Ministar za pomirenje, regionalnu saradnju i društvenu stabilnost Usame Zukorlić sastao se u Tuzli s premijerom Tuzlanskog kantona Irfanom Halilagićem, s kojim je, kako je saopćeno iz Stranke pravde i pomirenja (SPP), razgovarao o unapređenju međusobne saradnje, regionalnom povezivanju i mogućnostima zajedničkog djelovanja u oblastima od značaja za građane s obje strane granice.

Tokom sastanka istaknuto je da Tuzlanski kanton, kao jedan od najrazvijenijih i najmnogoljudnijih kantona u Bosni i Hercegovini, predstavlja važnog partnera u jačanju regionalnih veza i ekonomskih odnosa. Sagovornici su se, navodi se u saopćenju, saglasili da postoji značajan prostor za unapređenje saradnje u oblastima infrastrukture, privrede, obrazovanja i institucionalnog povezivanja.

Posebna pažnja, kako je saopćeno, posvećena je infrastrukturnim projektima i potrebi boljeg saobraćajnog povezivanja regije, pri čemu se razgovaralo i o iskustvima razvoja Međunarodnog aerodroma Tuzla, koji se navodi kao primjer dobre prakse i potencijalni model za buduće razvojne projekte u Sandžaku, posebno u kontekstu razvoja aerodroma u Sjenici.

Ministar Zukorlić, kako je saopćio SPP, ukazao je na značaj regionalne saradnje bošnjačkog naroda, naglašavajući da otvoren dijalog, međusobno poštovanje i kontinuirana komunikacija predstavljaju osnov za izgradnju stabilnih odnosa i zajedničkog razvoja. Istakao je da pitanja od značaja za Bošnjake u Srbiji, uključujući ravnopravnu zastupljenost u institucijama i borbu protiv svih oblika diskriminacije, zahtijevaju kontinuiran rad i saradnju s domaćim i međunarodnim partnerima.

Na kraju sastanka, sagovornici su, kako se navodi u saopćenju SPP-a, ocijenili da je neophodno nastaviti razvijati kontakte između institucija, univerziteta, obrazovnih ustanova i drugih relevantnih aktera kako bi se stvorili uslovi za intenzivniju saradnju i razmjenu iskustava.da pitanja od značaja za Bošnjake u Srbiji, uključujući ravnopravnu zastupljenost u institucijama i borbu protiv svih oblika diskriminacije, zahtijevaju kontinuiran rad i saradnju s domaćim i međunarodnim partnerima.

Na kraju sastanka, sagovornici su ocijenili da je neophodno nastaviti razvijati kontakte između institucija, univerziteta, obrazovnih ustanova i drugih relevantnih aktera kako bi se stvorili uslovi za intenzivniju saradnju i razmjenu iskustava.

Jedna od najintrigantnijih i najtragičnijih figura bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti svakako je Abdurezak Hifzi Bjelevac. Pisac, urednik, prevodilac i kulturni radnik, koji je u periodu između dva svjetska rata bio izuzetno poznat i cijenjen, danas je gotovo potpuno zaboravljen. Njegovo ime nosi jedna ulica u Sarajevu, ali njegova djela i doprinos bosanskohercegovačkoj kulturi ostali su zasjenjeni političkim i društvenim previranjima 20. stoljeća.

Priredila: Elmira Resić

Abdurezak Hifzi Bjelevac rođen je osmog juna (mada postoje informacije i da je rođen 25. jula) 1886. godine u Mostaru, osam godina nakon što je Bosna i Hercegovina stavljena pod upravu Austro-Ugarske. Već kao mladić pokazivao je interesovanje za književnost i kulturu, ali i za tadašnje političke i društvene tokove. Bio je obrazovan u trgovačkoj školi u Mostaru, što mu je kasnije omogućilo da se snalazi u raznim profesijama.

Njegovo akademsko putovanje odvelo ga je do Istanbula, gdje je studirao francuski jezik na prestižnom Galatasarajskom liceju. Istanbul mu je otvorio vrata u svijet osmanske kulture, povijesti i književnosti. Taj utjecaj će ostati prisutan u njegovim djelima, gdje je vješto spajao bosanski identitet s istočnom tradicijom.

