO1Xni8/mysql-transakcije</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/mysql-transakcije</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	MySQL transakcije predstavljaju dva ili vi&scaron;e upita ka bazi, koje na neki način zavise jedna od druge i koje su, pomoću transakcije grupisane zajedno. Ako jedan od tih upita iz nekog razloga ne uspe da se izvr&scaron;i, ostali takođe neće biti izvr&scaron;eni. Na SitePoint blogu je postavljen novi članak o MySQL transakcijama u kojem autor obja&scaron;njava za&scaron;to je bolje koristiti <a href="http://blogs.sitepoint.com/2010/12/15/mysql-transactions-php-emulation/">MySQL transkacije nego emulirati iste preko PHP-a</a> i &quot;gomile&quot; koda koji proverava da li su svi upiti uspe&scaron;no izvr&scaron;eni.</p>
<p>
	Kao razlog za&scaron;to emuliranje iz PHP-a nije dovoljno, autor navodi da, koliko god PHP kod bio dobar i istestiran, do nepredviđenih problema može doći, bilo one softwareskog tipa (npr. padne web server) ili hardwareskog (npr. pokvari se HDD). Naravno, protiv nekih problema ni transakcije ne mogu puno pomoći, ali su svakako sigurnije i otpornije.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/edDmaO1Xni8" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/mysql-transakcije</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Rad sa asocijativnim nizovima</title>
      <pubDate>Mon, 13 Dec 2010 19:40:14 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/Z_1-zkk0QQg/rad-sa-asocijativnim-nizovima</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/rad-sa-asocijativnim-nizovima</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Asocijativni nizovi su jedni od najče&scaron;će kori&scaron;ćenih tipova podataka u svetu web razvoja. PHP ima obiman skup funkcija za rad sa nizovima, &scaron;to početnicima može da zadaje probleme. Jason Gilmore je na svom blogu opisao <a href="http://www.phpbuilder.com/columns/associative-array-manipulation/Jason_Gilmore12092010.php3">10 &quot;trikova&quot; za rad sa asocijativnim nizovima</a>.</p>
<p>
	Članak pokriva osnove kao &scaron;to su definisanje i dodavanje elemenata u asocijativni niz, brisanje elemenata iz niza, spajanje dva niza, izmena svih elemenata niza, pretraga nizova, itd.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/Z_1-zkk0QQg" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/rad-sa-asocijativnim-nizovima</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Facebook Graph API iz PHP-a</title>
      <pubDate>Thu, 09 Dec 2010 20:17:17 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/i4zAhgmd9pI/facebook-graph-api-iz-php-a</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/facebook-graph-api-iz-php-a</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Facebook Graph API omogućava lak pristup i rad sa raznim objektima, resursima na Facebooku. Pomoću Graph API-a moguće je napraviti razne aplikacije, na primer, za postavljanja slika u korisnikov album, objavljivanje događaja, itd. Joey Rivera je na svom blogu dao detaljan opis kako da se pomoću <a href="http://www.joeyrivera.com/2010/facebook-graph-api-app-easy-w-php-sdk/">Facebook Graph API-a i PHP-a</a> napravi jedna takva aplikacija.</p>
<p>
	Opisano je kako se pravi nova aplikacija na Facebook platformi, kako se vr&scaron;i autentifikacija korisnika i kako treba konfigurisati aplikaciju da bi mogla da komunicira sa Facebook platformom. Primeri uključuju kako se uzimaju neki osnovni podaci o korisniku aplikacije, te kako mogu da se preuzmu statusi i slike korisnika, postavi novi status i nova slika.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/i4zAhgmd9pI" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/facebook-graph-api-iz-php-a</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Soft-delete u Doctrine 2</title>
      <pubDate>Wed, 08 Dec 2010 19:52:01 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/gyqj6to3Vd0/soft-delete-u-doctrine-2</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/soft-delete-u-doctrine-2</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	U ne tako dalekoj budućnosti, jedan od najpoznatijih i najkori&scaron;ćenijih ORM-a, Doctrine, izlazi u verziji 2. Kod Doctrine v1, postoji koncept &quot;pona&scaron;anja&quot; (behaviours), koji nisu prisutni u novoj verziji. Jedan od tih pona&scaron;anja jeste meko brisanje, soft-delete, gde se zapis iz baze ne bri&scaron;e zapravo, već se kod datog sloga samo postavlja zastavica koja označava da je taj slog obrisan. Jani Hartikainen je na svom blogu opisao jedan od načina kako u novoj verziji Doctrinea može da se dobije <a href="http://codeutopia.net/blog/2010/12/04/how-to-create-doctrine-1-style-soft-delete-in-doctrine-2/">funkcionalnost soft-delete-a</a>.</p>
<p>
	Članak sadrži detaljna obja&scaron;njenja i primer kako da se dobije željena funkcionalnost, kao i kako da se uzimaju zapisi iz baze koja koristi meko brisanje. Na kraju je napisao i na &scaron;ta mora posebno da se obrati pažnja prilikom kori&scaron;ćenja mekog brisanja.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/gyqj6to3Vd0" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/soft-delete-u-doctrine-2</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Pregled PHP koda</title>
      <pubDate>Tue, 07 Dec 2010 19:59:30 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/CIV4PBwRLXA/pregled-php-koda</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/pregled-php-koda</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Kada se radi u timu, nije na odmet da programeri jedan drugom pregledaj kod koji su napisali. Na ovaj način programeri mogu naučiti pone&scaron;to jedan od drugog, sam kod programa je bolji i efikasniji, a ujedno je i lak&scaron;iji za održavanje. Na svom blogu Jose Antony je dao nekoliko saveta za <a href="http://joseantony.com/2010/12/04/php-code-review-checklist/">pregled PHP koda</a>.</p>
<p>
	Neki od ovih tipova su da kod ne sadrži funkcije, metode koje se ne upotrebljavaju, da se promenljiva uvek inicijalizuje pre upotrebe, da se ne me&scaron;a logika i prikaz, da poruke o eventualnim gre&scaron;kama ne sadrže poruku koja može otkriti ne&scaron;to o samom sistemu, itd.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/CIV4PBwRLXA" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/pregled-php-koda</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>PHP Advent</title>
      <pubDate>Wed, 01 Dec 2010 19:28:58 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/7ianGLdBwCg/php-advent</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/php-advent</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Decembar je stigao, tradicija se nastavlja, ovogodi&scaron;nji <a href="http://phpadvent.org/">PHP Advent</a> je tu :) Treću godinu za redom, svakog dana decembra do katoličkog Božića na PHP Advent sajtu se objavljuje po jedan članak vezan za PHP. Ovo je jedna vrsta &quot;poklona&quot; od PHP zajednice za PHP zajednicu.</p>