Međutim, Bjelevac nije ostao samo pasivni posmatrač kulturnih tokova. Po povratku u Bosnu i Hercegovinu, počeo je raditi u raznim profesijama, uključujući poreskog službenika, fabrikanta papirnih vreća, revizora, te kasnije urednika i prevodioca. Bio je urednik časopisa “Novi vijek” i “Behar”, te dopisnik “Večernje pošte”. Njegovo poznavanje turskog i francuskog jezika omogućilo mu je da obavlja dužnost atašea za kulturu i štampu u Ankari.

Bjelevac je bio izuzetno plodan pisac. Njegova djela, posebno romani i pripovijetke, odražavaju kulturne, historijske i identitetske dileme bosanskohercegovačkog društva u prvoj polovini 20. stoljeća. Njegov prvi roman “Pod drugim suncem” objavljen je 1914. godine u Mostaru i odmah je stekao veliku popularnost. U ovom djelu prati sudbine dvojice braće, obrazovanih u Beču i Istanbulu, kroz koje istražuje problem gubitka identiteta i kulturološke rastrzanosti između Istoka i Zapada.

Među njegovim najznačajnijim romanima su i “Minka” (1917), “Ana Zolotti” (1920), “Melika” (1927) te “Zidanje srećnog doma” (1934). Njegov opus upotpunjuju knjige “Muhammed” (1942), “Istanbul, grad na obalama Mramorskog mora” (1944) i “Carica Azher, pjesma iz Irana” (1944). Također, objavljivao je humoreske, pripovijetke i eseje u raznim časopisima poput “Behara”, “Bisera”, “Hrvatskog naroda” i “Nove Hrvatske”.

Iako je tokom međuratnog perioda bio priznati autor, sudbina mu se naglo promijenila nakon sloma takozvane Nezavisne Države Hrvatske. Progonjen i marginaliziran, Bjelevac više nije mogao objavljivati svoja djela. Njegova književna karijera nasilno je prekinuta, a njegovo ime izbrisano iz kulturnog prostora Bosne i Hercegovine.

Alija Nametak je u svom “Sarajevskom nekrologiju” napisao tekst kojim je ispratio Bjelevca na bolji svijet, gdje, između ostalog, kaže: “Iz Sarajeva je davno odselio, a morao je seliti, jer je plivao uz struju, da ne reknem ‘pišao uz vjetar’. U Beogradu je bio u Presbirou, ali se nije aklimatizirao, pa je 1941. otišao u Zagreb. Bio je više internacionalist nego Hrvat ili Srbin, a bio Bošnjak. Zamalo da nije postao Turčin. Beogradu je bio Turčin, Zagrebu Srbin, Sarajevu Hrvat, tako da ga nije nitko htio štampati…“

Ipak, Bjelevac nije samo zaboravljen; on je zapostavljen. Njegova djela, ispunjena refleksijama o identitetu, tradiciji i modernizaciji, i danas mogu biti itekako relevantna. Vrijeme je da se njegov doprinos bosanskohercegovačkoj kulturi vrati u fokus, kako bi nove generacije mogle upoznati jednog od najznačajnijih, ali i najnepravednije zanemarenih književnika našeg podneblja.

Izvor: Bosna.hr

U jeku regionalnog rata zaljevske države provode drastične mjere unutrašnje kontrole. Najnoviji primjer gušenja slobode izražavanja dolazi iz Kuvajta, gdje je poznata televizijska voditeljica Zainab Dashti pravosnažno osuđena na trogodišnju zatvorsku kaznu zbog objava na društvenim mrežama.

Ono što vlasti nazivaju zaštitom nacionalne sigurnosti, međunarodni posmatrači i aktivisti za ljudska prava sve otvorenije karakterišu kao brutalni lov na vještice i sistemsko gušenje bilo kakvog narativa koji odudara od zvanične državne linije.

Od malih ekrana do zatvorske ćelije

Zainab Dashti, donedavno prepoznatljivo lice kuvajtske državne televizije, nalazi se u pritvoru još od marta ove godine. Njen jedini grijeh su objave na društvenim mrežama koje su vlasti protumačile kao simpatije prema Iranu.

Nakon brzopoteznog suđenja, Dashti je proglašena krivom po tri ozbiljne tačke optužnice, koje uključuju simpatisanje neprijateljske države u vrijeme oružanog sukoba, izazivanje sektaškog razdora unutar kuvajtskog društva te direktno ugrožavanje nacionalne sigurnosti.

Apelacioni sud je bez mnogo oklijevanja potvrdio ovu kaznu, poslavši jasnu poruku svim građanima Kuvajta da je u ratnom stanju tolerancija za drugačije mišljenje svedena na apsolutnu nulu, pa čak i kada su u pitanju medijske ličnosti koje su godinama radile za državni sistem.