<p>
	Iza projekta stoje Chris Shifflett i Sean Coates, dok nam odlične tekstove &quot;poklanjaju&quot; iskusni PHP programeri, kao &scaron;to su: Andrei Zmievski, Brandon Savage, Terry Chay, Ilia Alshanetsky, Marco Tabini, Sara Golemon, Lorna Mitchell, Scot MacVicar, Cal Evans i mnogi drugi.</p>
<p>
	PHP Advent možete pratiti <a href="http://phpadvent.org/">preko sajta</a>, ugrabiti <a href="http://feeds.feedburner.com/phpadvent">RSS feed</a> ili <a href="http://twitter.com/phpadvent">preko Twittera</a>.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/7ianGLdBwCg" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/php-advent</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Datum i vreme u PHP 5</title>
      <pubDate>Tue, 30 Nov 2010 20:08:45 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/gH7IQDFN50Y/datum-i-vreme-u-php-5</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/datum-i-vreme-u-php-5</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Većina web aplikacija danas mora da radi sa, na prvi pogled jednostavnom informacijom - datumom i vremenom. Vremenske zone, prestupne godine, broj dana u mesecima, itd., mogu nam poprilično otežati posao. U najnovijem članku na DZoneu, Giorgio Sironi <a href="http://css.dzone.com/articles/date-and-time-php-5">predstavlja DateTime klasu</a>, koja je deo datetime PHP ekstenzije i dolazi sa svakom instalacijom PHPa.</p>
<p>
	Preko primera smo upoznati sa dodavanjem i oduzimanjem vremenskih intervala od nekog datuma, traženjem razlike između dva datuma, kao i upoređivanjem datuma - sve to bez upotrebe timestampova i mktime i sličnih funkcija.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/gH7IQDFN50Y" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/datum-i-vreme-u-php-5</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Pozivanje klasa iz namespace-a</title>
      <pubDate>Mon, 29 Nov 2010 20:23:29 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/6d4hZmXuauU/pozivanje-klasa-iz-namespace-a</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/pozivanje-klasa-iz-namespace-a</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Jedna od najvećih novina koje je donela 5.3 verzija PHP-a, jeste mogućnost kori&scaron;ćenja <a href="http://php.net/manual/en/language.namespaces.php">namespaceova</a>. Kako su namespaceovi jo&scaron; uvek nepoznanica za mnoge programere, Lorna Mitchell je na svom blogu dala <a href="http://www.lornajane.net/posts/2010/3-Ways-to-Access-a-Namespaced-PHP-Class">3 primera kako se može pristupiti klasi iz nekog namespacea</a>.</p>
<p>
	Prvi primer, koji je i najlak&scaron;i, koristi i ime namespace i ime klase, tako &scaron;to se naziv klase prefiksira sa nazivom namespacea. Drugi primer koristi importovanje namespacea i upotrebe ključne reči <strong>use</strong>. Treći primer takođe koristi importovanje namespacea, ali stom razlikom &scaron;to se importovana klasa &quot;preimenuje&quot; sa ključnom reči <strong>as</strong>.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/6d4hZmXuauU" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/pozivanje-klasa-iz-namespace-a</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>PHPPlaneta github repozitorij</title>
      <pubDate>Fri, 26 Nov 2010 22:31:53 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/hAOOpEbkj-4/phpplaneta-github-repozitorij</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/phpplaneta-github-repozitorij</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Kao &scaron;to sam i obećao na samom početku, i najzad se nakanio da uradim ne&scaron;to povodom tog obećanja, izvorni kod PHPPlanete je na github-u: <a href="https://github.com/robertbasic/phpplaneta">https://github.com/robertbasic/phpplaneta</a></p>
<p>
	Razlog je jednostavan: pobornik sam slobodnog softwarea i otvorenog koda :) Kod je licenciran pod MIT licencom.</p>
<p>
	Ukoliko neko želi da doprinese PHPPlaneti u vidu koda, slobodno <a href="http://help.github.com/forking/">fork-ujte kod</a>, uradite izmene i po&scaron;aljite <a href="http://help.github.com/pull-requests/">pull zahtev</a>. U slučaju da nađete neki bug u samom radu PHPPlanete, ili bi ste želeli neku novu funkcionalnost, možete prijaviti na stranici <a href="https://github.com/robertbasic/phpplaneta/issues">za bugove/zahteve</a>.</p>
<p>
	Prijatan vikend!</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/hAOOpEbkj-4" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/phpplaneta-github-repozitorij</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Zašto koristiti PHP interface-e?</title>
      <pubDate>Thu, 25 Nov 2010 21:23:12 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/rsPpih47Pas/zasto-koristiti-php-interface</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/zasto-koristiti-php-interface</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Interface-i kod OOP služe da bi definisali koje metode moraju imati klase koje implementiraju dati interface, ali ne defini&scaron;u način na koji te metode moraju da budu implementirane. Na prvi pogled interface-i ne dodaju nikakvu vrednost kodu i možemo ih slobodno izostaviti. Dave Gardner se ne slaže sa tim, te je na svom blogu dao dva razloga <a href="http://www.davegardner.me.uk/blog/2010/11/21/why-you-should-always-use-php-interfaces/">za&scaron;to bi trebali uvek koristiti interface-e</a> prilikom pisanja OO koda.</p>
<p>
	Prvi razlog je da interface &quot;tera&quot; da se razmi&scaron;lja na pravi način i da pomaže prilikom arhitekture sistema. Drugi razlog je da je kod koji koristi interface-e fleksibilniji i mnogo lak&scaron;e menja u budućnosti.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/rsPpih47Pas" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/zasto-koristiti-php-interface</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Kreiranje hosta za WAMP iz komandne linije</title>
      <pubDate>Wed, 24 Nov 2010 21:02:02 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/4NK-d8iVojQ/kreiranje-hosta-za-wamp-iz-komandne-linije</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/kreiranje-hosta-za-wamp-iz-komandne-linije</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Kreiranje novih virtuelnih hostova na Apacheu i konfiguracija svega &scaron;to treba da bi vhost radio, može biti dosadan ali i gre&scaron;kama podložan posao. Kako bi olak&scaron;ao sebi posao, a i nama, Stevan Majstorović je <a href="http://tribune.majlab.com/programiranje/windows-wamp-kreiranje-hosta-iz-komandne-linije/">napisao skriptu</a> koja automatizuje taj posao:</p>
<blockquote>
	<p>