Slučaj ove novinarke samo je vrh ledenog brijega. Kuvajtske vlasti su do sada uhapsile oko 1.200 osoba u širokoj kampanji suzbijanja proiranskog narativa na internetu. Među uhapšenima su brojni novinari, aktivisti i obični građani koji su se usudili javno komentarisati aktuelni sukob.

Ova paranoja vlasti, međutim, ne dolazi iz vakuuma. Kuvajt se našao na direktnom udaru iranske odmazde prema američkim saveznicima, a iranski projektili i dronovi nanijeli su ozbiljnu štetu kuvajtskoj infrastrukturi. Pogođeni su međunarodni aerodromi, što je dovelo do privremenog prekida civilnog zrakoplovstva, ali i ključne naftne rafinerije te vitalna elektroenergetska postrojenja.

U takvoj atmosferi straha i direktne vojne prijetnje, država svaku proiransku retoriku posmatra kao čin veleizdaje, posebno imajući u vidu demografsku sliku zemlje. Naime, šiitska populacija čini oko 30 posto stanovništva Kuvajta, a vlasti u strahu od stvaranja unutrašnje “pete kolone” preventivno udaraju na bilo kakav znak nelojalnosti.

Specijalni sudovi i pravda po kratkom postupku

Kako bi procesuirao ovoliki broj takozvanih državnih neprijatelja, Kuvajt se u potpunosti oslonio na specijalne sigurnosne sudove. Ovi sudovi su dizajnirani isključivo za vanredne situacije i znatno se razlikuju od redovnog civilnog pravosuđa. Faze istrage i suđenja se odvijaju munjevito, ostavljajući odbrani minimalno vremena za adekvatnu pripremu slučaja.

Prava optuženih na pristup advokatima i uvid u dokazni materijal često su ozbiljno sužena pod izgovorom čuvanja državnih tajni. Žalbeni postupci se pritom obično bave samo formalno-pravnim procedurama, dok se utvrđene činjenice s prvostepenog suda rijetko preispituju. Zbog toga su preokreti i oslobađajuće presude svedene na nivo statističke greške.

Ovakav pristup nije izolovan slučaj u Zaljevu, jer Kuvajt zapravo samo slijedi model koji već godinama, a posebno tokom ovog rata, usavršava susjedni Bahrein.

Dok se Kuvajt fokusira na novinare i online aktiviste sankcionišući ih strogim zatvorskim kaznama, Bahrein je svoj obračun s neistomišljenicima podigao na još viši nivo. Koristeći široko definisane antiterorističke zakone, tamošnje vlasti šiitskim klericima, demonstrantima i političkoj opoziciji izriču doživotne kazne i masovno im oduzimaju državljanstvo, efektivno ih brišući iz društva.

Bosanskohercegovačke hadžije koje su ove godine obavile petu islamsku dužnost nose sa sobom različite životne priče. Sve ih je vezao isti cilj, ali putevi do njegovog ostvarenja su drugačiji.

Za muslimane koji su fizički i materijalno u mogućnosti, hadž predstavlja krunu vjerskog života. Među uvjetima za njegovo obavljanje posebno mjesto zauzima i halal odnosno pošteno stečena zarada iz koje se finansira ovo putovanje. Naredna priča govori upravo o tome.

Begajeta Nukić je 2013. godine zasadila polje malina u Skejićima kod Srebrenica. Nekoliko godina kasnije, cijena maline će pasti, pa će mnogi odustati od uzgoja, ali ne i Begajeta.

Ona je imala poseban cilj skupiti novac za hadž od svog rada.

“Od 2013. godine do sada ja sam skupljala. Jedno dunum, dunum i po zasadim, i sve ostavljala za hadža“, kazala je Begajeta.

Dodaje da je novac mogla skupljati i od penzije muža za čijim kostima traga po bosanskim vrletima već tri decenije, ali nije htjela. Nije pristala ni da joj djeca pomognu.

“Hoću da ja od mog rada i mog truda, da bude meni halal. Djeca moja mogu pomoći, ali ja nisam htjela. Hoću da znam da sam to ja zaradila mojim rukama i ja sam to, hvala dragom Allahu, uspjela“, kazala je Begajeta.

Činjenica da je uspjela i da se konačno našla u Mekki i obavila hadž djelovala joj je nevjerovatno.