		<em>Prilično je dosadna i mehanička radnja kreiranje hosta na Windows sistemu i potom virtuelnog hosta u Apache konfiguraciji. Sledi kreiranje DocRoot foldera, restart Apache&hellip; provera. Barem pola vremena ode na browse kroz foldere, možda kraće, ako ste se naurožali prečicama.</em></p>
</blockquote>
<p>
	Skript sadrži jedan batch skript i jedan PHP skript. Za &quot;instalaciju&quot; je potrebno u skriptama podesiti putanje do potrebnih fileova i direktorija. Pomoću ovog alata odsad možete praviti vhostove iz komandne linije jednostavnim pozivanjem komande:</p>
<p>
	<strong>ch ime_hosta</strong></p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/4NK-d8iVojQ" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/kreiranje-hosta-za-wamp-iz-komandne-linije</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Zend Framework rečnik</title>
      <pubDate>Tue, 23 Nov 2010 18:49:47 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/NYscwgzE2kg/zend-framework-recnik</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/zend-framework-recnik</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Od svih PHP frameworkova koji trenutno postoje, Zend Framework je najkompleksniji i za njega je potrebno uložiti najvi&scaron;e truda da se savlada. Često programeri koji počinju da se upoznaju sa ovim frameworkom odustanu od njega jer je prevelik, spor, te&scaron;ko se uči. Kako bi pomogao programerima, Girogio Sironi je na DZoneu ojbavio <a href="http://css.dzone.com/articles/zendglossary">Zend Framework rečnik</a> u kojem je skupio termine koji se često susreću tokom rada sa ovim frameworkom i dao kratka obja&scaron;njenja za iste.</p>
<p>
	Među pojmovima koje je opisao jesu Adapter, Loader, Helper, MVC, Bootstrap i drugi. Odlična referenca koju vredi imate bookmarkovanu za trenutke konfuzije ;)</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/NYscwgzE2kg" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/zend-framework-recnik</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>XDebug za razvoj, debugging i profiling PHP-a</title>
      <pubDate>Mon, 22 Nov 2010 07:47:11 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/7B3Jxrw7xnQ/xdebug-za-razvoj-debugging-i-profiling-php-a</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/xdebug-za-razvoj-debugging-i-profiling-php-a</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	<a href="http://xdebug.org">XDebug</a> je jedan od osnovnih PHP ekstenzija za PHP developere. Ova ekstenzija omogućuje debugging i analizu PHP aplikacija i ujedno &quot;ulep&scaron;ava&quot; ispis jedne od verovatno najče&scaron;će kori&scaron;ćene PHP funkcije, var_dump. Na Flingbits sajtu je postavljen novi tutorijal, kako možete koristiti <a href="http://www.flingbits.com/tutorial/view/xdebug-for-developing-debugging-and-profiling-php">XDebug za razvoj PHP aplikacija</a>.</p>
<p>
	Ovaj članak opisuje kako se XDebug instalira na razvojni server, kako izgleda &quot;novi&quot; var_dump i koja su neka osnovna pode&scaron;avanja vezana za isti, za &scaron;ta služi i kako možete profilisati va&scaron;e PHP aplikacije i skripte i na kraju, kako pomoću ove ekstenzije da radite debugging aplikacija. U ovom primeru je debugger povezan sa Eclipse PDT IDE-om.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/7B3Jxrw7xnQ" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/xdebug-za-razvoj-debugging-i-profiling-php-a</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>PHP Barselona 2010 prezentacije</title>
      <pubDate>Sat, 20 Nov 2010 21:18:50 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/4psHIcwEcwI/php-barselona-2010-prezentacije</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/php-barselona-2010-prezentacije</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Krajem oktobra u Barseloni je bila održana, ako se ne varam, treća po redu PHP konferencija. Ja sam prilično kasno saznao za ovu konferenciju, tako da je nisam ispratio, ali je <a href="http://www.dinke.net/">Dragan Dinić</a>, aka <a href="http://twitter.com/#!/dinkenet">dinkenet</a>, bio lično prisutan i bio je toliko ljubazan da dostavi listu prezentacija sa održanih predavanja:</p>
<ul>
	<li>
		<a href="http://www.slideshare.net/juokaz/2010-1029doctrine-2pbc10-5607358">Doctrine 2.0</a> - Juozas Kaziukėnas</li>
	<li>
		<a href="http://www.slideshare.net/combell/varnish-in-action-pbc10">Varnish u akciji</a> - Thijs Feryn</li>
	<li>
		<a href="http://www.slideshare.net/spriebsch/a-new-approach-to-object-persistence">Novi način perzistencije objekata</a> - Stefan Priebsch</li>
	<li>
		<a href="http://www.slideshare.net/fabpot/design-patternrevisitedphp53">Dizajn patterni u PHP 5.3</a> - Fabien Potencier</li>
	<li>
		<a href="http://www.slideshare.net/noloh/demystifying-postgresql">PostreSQL</a> - Asher Snyder</li>
	<li>
		<a href="http://www.slideshare.net/harrieverveer/database-version-control-without-pain-the-php-barcelona-version">Verzionisanje baza podataka</a> - Harrie Verveer</li>
	<li>
		<a href="http://www.slideshare.net/piccoloprincipe/php-barcelona-2010-architecture-and-testability">Arhitektura i testabilnost</a> - Giorgio Sironi</li>
	<li>
		<a href="http://www.slideshare.net/ivmos/phpforandroid-en">PHP za Android</a> - Ivan Mosquera</li>
</ul>
<p>
	Hvala Dragane! :)</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/4psHIcwEcwI" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/php-barselona-2010-prezentacije</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Top 10 MySQL grešaka koje prave PHP programeri</title>
      <pubDate>Thu, 18 Nov 2010 19:47:13 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/6o3LNh0Ufbo/top-10-mysql-gresaka-koje-prave-php-programeri</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/top-10-mysql-gresaka-koje-prave-php-programeri</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Na SitePoint blogu postavljen je članak sa <a href="http://blogs.sitepoint.com/2010/11/19/mysql-mistakes-php-developers/">top 10 MySQL gre&scaron;aka koje prave PHP programeri</a>. Među gre&scaron;kama koje autor izdvaja jesu nefilterisanje korisničkog unosa, nekori&scaron;čenje UTF-8 karakter seta, kori&scaron;ćenje pogre&scaron;nih tipova podataka i druge. Kod svake gre&scaron;ke, autor daje i kratko obja&scaron;njenje &scaron;ta je potrebno uraditi da bi se gre&scaron;ke izbegle.</p>
<p>
	Posebno bih izdvojio da autor smatra kori&scaron;ćenje MyISAM engine-a kao gre&scaron;ku i da bi u svim prilikama trebalo koristit InnoDB engine. Kao razlog navodi da MyISAM zaključava celu tabelu prilikom unosa/izmene zapisa i da ne podržava transakcije. Iako je ovaj deo istina, ipak sa ovom &quot;gre&scaron;kom&quot; se ne bih složio, jer, koliko sam upućen, MyISAM podržava full text indeksiranje, dok InnoDB ne podržava. Svaki engine ima svojih prednosti i mana i prilikom projektovanja baze, treba uzeti u obzir zahteve i na osnovu tih zahteva odabrati engine.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/6o3LNh0Ufbo" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/top-10-mysql-gresaka-koje-prave-php-programeri</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>PHPUnit podsetnik</title>