“Znajući šta si preživio, znajući kroz koje si strahote prošao, znajući… Pa moje dijete je ostalo jedno četvrti, jedno šesti razred. Meni nekad stane dah, ne mogu disati, šta sam samo to preživjela i da sam to ja. I da meni Allah da… ne mogu naaminati tu ljepotu“, kazala je Begajeta jedva suzdržavajući suze.

Tokom genocida, ona je ostala bez brojnih članova porodice, ali ono bez čega nije ostala jesu vjera i strpljenje.

Borac po prirodi i vedrog duha uprkos teškoj tragediji, vratila se u Srebrenicu, obnovila kuću i imanje, jer kako kaže, nigdje nije ljepše nego na rodnoj grudi, a ove godine ostvarila je i svoj životni san — obavljanje pete islamske dužnosti.

Izvor: Preporod.info

Bosna i Hercegovina dobila je još jedan razlog za ponos. Dr. Ajla Nurkanović osvojila je prestižnu GAUSS-Nachwuchspreis 2025, nagradu za mlade istraživače koju dodjeljuju Njemačko udruženje aktuara i Njemačko društvo za osiguravajuću i finansijsku matematiku.

Riječ je o jednom od najznačajnijih priznanja u oblasti aktuarske i finansijske matematike u Njemačkoj, koje se dodjeljuje za naučne radove s izraženom praktičnom primjenom u savremenom finansijskom i osiguravajućem sektoru.

Dr. Nurkanović nagrađena je za svoju doktorsku disertaciju “Sustainable Portfolio Optimization”, u kojoj istražuje kako principe održivog investiranja i ESG faktore – okolišne, društvene i upravljačke – integrisati u dugoročne investicione strategije. Poseban fokus njenog rada usmjeren je na sektor životnog osiguranja, gdje kroz napredne matematičke modele nastoji ponuditi rješenja za jedan od ključnih izazova današnjice: kako ostvariti finansijsku stabilnost i profitabilnost, a istovremeno doprinositi održivijoj budućnosti.

Vrijednost ovog priznanja dodatno potvrđuje činjenica da se nagrada dodjeljuje istraživanjima koja ne ostaju samo u okvirima akademske zajednice, već imaju potencijal da oblikuju praksu i unaprijede poslovne procese u finansijskoj industriji. O dobitnicima odlučuje stručna komisija sastavljena od uglednih univerzitetskih profesora i vodećih eksperata iz industrije.

Danas dr. Ajla Nurkanović svoju karijeru gradi u Munich Re,  jednom od najutjecajnijih svjetskih društava za reosiguranje, gdje radi na razvoju složenih finansijskih i osiguravajućih modela.

Njen uspjeh nadilazi lično postignuće. On predstavlja potvrdu da znanje, predan rad i izvrsnost iz Bosne i Hercegovine mogu biti prepoznati i nagrađeni na najvišem međunarodnom nivou. Istovremeno, priča dr. Nurkanović snažna je inspiracija mladim ljudima koji svoje mjesto vide u nauci, matematici, finansijama i istraživanju, pokazujući da se i iz Bosne i Hercegovine može stići do samog vrha svjetske stručne i naučne scene, istakli su iz Fondacije budućnosti u BiH. 

Predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori i predsjedavajući Matičnog društva bošnjačkih vijeća Suljo Mustafić kazao je da su ove organizacije legitimni predstavnici naroda u zemljama regiona u oblasti zaštite kulturnih i identitetskih posebnosti i da su, pojedinačno i kao cjelina, opredijeljeni za jačanje i produbljivanje saradnje, čime podupiru saradnju država u regionu i doprinose stabilnosti multietničkih društava i demokratskim procesima.

Na sesijama koje su održane u Sarajevu, Mustafić je upoznao predstavnike institucija sa kapitalnim infrastrukturnim i naučnim projektima za koje se očekuje podrška od strane Bosne i Hercegovine i njenih administrativnih nivoa vlasti, a to su: izgradnja Bošnjačkog kulturnog centra u Podgorici, kao bošnjačke ustanove kojom bi upravljalo Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, izgradnja Bošnjačkog kulturnog centra u Skoplju, kao bošnjačke ustanove kojom bi upravljalo Bošnjačko nacionalno vijeće u Sjevernoj Makedoniji, te izgradnja Bošnjačke biblioteke u Novom Pazaru, kao nacionalne ustanove kojom bi upravljalo Bošnjačko nacionalno vijeće u Srbiji. Podrška ovim projektima potpuno je kompatibilna sa zakonodavstvom Bosne i Hercegovine i ovih država.