      <pubDate>Tue, 16 Nov 2010 07:32:34 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/X_UCriz2VPI/phpunit-podsetnik</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/phpunit-podsetnik</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Giorgio Sironi je objavio <a href="http://giorgiosironi.blogspot.com/2010/11/phpunit-refcard-is-out.html">podsetnik za PHPUnit</a> za slučajeve da zaboravite sintaksu za pravljenje mock-ova i stub-ova, kako radi neka opcija iz komandne linije ili da na jednom mestu pregledate sve vrste assertion-a. Ovaj cheat-sheet od 6 strana sa primerima koda, takođe obja&scaron;njava i testove i output testova.</p>
<p>
	U slučaju da jo&scaron; niste počeli sa unit testiranjem, ili želite da saznate vi&scaron;e, pogledajte i besplatnu knjigu u elektronskom formatu, koju je takođe napisao Giorgio, <a href="http://giorgiosironi.blogspot.com/2009/12/practical-php-testing-is-here.html">&quot;Praktično testiranje PHP-a&quot;</a>.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/X_UCriz2VPI" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/phpunit-podsetnik</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Uvod u HTTP i REST</title>
      <pubDate>Mon, 15 Nov 2010 07:08:01 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/nujpFNPMEeA/uvod-u-http-i-rest</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/uvod-u-http-i-rest</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	REST predstavlja način pravljenja web servisa, koji se implementira kori&scaron;ćenjem samog HTTP-a. Na Nettuts+ blogu je napisan članak koji opisuje <a href="http://net.tutsplus.com/tutorials/other/a-beginners-introduction-to-http-and-rest/">osnove HTTP-a i REST-a</a> sa priključenim primerom jednostavnog web servisa i na koji način može da se koristi isti.</p>
<p>
	Između ostalog, ovaj članak opisuje &scaron;ta je HTTP, kakvu ulogu URL-ovi imaju kod REST web servisa, &scaron;ta su i koji su HTTP glagoli, te na kraju daje primer jednog jednostavnog REST web servisa.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/nujpFNPMEeA" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/uvod-u-http-i-rest</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Drupal Srbija vesti</title>
      <pubDate>Tue, 09 Nov 2010 16:50:21 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/3BsUsh1VQes/drupal-srbija-vesti</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/drupal-srbija-vesti</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Iz zajednice Drupalovaca sa ovih prostora nam dolaze dve fri&scaron;ke vesti!</p>
<p>
	Prva je, zapravo, izve&scaron;taj sa <a href="http://drupal.rs/blogovi/na-prevodila%C4%8Dkom-maratonu-je-u%C4%8Destvovalo-preko-20-%C4%8Dlanova-prevodila%C4%8Dkog-tima">prvog prevodilačkog maratona</a> gde se okupilo oko 20 učesnika i uspeli su, kako kažu, da prevedu 1/3 Drupal sistema. &Scaron;ta da kažem, čestitke! :) Kako je bilo na maratonu, možete pogledati u njihovoj <a href="http://drupal.rs/galerija/okupljanja/prevodila%C4%8Dki-maraton-1">galeriji</a>.</p>
<p>
	Druga vest je vezana za <a href="http://drupal.rs/doga%C4%91aji/okupljanje-4">4. okupljanje Drupalovaca</a>, ovog puta u Novom Sadu (dosada&scaron;nja okupljanja su bila u Beogradu). Okupljanje je zakazano za subotu, 27. novembar sa početkom u 16 časova u Bezza caffe-u na &Scaron;trandu. Vidimo se tamo ;)</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/3BsUsh1VQes" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/drupal-srbija-vesti</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Enkriptovanje uploadovanih datoteka</title>
      <pubDate>Mon, 08 Nov 2010 19:56:39 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/f1D4ZQeJMFo/enkriptovanje-uploadovanih-datoteka</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/enkriptovanje-uploadovanih-datoteka</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Na codediesel blogu je postavljen novi članak kako možete povećati sigurnost datoteka koje korisnici uploaduju u va&scaron;oj web aplikaciji, tako &scaron;to ćete <a href="http://www.codediesel.com/php/encrypting-uploaded-files-in-php/">enkriptovati datoteke</a>. Autor u ovom primeru koristi Zend_File_Encrypt i Zend_File_Decrypt komponente iz Zend Frameworka.</p>
<p>
	Primer obuhvata kako se radi enkripcija i dekripcija datoteka, kako odabrati algoritam za enkripciju, kako možete koristiti inicijalizirajuće vektore (IV) različitih dužina, kao i kako odabrati tačnu veličinu za IV i ključ kojim se vr&scaron;i enkripcija. Na kraju je dat primer skripte koja služi za preuzimanje enkriptovanih datoteka kao i ZIP paket sa svim fileovima iz primera.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/f1D4ZQeJMFo" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/enkriptovanje-uploadovanih-datoteka</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Ubrzavanje aplikacija sa Cache_Lite</title>
      <pubDate>Sun, 07 Nov 2010 19:06:38 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/bWNevxstqOo/ubrzavanje-aplikacija-sa-cache-lite</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/ubrzavanje-aplikacija-sa-cache-lite</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Jos&eacute; da Silva je na svom blogu objavio kratak uvodni članak kako možete iskoristiti <a href="http://blog.josedasilva.net/speeding-up-your-application-with-cache_lite/">Cache_Lite za ubrzavanje web aplikacija</a>. Cache_Lite je brz, jednostavan i pouzdan sistem za ke&scaron;iranje.</p>
<p>
	Autor je opisao kako možete instalirati Cache_Lite preko PEAR paketa, kako se objekat instancira i na koji način možete skladi&scaron;titi i uzimati podatke iz ke&scaron;a. Rad sa ovim sistemom je lak i daje dobre rezultate.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/bWNevxstqOo" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/ubrzavanje-aplikacija-sa-cache-lite</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>ZendCon 2010 prezentacije</title>
      <pubDate>Fri, 05 Nov 2010 19:55:57 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/O0YZ9sKERBc/zendcon-2010-prezentacije</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/zendcon-2010-prezentacije</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Jo&scaron; jedan ZendCon bio i pro&scaron;ao, nažalost ove godine nisam uspeo da ispratim tako pomno kao prethodnih godina (dosada sam pratio preko twittera i live stream-a, sad ni to nisam stigao), ali na svu sreću predavači su bili toliko ljubazni te su svoje prezentacije objavili i na internetu.</p>