Matično društvo bošnjačkih vijeća na svojoj redovnoj sjednici održanoj u Sarajevu donijelo je zaključke koje će uputiti bošnjačkim funkcionerima iz institucija Bosne i Hercegovine radi jačanja saradnje u cilju očuvanja, harmonizacije i promocije nacionalnog identiteta na svim nivoima i prostorima gdje Bošnjaci žive i stvaraju. Usvojen je prijedlog teksta protokola koji će se dostaviti Klubu bošnjačkih delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH u cilju jačanja institucionalne saradnje sa Matičnim društvom.

Na sjednici je konstatirano da je podrška projektima i programima Matičnog društva iz budžeta svih administrativnih nivoa vlasti u BiH nedostatna i nedovoljna te da u narednom periodu treba poduzeti aktivnosti kako bi se osigurala značajnija podrška u budžetima u 2027. godini.

Usaglašena je posjeta rukovodstva Matičnog društva članicama u Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji. Na sjednici je bilo riječi i o organizaciji Bošnjačkog samita mladih koji će se održati u Istanbulu, a organizirat će ga Udruženje Turska Bosna Sandžak u avgustu 2026. godine. Dogovoreno je da se do kraja 2026. godine upriliče promocije XII toma višetomnog Rječnika bosanskog jezika u svim državama članicama Matičnog društva.

U okviru aktivnosti Matičnog društva, u Parlamentarnoj skupštini BiH, u domaćinstvu predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemala Ademovića upriličen je drugi radno-konsultativni sastanak, kojem su prisustvovale sve članice Matičnog društva bošnjačkih vijeća.

Ocijenjeno je da Matično društvo predstavlja idealnu platformu za prekograničnu saradnju. Predsjedavajući Doma naroda PSBiH, zajedno sa predstavnicima kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Ministarstva vanjskih poslova BiH, iskazali su punu opredijeljenost državnih institucija Bosne i Hercegovine da pruže snažniju i konkretniju podršku aktivnostima Matičnog društva bošnjačkih vijeća.

Istaknuto je da Bosna i Hercegovina ima obavezu da bude oslonac i aktivan partner u očuvanju i promociji kulturnog i jezičkog identiteta Bošnjaka u zemljama regiona i svijetu. S tim u vezi, razgovarano je o pokretanju zajedničkih kulturnih projekata važnih za identitetska pitanja, čime bi se osigurala samoodrživost Matičnog društva i osnažio ekonomski položaj manjinskih bošnjačkih zajednica u državama regiona.

Predsjedavajući Matičnog društva bošnjačkih vijeća Suljo Mustafić kazao je da je društvo unikatna institucionalna forma koja okuplja bošnjačka vijeća i relevantne bošnjačke organizacije iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Kosova, Slovenije, Austrije, Turske, SAD-a i Kanade i predstavlja nezaobilazan faktor u cilju unapređenja, harmonizacije i promocije temeljnih elemenata identiteta bošnjačkog naroda kao cjeline.

Bošnjačka vijeća u regionu su legitimni predstavnici naroda u zemljama regiona u oblasti zaštite kulturnih i identitetskih posebnosti. Opredijeljeni smo za jačanje i produbljivanje naše saradnje i sigurni da time podupiremo saradnju država u regionu i doprinosimo stabilnosti naših multietničkih društava i demokratskim procesima – naglasio je Mustafić, koji je upoznao i sa kapitalnim infrastrukturnim i kulturnim projektima za koje se očekuje podrška institucija BiH.

Planiran je i projekat izrade analize udžbenika i nastavnih planova i programa iz grupe nacionalnih predmeta na bosanskom jeziku za osnovne škole, te priprema izrade unificiranih udžbenika. Kao strateški projekat planirano je institucionalno uspostavljanje Matice Bošnjaka, kao temeljne matične ustanove iz oblasti društvenih i humanističkih nauka, koja bi se osnovala od strane bošnjačkih vijeća i relevantnih bošnjačkih organizacija iz BiH i država regiona, kao i organizacija Bošnjaka iz iseljeništva.

Naglašena je i potreba sistemskog načina finansiranja najznačajnijeg, najkompleksnijeg i unikatnog naučnoistraživačkog projekta – izrade višetomnog enciklopedijskog Rječnika bosanskog jezika, Enciklopedije i Pravopisnog rječnika, koji predstavljaju kapitalne nacionalne projekte u oblasti identiteta.

Također, u organizaciji Odbora za bosanski jezik i književnost pri Matičnom društvu bošnjačkih vijeća održan je okrugli sto o stanju bošnjačke književnosti u osnovnoškolskom lektirnom programu obrazovnih sistema u kojima se bošnjačka djeca obrazuju.

Odbor za bosanski jezik i književnost će na osnovu zaključaka uobličiti popis bošnjačke književnosti za lektirni program i proslijediti ga svim kantonalnim ministarstvima obrazovanja u Bosni i Hercegovini, bošnjačkim vijećima u regionu te ostalim članicama Matičnog društva iz dijaspore.

Na susretima u Sarajevu učestvovali su predstavnici svih vijeća i organizacija koje čine Matično društvo: predsjednik Suljo Mustafić, koji je i predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, Emir Zlatar, izvršni sekretar, član (VKBI BiH), Amel Durutlić, član (Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori), Mirsad Rastoder, član (Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori), Kasim Trnka, član (predsjednik VKBI BiH), Kadro Kulašin, član (Koordinacija županijskih vijeća, Vijeća Grada Zagreba i predstavnika za županije bošnjačke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj), Edin Safić, član (Koordinacija županijskih vijeća, Vijeća Grada Zagreba i predstavnika za županije bošnjačke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj), Fuad Baćićanin, član (predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Srbiji), Adel Slatina, član (Bošnjačko nacionalno vijeće u Srbiji), Mirza Hajdinović, pridruženi član (Bošnjačko nacionalno vijeće u Srbiji), Sead Šemsović, član i predsjedavajući Odbora za bosanski jezik i književnost MDBV (Bošnjačko nacionalno vijeće u Srbiji), Sead Juskoski, član (Bošnjačko nacionalno vijeće Republike Sjeverne Makedonije), Muamer Škrijelj, član (Bošnjačko nacionalno vijeće Republike Sjeverne Makedonije), Fahir Gutić, član (potpredsjednik Bošnjačkog kulturnog saveza Slovenije), Muhammed Sandžaktar, član (predsjednik Udruženja Turska Bosna Sandžak iz Republike Turske), Bajram Akgul, član (Udruženje Turska Bosna Sandžak), Ševki Balota, član (Udruženje Turska Bosna Sandžak), Damir Saračević, član (Savez udruženja Consilium Bosniacum Republika Austrija) i Hermin Memiši, pridruženi član (Bošnjački predstavnik Konsultativnog vijeća za zajednice Kosova).

Izvor: Preporod.info

Turska i Saudijska Arabija potpisale su u Rijadu historijski Memorandum o razumijevanju o saradnji u oblasti željeznica i logistike.

Ovaj sporazum označava početak ambicioznog projekta obnove i modernizacije historijske Hidžaske željeznice, koja bi u budućnosti mogla postati jedna od ključnih globalnih trgovinskih ruta.

Dugoročna vizija ovog megaprojekta uključuje povezivanje Turske, preko Sirije i Jordana, sa Saudijskom Arabijom, te naknadno produženje željezničke linije prema Omanu i Indijskom okeanu. Time bi se stvorio alternativni trgovački koridor koji bi potpuno zaobišao strateški važan, ali često geopolitički nestabilan Hormuški tjesnac.

Turski ministar transporta i infrastrukture Abdulkadir Uraloglu izjavio je da su dvije zemlje postigle historijsku prekretnicu u oblasti transporta i logistike.

“U tom kontekstu pokrećemo novu fazu koja će ojačati razmjenu stručnog znanja i tehničku saradnju u širokom spektru oblasti, od logističkih centara do modernih aplikacija”, poručio je Uraloglu putem turske društvene platforme NSosyal.

Sporazum su u Rijadu zvanično potpisali ministar Uraloglu i saudijski ministar transporta Saleh bin Nasser Al-Jasser. Prema riječima turskih zvaničnika, cilj je uspostavljanje održivog i snažnog okvira za saradnju, posebno u oblastima tehnologije, infrastrukture, obuke i razvoja ljudskih resursa.

Oživljavanje historijske rute i testne vožnje preko Iraka

Ministar Uraloglu je podsjetio da je prije 2012. godine i izbijanja regionalnih sukoba godišnji bilateralni obim transporta između dvije zemlje iznosio 20.000 jedinica. Iako je ta brojka trenutno znatno manja zbog geopolitičkih dešavanja, krajnji cilj novog sporazuma je da se ti kapaciteti ne samo obnove, već i višestruko nadmaše.