<p>
	Neke od prezentaciju su:</p>
<ul>
	<li>
		<a href="http://slidesha.re/a3cWIo">JavaScript za PHP developere</a> - Ed Finkler (slideshare)</li>
	<li>
		<a href="http://derickrethans.nl/talks/time-zendcon10.pdf">Rad sa datumima u PHP-u</a> - Derick Rethans (PDF)</li>
	<li>
		<a href="http://ilia.ws/files/ZendCon_Memcached_2010.pdf">Memcached, unapređeni memcache interface</a> - Ilia Alshanetsky (PDF)</li>
	<li>
		<a href="http://www.egeniq.com/2010/11/03/slides-for-php-in-a-mobile-ecosystem/">PHP u mobilnom svetu</a> - Ivo Jansch</li>
	<li>
		<a href="http://www.khankennels.com/blog/index.php/presentations/">Uvod u MySQL EXPLAIN</a> - Ligaya Turmelle</li>
	<li>
		<a href="http://talks.thephp.cc/">Sigurnost 202</a> - Arne Blankerts</li>
	<li>
		<a href="http://ilia.ws/files/zendcon_2010_hidden_features.pdf">Skrivene odlike PHP-a</a> - Ilia Alshanetsky (PDF)</li>
</ul>
<p>
	Za sve trenutno dostupne prezentacije pogledajte <a href="http://joind.in/event/view/459">ZendCon2010</a> stranicu na joind.in-u.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/O0YZ9sKERBc" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/zendcon-2010-prezentacije</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Kako ubrzati WordPress?</title>
      <pubDate>Thu, 04 Nov 2010 20:02:27 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/iw1u-sFO-44/kako-ubrzati-wordpres</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/kako-ubrzati-wordpres</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Stefan Jocić je na svom blogu napisao detaljan članak sa savetima kako može <a href="http://www.stefanjocic.com/2010/11/02/kako-da-ubrzate-vas-wordpress-blog/">WordPress blog da se optimizuje</a> i &quot;ubrza&quot;.</p>
<blockquote>
	<p>
		<em>Dva najvažnija razloga za ubrzanja va&scaron;eg bloga jesu Google i sami posetioci. Google lo&scaron;e rangira stranice koje se sporije očitavaju, iako možda iste imaju odličnu SEO optimizaciju i najrelevantniji sadržaj na osnovu određene ključne reči. Druga stvar su posetioci. Niko ne voli da provede čekajući 30 sec &ndash; 1 m, da se va&scaron;a stranica učita, va&scaron; potencijalni posetioc će jednostavno odustati.</em></p>
</blockquote>
<p>
	Među savetima koje navodi jesu analiza situacije, kompresija JavaScript i CSS datoteka, ke&scaron;iranje, smanjivanje broja dodataka, kompresija slika, CDN i zamena Apache web servera za neki drugi, lak&scaron;i.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/iw1u-sFO-44" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/kako-ubrzati-wordpres</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Naučite CodeIgniter</title>
      <pubDate>Thu, 04 Nov 2010 19:51:09 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/7vMJcKalGXE/naucite-codeigniter</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/naucite-codeigniter</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Za sve vas koji želite da naučite i da se upoznate sa CodeIgniter frameworkom, na raspolaganju vam je novi sajt <a href="http://learn-codeigniter.com/">Learn CodeIgniter</a>. Iako je za sada postavljen samo jedan tutorijal, svi će biti postavljeni kao video snimci.</p>
<p>
	<a href="http://learn-codeigniter.com/episode/introduction_to_codeigniter">Prvi video</a> obja&scaron;njava &scaron;ta je MVC, &scaron;ta je CodeIgniter, kakva je struktura CI-a i kako ga treba instalirati.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/7vMJcKalGXE" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/naucite-codeigniter</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Zend Framework 1.11.0</title>
      <pubDate>Tue, 02 Nov 2010 22:04:05 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/8mGYPgSVLsw/zend-framework-1-11-0</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/zend-framework-1-11-0</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Danas je objavljena <a href="http://devzone.zend.com/article/12724-Zend-Framework-1.11.0-FINAL-Released">najnovija verzija Zend Framework</a>-a - 1.11.0. Ova verzija je poslednja u grani 1.x (verujem da će biti jo&scaron; koje manje verzije vezane za popravku bug-ova), &scaron;to znači da nam se sve vi&scaron;e približava verzija 2!</p>
<p>
	Ključna stavka u novoj verziji jeste podr&scaron;ka za mobilne uređaje preko komponente Zend_Http_UserAgent, pomoću koje može da se odredi tip pretraživača mobilnog uređaja, kao i sposobnosti istog. Ovo umnogome olak&scaron;ava prilagođavanje sadržaja web aplikacija mobilnim uređajima.</p>
<p>
	Druga ključna stavka jeste komponenta Zend_Cloud, prva stabilna verzija za SimpleCloud API. Takođe, pobolj&scaron;ana je generalna sigurnost framework-a, dodata je komponenta za pristup eBay web servisima i jo&scaron; nekoliko drugih. Sve u svemu, nova verzija uključuje vi&scaron;e od 200 bug fix-ova i novih komponenti!</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/8mGYPgSVLsw" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/zend-framework-1-11-0</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Drupal zajednica Srbije</title>
      <pubDate>Mon, 01 Nov 2010 21:02:41 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/H5n-xLLpTVQ/drupal-zajednica-srbije</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/drupal-zajednica-srbije</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Ukoliko koristite Drupal CMS, bilo u okviru va&scaron;eg svakodnevnog posla ili samo kao entuzijasta, možete se pridružiti <a href="http://drupal.rs/">Drupal zajednici Srbije</a>.</p>
<blockquote>
	<p>
		<em>Ukoliko ste Drupal korisnik ili programirate u Drupalu, ako vas interesuju vesti i informacije u vezi sa najboljim CMS-om dana&scaron;njice, ako želite da upoznate ostale Drupal korisnike i programere u Srbiji - pridružite nam se.</em></p>
</blockquote>
<p>
	Drupal Srbija je mesto gde možete dobiti <a href="http://drupal.rs/vesti">fri&scaron;ke vesti</a> iz Drupal sveta, pridružiti se diskusijama na <a href="http://drupal.rs/forum">forumu</a>, voditi svoj <a href="http://drupal.rs/blogovi">blog</a> u okviru sajta i informisati se o predstojećim Drupal <a href="http://drupal.rs/doga%C4%91aji">događajima</a>. Ukoliko ste twittera&scaron;, ima ih i tamo - <a href="http://twitter.com/drupalrs">@drupalrs</a></p>
<p>
	Dragi Drupalovci, srećno i nadam se da se uskoro vidimo na nekoj kafi ;)</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/H5n-xLLpTVQ" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/drupal-zajednica-srbije</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Koriščenje APC-a sa PHP-om</title>