Zbog izazova na tradicionalnim rutama, dvije zemlje aktivno prate i alternativne pravce. Uraloglu je otkrio da su već uspješno realizovane dvije testne vožnje vozova koji su krenuli iz Turske, prošli kroz Irak i stigli do Saudijske Arabije, što je jasno dokazalo ekonomsku i tehničku izvodljivost ovog pravca.

Turska planira modernizirati historijsku liniju kako za potrebe turizma, tako i za moderan tranzitni teretni saobraćaj. Prva faza projekta predviđa povezivanje Turske s Alepom u Siriji, koristeći postojeću željezničku mrežu Alepo–Damask–Jordan, dok se paralelno nastavljaju intenzivni pregovori sa saudijskim vlastima o finalnim fazama gradnje.

Šta podrazumijevaju potpisani memorandumi?

U Rijadu su potpisana dva ključna dokumenta:

Memorandum o razumijevanju o saradnji u oblasti logističkih usluga: Fokusiran je na olakšavanje izgradnje logističkih centara, upravljanje i operativno vođenje usluga, razmjenu stručnog znanja te razvoj zajedničkih komercijalnih aktivnosti.

Memorandum o razumijevanju o saradnji u željezničkom sektoru: Cilj mu je podsticanje zajedničkih inicijativa, investicija i tehnološkog razvoja u svim segmentima željezničke industrije.

“Neka ovi koraci, koji će značajno doprinijeti regionalnoj povezanosti, trgovini i sveukupnom razvoju, donesu trajnu korist za obje naše zemlje”, zaključio je Uraloglu.

Duga historija

Hidžaska željeznica predstavlja jedan od najambicioznijih i najznačajnijih infrastrukturnih projekata s početka 20. stoljeća. Izgrađena je u vrijeme Osmanskog Carstva, pod direktnim pokroviteljstvom sultana Abdula Hamida II.

Glavna svrha pruge bila je povezivanje Istanbula i Damaska sa svetim mjestima, Medinom i Mekom (iako pruga do same Meke nikada nije završena). Željeznica je trebala olakšati i osigurati hodočašće vjernicima, skraćujući dotadašnje naporno i opasno putovanje karavanima sa 40 dana na svega nekoliko dana. Osim vjerskog, imala je i ogroman vojni i administrativni značaj za stabilnost regije.

Izgradnja je počela 1900. godine, a pruga je zvanično puštena u rad do Medine 1908. godine. Projekat je specifičan po tome što je finansiran isključivo iz budžeta Osmanskog Carstva i dobrovoljnim prilozima muslimana iz cijelog svijeta, bez uzimanja stranih zajmova.

Željeznica je u punom kapacitetu radila tek nešto više od deset godina. Tokom Prvog svjetskog rata postala je primarna meta arapskih ustanika i britanskih snaga. U sabotažama i miniranju pruge radi presijecanja linija snabdijevanja osmanske vojske ključnu ulogu imao je poznati britanski oficir T. E. Lawrence (Lorens od Arabije).

Nakon raspada Osmanskog Carstva i povlačenja novih granica na Bliskom istoku, pruga je rascjepkana između različitih država i nikada više nije obnovljena kao jedinstvena cjelina. Dok su se pojedini kraći dijelovi u Siriji i Jordanu koristili godinama kasnije, stotine kilometara šina u Saudijskoj Arabiji ostale su zatrpane u pustinjskom pijesku.

Tijelo 27-godišnje planinarke iz Srbije Smiljane Radovanović, za kojom se tragalo nakon nesreće na Prokletijama, pronađeno je i izvučeno danas oko 15 sati, potvrdio je za Televiziju Vijesti načelnik Službe zaštite i spašavanja općine Gusinje Gusinje Sead Radončić.

Radončić je kazao da su pripadnici Gorske službe spašavanja i Helikopterske jedinice Vojske Crne Gore danas oko 11 časova nastavili potragu, te da su nakon višesatnog pretraživanja izuzetno nepristupačnog planinskog terena uspjeli da lociraju i izvuku tijelo stradale planinarke.

Uprkos lošem vremenu, spasioci su nakon neuspješne akcije danas ponovo krenuli u potragu za Radovanović, koja je stradala u subotu poslijepodne ispod planinskog vrha Maja Zastaniti, na teritoriji Albanije, nedaleko od granice sa Crnom Gorom.