      <pubDate>Sun, 31 Oct 2010 08:09:18 +0100</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/6jMs7jVjJIA/koriscenje-apc-a-sa-php-om</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/koriscenje-apc-a-sa-php-om</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Na Zend Developer Zone-u, opisano je <a href="http://devzone.zend.com/article/12618-Using-APC-with-PHP">kako koristiti APC sa PHP-om</a>. APC, Alternative PHP Cache, je mehanizam za ke&scaron;iranje opcode-a. Prilikom svakog zahteva, server pročita PHP kod, kompajlira ga u byte code i onda ga izvr&scaron;ava. APC taj byte code ke&scaron;ira i ako nije do&scaron;lo do promene izvornog koda, APC će servirati kod iz ke&scaron;a i nema potrebe za ponovnim kompajliranjem.</p>
<p>
	U članku je opisano kako treba APC instalirati i podesiti i predstavljeno je nekoliko primera - kako ke&scaron;irate obične PHP promenljive, nizove, objekte, te na kraju daje i primer iz pravog koda.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/6jMs7jVjJIA" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/koriscenje-apc-a-sa-php-om</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Smarty 3 novine</title>
      <pubDate>Wed, 27 Oct 2010 12:48:23 +0200</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/b7mv4Et3joo/smarty-3-novine</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/smarty-3-novine</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Smarty, jedan od najpopularnijih templating engine-a u PHP svetu, uskoro izbacuje svoju najnoviju verziju, 3. Ukoliko vas interesuje, Shameer je na svom blogu opisao koje su <a href="http://shameerc.wordpress.com/2010/10/06/an-introduction-to-smarty-3/">nove stvari u novoj verziji</a>.</p>
<p>
	Ceo Smarty je doživeo prilično velike promene, teži se ka konzinzestnosti i modularnosti. Radiće samo sa PHP verzijom 5,&nbsp; Smarty delimiteri odvojeni sa space karakterom vi&scaron;e se neće kompajlirati kao tagovi, &scaron;to će u mnogome olak&scaron;ati rad sa CSS-om i JavaScriptom.</p>
<p>
	Uglavnom, obećavaju da će novi Smarty biti mnogo lak&scaron;i i brži za rad, da li će tako i biti ostaje da vidimo kad izađe finalna verzija.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/b7mv4Et3joo" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/smarty-3-novine</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Pretraživač za PHP</title>
      <pubDate>Mon, 25 Oct 2010 20:09:03 +0200</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/ytt1pXNXKPY/pretrazivac-za-php</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/pretrazivac-za-php</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Jo&scaron; jedan interesantan projekat je ugledao svetlost dana. U pitanju je <a href="http://www.searchforphp.com/">SearchForPHP</a> - pretraživač namenjen PHP programerima, koji za rezultate pretrage vraća samo pogotke koji su vezani za PHP. Kako je projekat jo&scaron; u beta fazi, za sada možda ba&scaron; i neće uvek biti od pomoći, ali verujem da će vremenom i uz dovoljno podr&scaron;ke od strane zajednice, ovo biti jedan koristan alat za nas.</p>
<p>
	Neke <a href="http://www.searchforphp.com/features/">osobenosti</a> ovog pretraživaču su instant pretraživanje kao kod Googlea, primeri funkcija/metoda prikazani unutar rezultata i, ukoliko ne pretražujete tačno ime neke funkcije, nudi vam najverovatnije funkcije koje vam mogu pomoći.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/ytt1pXNXKPY" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/pretrazivac-za-php</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Razlika između MySQL i PHP timestampa</title>
      <pubDate>Mon, 25 Oct 2010 19:49:25 +0200</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/-5r0oZflDiY/razlika-izmedju-mysql-i-php-timestampa</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/razlika-izmedju-mysql-i-php-timestampa</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Anton Oliinyk je na svom blogu objavio jednu zanimljivu činjenicu (za koju ja iskreno prvi put čujem) - <a href="http://blog.pumka.net/2010/10/24/why-mysql-timestamp-is-24-seconds-different-from-php/">razlika između timestampa u MySQL-u i PHP-u je 24 sekunde</a>! Kako navodi, ovo je zbog činjenice da jedan dan nije tačno 24 sata i da MySQL vodi računa o ovoj razlici, dok PHP tu razliku odbacuje i zaokružuje dan na 24 sata.</p>
<p>
	Kao moguće re&scaron;enje je naveo da isključimo u MySQL-u ovo praćenje razlike, &scaron;to može biti problem ako promenimo MySQL server ili da koristimo samo PHP ili samo MySQL funkcije prilikom čitanja/upisa datuma i vremena u bazu.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/-5r0oZflDiY" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/razlika-izmedju-mysql-i-php-timestampa</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Strategije za unit testiranje</title>
      <pubDate>Mon, 25 Oct 2010 08:01:51 +0200</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/pU7Ln09iu7s/strategije-za-unit-testiranje</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/strategije-za-unit-testiranje</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Autor Keith Casey je na Zend Developer Zone napisao kratak članak o tome <a href="http://devzone.zend.com/article/12701-Unit-Testing-Strategies">kako treba pristupiti unit testiranju</a> kada je u pitanju projekat koji ste &quot;nasledili&quot; - puno bugova, dokumentacija skoro pa nepostojeća i puno koda, koji ni u kom slučaju nije lak za testiranje.</p>
<p>
	Ukoliko ste se na&scaron;li u ovakvoj nezavidnoj situaciji, autor savetuje da prvo napi&scaron;ete unit testove za delove koda kod kojih ima najvi&scaron;e prijavljenih bugova, zatim za one delove koji su najče&scaron;će podložni promenama, te na kraju za one delove koda koje krajnji korisnici najče&scaron;će koriste, kao &scaron;to je, na primer, promena jezika.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/pU7Ln09iu7s" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/strategije-za-unit-testiranje</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Phergie - PHP IRC bot</title>
      <pubDate>Sun, 24 Oct 2010 19:06:29 +0200</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/WMzdkz3vl8s/phergie-php-irc-bot</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/phergie-php-irc-bot</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Jedan od meni zanimljivijih PHP projekata koje sam video je <a href="http://phergie.org/">Phergie</a> - bot za IRC kanale napisan u PHP-u! Prvo bitno je napisan da zameni stari Ai bot na #phpc kanalu na freenode mreži, ali je postao popularan te ga sad koriste brojni kanali na IRC-u. Ceo projekat je naravno open source, a prvobitni autor je <a href="http://matthewturland.com/">Matthew Turland</a>.</p>
<p>
	Bot je najlak&scaron;e instalirati preko PEAR kanala, mada može i preko tarball-a ili preuzimanjem koda sa github repozitorijuma. Detaljan proces instalacije i konfiguracije možete <a href="http://phergie.org/users/">pročitati ovde</a>, a ukoliko želite možete i da <a href="http://phergie.org/developers/">doprinesete ovom projektu</a>.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/WMzdkz3vl8s" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/phergie-php-irc-bot</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Zend SimpleCloud i Azure</title>
      <pubDate>Sat, 23 Oct 2010 10:35:55 +0200</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/OVqw5H58mlE/zend-simplecloud-i-azure</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/zend-simplecloud-i-azure</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Josh Holmes je na svom blogu objavio <a href="http://www.joshholmes.com/blog/2010/10/22/zend-simplecloud-and-azure/">članak o kori&scaron;ćenju</a> Zendovog <a href="http://simplecloud.org">SimpleCloud</a> API-a i Microsoftove <a href="http://www.microsoft.com/windowsazure/">Windows Azure</a> platforme, za sme&scaron;tanje podataka u &quot;oblak&quot;. Dao je primer jednostavne knjige gostiju koja, koristeći Zend_Service_WindowsAzure komponente iz Zend Framework-a, sme&scaron;ta podatke u Azure tabele.</p>
<p>
	Autor je detaljno objasnio kako treba podesiti Zend Studio, Windows Azure SDK i IIS server, uz priloženu sliku za svaki korak. Primeri koda uključuju model za knjigu gostiju, data mapper i formu za unos, validaciju i filtraciju podataka, te kako se podaci skladi&scaron;te u &quot;oblak&quot; i kako se preuzimaju iz istog.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/OVqw5H58mlE" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/zend-simplecloud-i-azure</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Napravite svoj PEAR kanal pomoću Pirum-a</title>
      <pubDate>Thu, 21 Oct 2010 21:59:49 +0200</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/rhh0v6omBnk/napravite-svoj-pear-kanal-pomocu-pirum-a</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/napravite-svoj-pear-kanal-pomocu-pirum-a</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	<a href="http://www.pirum-project.org/">Pirum</a> je jednostavni serverski upravljač za PEAR kanale. Ukoliko imate nekoliko malih paketa ili aplikacija koje želite da distribuirate putem PEAR-a Pirum vam omogućava da u samo nekoliko koraka napravite svoj PEAR kanal.</p>
<p>
	Kako Pirum generi&scaron;e statične XML datoteke, ovakav PEAR kanal možete postaviti i na najobičniji deljeni hosting bez podr&scaron;ke PHP-a. Ceo Pirum se sastoji od jedne PHP datoteke, koja se pokreće iz konzolne linije. Licenciran je pod MIT licencom.</p>
<p>
	Neke od mana Pirum-a je &scaron;to se ne može vr&scaron;iti kategorizacija paketa i &scaron;to ne postoji web sučelje za upravljanje, &scaron;to ne sprečava da ga koriste popularni projekti kao &scaron;to su symfony, Phergie i PHPUnit.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/rhh0v6omBnk" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/napravite-svoj-pear-kanal-pomocu-pirum-a</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Dizajniranje modernih web aplikacija</title>
      <pubDate>Thu, 21 Oct 2010 21:18:26 +0200</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/qGKhfRBOQrw/dizajniranje-modernih-web-aplikacija</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/dizajniranje-modernih-web-aplikacija</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Ben Scholzen je objavio drugi deo iz svoje serije članaka <a href="http://www.dasprids.de/blog/2010/10/20/modern-application-design-part-2">dizajniranje modernih web aplikacija</a> (prvi deo možete pročitati <a href="http://www.dasprids.de/blog/2010/03/05/modern-application-design-part-1">ovde</a>). U ovom delu autor opisuje procesiranje formi, kori&scaron;ćenje servisnog sloja i data mapper-e. Kao primere koristi <a href="http://site.svn.dasprids.de/trunk/">izvorni kod</a> aplikacije na kojoj se &quot;vrti&quot; njegov sajt i blog. Aplikacija je napravljena pomoću Zend Framework-a.</p>
<p>
	Ovi tekstovi, propraćeni izvornim kodom, daju odličan izvor kako napraviti aplikaciju koja je stabilna, fleksibilna i laka za testiranje.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/qGKhfRBOQrw" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/dizajniranje-modernih-web-aplikacija</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Najčešći sigurnosni propusti u web aplikacijama</title>
      <pubDate>Tue, 19 Oct 2010 21:49:24 +0200</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/FwHcIqQbIdE/najcesci-sigurnosni-propusti-u-web-aplikacijama</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/najcesci-sigurnosni-propusti-u-web-aplikacijama</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Na popularnom Smashing Magazine-u objavljen je članak o <a href="http://www.smashingmagazine.com/2010/10/18/common-security-mistakes-in-web-applications/">najče&scaron;ćim sigurnosnim propustima u web aplikacijama</a>. U ovom odličnom i detaljnom članku govori se o skript napadima preko drugih domena (cross-site scripting, XSS), falsifikovanim zahtevima preko drugih domena (cross-site request forgery, CSRF), krađi klikova (click-jacking), SQL ubrizgavanju (SQL injection), konzolnom ubrizgavanju (shell injection) i &quot;pecanju&quot; (fishing).</p>
<p>
	Svaki od ovih napada je detaljno obja&scaron;njen, kako dolazi do napada i naravno kako se ovakvi napadi mogu sprečiti. Iako je u primerima kori&scaron;ćen PHP, svi ovi primeri se odnose i na druge programske jezike sa kojima je moguće praviti web aplikacije.</p>
<p>
	Na kraju članka je dato jo&scaron; nekoliko linkova o daljem informisanju o sigurnosti web aplikacija. Bilo da ste početnik ili PHP guru, posvetite sat-dva vremena da prođete sve tekstove, neće &scaron;koditi ;)</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/FwHcIqQbIdE" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/najcesci-sigurnosni-propusti-u-web-aplikacijama</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Kreiranje API-a pomoću FRAPI-a</title>
      <pubDate>Tue, 19 Oct 2010 19:54:02 +0200</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/c5mcG7g7Ps8/kreiranje-api-a-pomocu-frapi-a</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/kreiranje-api-a-pomocu-frapi-a</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Na Zend Developer Zone-u autor <a href="http://devzone.zend.com/member/26737-trevormorse">Trevor Morse</a> je objavio novi članak o <a href="http://devzone.zend.com/article/12674-Create-APIs-with-FRAPI">kreiranju API-a za web servise</a> pomoću <a href="http://getfrapi.com/">FRAPI framework</a>-a. On je pomoću ovog framework-a veoma lako i brzo počeo da pravi RESTful web servis za <a href="http://web2project.net/">web2project</a> (open source alat za project managment).</p>