Prema dostupnim informacijama, nesreća se dogodila kada je planinarka pala sa litice u provaliju duboku oko 250 metara u teško pristupačnom području Prokletija.

Uviđaj u dolini Grebaje obavio je dežurni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Plavu.

Istraga o okolnostima nesreće je u toku.

U organizaciji Udruženje “Evo ruka”, u Svečanoj sali Kulturnog centra u Novi Pazar održan je panel pod nazivom “Naš grad – zajednica koja brine o djeci sa smetnjama“, posvećen izazovima i potrebama djece sa smetnjama u razvoju i njihovih porodica.

Događaj je okupio stručnjake iz oblasti socijalne zaštite, psihologije i rada sa djecom sa invaliditetom, koji su govorili o značaju institucionalne i društvene podrške, ali i o potrebi većeg uključivanja lokalne zajednice u stvaranje inkluzivnog društva.

Panel je otvorila članica Gradskog vijeća Denisa Curić, koja je istakla da je Grad Novi Pazar u prethodnom periodu radio na jačanju socijalnih usluga namijenjenih djeci i porodicama, ali da postojeće mjere još uvijek nisu dovoljne.

Kao defektolog, Curić je naglasila da upravo ove usluge imaju veliki i konkretan uticaj na svakodnevni život djece sa smetnjama u razvoju i njihovih porodica.

“Ostaje nam obaveza da nastavimo unapređenje i širenje dostupnosti ovih usluga, uz jačanje saradnje svih relevantnih institucija i udruženja, kako bismo obezbijedili sveobuhvatniju podršku”, poručila je ona.

Događaju je prisustvovao i ministar turizma i omladine Husein Memić, koji je iskazao punu podršku daljem radu udruženja i humanitarnim inicijativama koje doprinose jačanju solidarnosti, međusobnog razumijevanja i zajedništva u društvu.

Memić je podsjetio i na projekte realizovane s ciljem unapređenja kvaliteta života najosjetljivijih kategorija stanovništva, naglašavajući važnost kontinuirane institucionalne podrške porodicama djece sa invaliditetom.

Predstavnica udruženja Amina Kurtanović-Nikšić istakla je da je cilj panela pružanje podrške roditeljima i otvaranje važnih pitanja koja se tiču prava osoba sa invaliditetom.

“Sa nama su danas panelistkinje koje učestvuju u izradi Zakona o roditelju njegovatelju, za koji se roditelji bore već 15 godina. Nadamo se da će ove godine konačno doći do njegove primjene”, rekla je Kurtanović-Nikšić.

Dodala je da su na panelu učestvovale i predstavnice ustanova i službi iz Novog Pazara čije usluge najčešće koriste osobe sa invaliditetom i njihove porodice.

Predstavnica Udruženja “Evo ruka“ iz Beograda Ana Knežević naglasila je važnost organizovanja roditelja i njihovog aktivnog uključivanja u društveni život.

“Navikli smo da roditelji djece sa smetnjama u razvoju budu povučeni i opterećeni osjećajem stida i predrasuda. Ono što mi radimo jeste osnaživanje porodica da se bore za svoja prava i da djeca imaju život van kuće”, poručila je Knežević.

Učesnici panela zaključili su da je za unapređenje položaja djece sa smetnjama u razvoju neophodna kontinuirana saradnja institucija, stručnjaka, civilnog sektora i građana, kako bi svako dijete imalo jednake šanse za razvoj, obrazovanje i puno uključivanje u društvo.

Panel “Naš grad – zajednica koja brine o djeci sa smetnjama“ još jednom je ukazao na važnost zajedničkog djelovanja u izgradnji inkluzivnijeg i humanijeg društva.

Izvor: SANA/RTV Novi Pazar

U prigradskom naselju Trnava kod Novi Pazar danas je došlo do tragične nesreće u kojoj je život izgubio M.A. nakon prevrtanja traktora kojim je prevozio sijeno.

Prema prvim informacijama, nesreća se dogodila oko 10:30 sati, kada se iz za sada neutvrđenih razloga prevrnuo traktor natovaren balama sijena. Tom prilikom M.A. je zadobio teške povrede od kojih je preminuo na licu mjesta.

Mještani Trnave navode da je tragedija potresla cijelo naselje i prekinula uobičajene poljoprivredne aktivnosti u ovom kraju.

Na mjesto nesreće ubrzo su stigli pripadnici policije i nadležnih službi, koji su obavili uviđaj radi utvrđivanja svih okolnosti pod kojima je došlo do nesreće.

Istraga je u toku.