<p>
	Preko FRAPI admin panela je definisao koje akcije postoje, koji su ulazni parametri tih akcija, &scaron;ta vraćaju kao odgovor, koji status code, &scaron;ta se de&scaron;ava u slučaju gre&scaron;ke i sve ostalo &scaron;to je potrebno da web servis funkcioni&scaron;e bez problema. Nakon &scaron;to je sve to definisao, FRAPI je izgenerisao &quot;kostur&quot; koda, unutar kojeg je autor bez pote&scaron;koća moga da napi&scaron;e logiku za web servis.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/c5mcG7g7Ps8" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/kreiranje-api-a-pomocu-frapi-a</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Dizajniranje web servisa</title>
      <pubDate>Mon, 18 Oct 2010 08:04:13 +0200</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/CVJfUerGuAY/dizajniranje-web-servisa</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/dizajniranje-web-servisa</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	<a href="http://www.lornajane.net/">Lorna Mitchell</a> je nedavno održala prezentaciju na PHPUK konferenciji o dizajniranju web servisa te je <a href="http://www.slideshare.net/lornajane/best-practices-in-web-service-design">prezentaciju</a> postavila na slideshare, a ujedno je postavljen i <a href="http://phpconference.co.uk/uploads/talks/2010/BestPracticesInWebServiceDesign_LornaMitchell.mp3">audio zapis</a> sa predavanja. Takođe, na svom blogu ima i <a href="http://www.lornajane.net/plugin/tag/apidesign">seriju članaka</a> na osnovu kojih je napravila prezentaciju.</p>
<p>
	Autorka je dala obja&scaron;njenja &scaron;ta je zapravo web servis, koji tipovi web servisa postoje, kako treba dizajnirati API, kako treba vr&scaron;iti autentifikaciju i &scaron;ta raditi u slučaju gre&scaron;ke. S obzirom da je u dana&scaron;nje vreme potrebno da jedna aplikacija podržava vi&scaron;e platformi (web, mobilni, desktop), ovo je svakako obavezno &scaron;tivo.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/CVJfUerGuAY" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/dizajniranje-web-servisa</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>PHP patterni sa primerima</title>
      <pubDate>Sun, 17 Oct 2010 21:56:42 +0200</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/iTp16383Yv0/php-patterni-sa-primerima</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/php-patterni-sa-primerima</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Na sajtu DZone.com postoji serija članaka o <a href="http://css.dzone.com/books/practical-php-patterns">PHP patternima sa primerima</a>. Autor ove serije je <a href="http://giorgiosironi.blogspot.com/">Giorgio Sironi</a>, programer i freelancer iz Italije. U ovim člancima, autor daje detaljna obja&scaron;njenja patterna, koje programeri najče&scaron;će sreću tokom svog rada - u kojim situacijama se koriste i kako, prednosti i mane, naravno sve to uz primere . Među primerima možete naći <a href="http://css.dzone.com/books/practical-php-patterns/practical-php-patterns-data">Data Mapper pattern</a>, <a href="http://css.dzone.com/books/practical-php-patterns/basic/practical-php-patterns-0">Registry pattern</a>, <a href="http://css.dzone.com/books/practical-php-patterns/practical-php-patterns-visitor">Visitor pattern</a>, <a href="http://css.dzone.com/books/practical-php-patterns-0">Application Controller</a> pattern i <a href="http://css.dzone.com/books/practical-php-patterns">mnoge druge</a>.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/iTp16383Yv0" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/php-patterni-sa-primerima</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>ZendCon 2010 predavanja</title>
      <pubDate>Sat, 16 Oct 2010 09:58:29 +0200</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/MwomHB0PjTw/zendcon-2010-predavanja</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/zendcon-2010-predavanja</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Konferencija <a href="http://zendcon.com/">ZendCon</a> je jedna od najvećih PHP konferencija u svetu, koja se održava u gradu San Jose, u Kaliforniji, od 1. do 4. novembra. Ovogodi&scaron;nja konferencija je 6. po redu. Jo&scaron; nisam uspeo da budem i lično prisutan, &scaron;to će se, nadam se, promeniti u sledećih par godina :) Pro&scaron;le dve konferencije sam pratio preko Twittera, blogova i podcastova i čak i ovako mogu reći da je ovo jedna izuzetno kvalitetna konferencija vredna svake pare.</p>
<p>
	Neke od tema konferencije ove godine su arhitektura i dizajn sistema, NoSQL, PHP razvoj, rad sa serverima, Zend Framework... Predavači su naravno sve same zvezde iz PHP sveta: Ralph Schindler, Sebastian Bergmann, Eli White, Fabien Potencier, Derick Rethans, Matthew Weier O`Phinney, Keith Casey, Elizabeth Naramore, Zeev Suravski, Bill Karwin, Ivo Jansch i mnogi drugi.</p>
<p>
	Lista predavanja sa satnicama je postavljena na <a href="http://joind.in/event/view/459">joind.in</a> a na ZendCon sajtu možete pogledati većinu <a href="http://joind.in/event/view/459">predavanja sa opisima</a>.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/MwomHB0PjTw" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/zendcon-2010-predavanja</feedburner:origLink></item>
    <item>
      <title>Počinjemo sa radom</title>
      <pubDate>Wed, 13 Oct 2010 18:20:54 +0200</pubDate>
      <link>http://feedproxy.google.com/~r/PHPPlaneta/~3/cGAjoktXnJs/pocinjemo-sa-radom</link>
      <guid isPermaLink="false">http://phpplaneta.net/pocinjemo-sa-radom</guid>
      <content:encoded><![CDATA[<p>
	Najzad je do&scaron;ao trenutak da pustim PHP planetu u rad, iako sam probio rok koji sam sam sebi postavio za ne&scaron;to vi&scaron;e od 4 meseca :) Cilj planete je da se PHP zajednica u Srbiji i regionu oživi, tako da će tu biti tekstovi i vesti vezani za PHP, ne&scaron;to nalik phpdeveloper.org-u, sa nadom da neće ostati samo na tome nego da će se razviti u ne&scaron;to veće i lep&scaron;e :)</p>
<p>
	Frekvencija pisanja se nadam da će biti dosta visoka, jer dnevno izlazi veliki broj kvalitetnih tekstova, koje želim da približim PHP programerima iz regiona.</p>
<p>
	Planetu razvijam od nule, koristeći pre svega Zend Framework, mada sam mogao da iskoristim gotove stvari poput Wordpress-a, ali to ne bi bilo zanimljivo ;) Kad malo dopeglam kod, biće dostupan pod (najverovatnije) MIT licencom na github-u, tako da će svako moći da ga preuzme, dorađuje, iskoristi i da mi eventualno pomogne u daljem razvoju :P</p>
<p>
	Toliko od mene za početak.</p><img src="http://feeds.feedburner.com/~r/PHPPlaneta/~4/cGAjoktXnJs" height="1" width="1"/>]]></content:encoded>
      <slash:comments>0</slash:comments>
    <feedburner:origLink>http://phpplaneta.net/pocinjemo-sa-radom</feedburner:origLink></item>
  </channel>
</rss>
