<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="http://www.blog.rs/styles/rss.css" type="text/css"?>
<rss version="2.0" 
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
>
 <channel>
  <title>Upoznajte Italiju</title>
  <link>http://italija.blog.rs/blog/italija</link>
  <description></description>
  <pubDate>Tue, 24 Mar 2026 03:16:51 +0100</pubDate>
  <generator>http://www.lifetype.net</generator>
    <item>
   <title>Turisti, budite odgovorniji!</title>
   <description>
    &lt;p&gt;Iako se na Mikelanđelovim freskama ne vidi da su stare 500 godina, njima blicevi foto aparata kao i buka sve vi&amp;scaron;e smetaju pa je pitanje jo&amp;scaron; koliko će freska zadržati svoj sjaj. Razlog je to &amp;scaron;to Sikstinska kapela dnevno primi vi&amp;scaron;e od 20000 posetilaca iz svih krajeva sveta. Ne smatra se džabe da je Sikstinska kapela jedna od najposećenijih prostorija na svetu.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Književnik Pjetro Citati je neodgovorne posetioce koji unose pra&amp;scaron;inu, viču, fotografi&amp;scaron;u umetnička dela uz blic uporedio sa &amp;quot;pijanim krdom&amp;quot;. &lt;img src=&quot;http://www.blog.rs/js/tinymce/plugins/emotions/images/smiley-smile.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;Smile&quot; title=&quot;Smile&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Zbog svega ovoga, razmi&amp;scaron;lja se o ograničenju broja dnevnih poseta. Ukoliko putujete u Rim a želite da posetite Sikstinsku kapelu, dolazak obavezno zakažite putem interneta, telefonom ili rizikujte i stanite u duuuuugačak red koji se svaki dan formira ispred kapele....i čekajte.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;object type=&quot;application/x-shockwave-flash&quot; width=&quot;450&quot; height=&quot;350&quot; data=&quot;http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&amp;amp;v=k3TDbDfYK6M&quot; id=&quot;ltVideoYouTube&quot;&gt;&lt;param name=&quot;movie&quot; value=&quot;http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&amp;amp;v=k3TDbDfYK6M&quot; /&gt;&lt;param name=&quot;wmode&quot; value=&quot;transparent&quot; /&gt;&lt;param name=&quot;allowScriptAcess&quot; value=&quot;sameDomain&quot; /&gt;&lt;param name=&quot;quality&quot; value=&quot;best&quot; /&gt;&lt;param name=&quot;bgcolor&quot; value=&quot;#FFFFFF&quot; /&gt;&lt;param name=&quot;FlashVars&quot; value=&quot;playerMode=embedded&quot; /&gt;&lt;/object&gt;&lt;/p&gt;
   </description>
   <link>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2012/11/02/turisti-budite-odgovorniji</link>
   <comments>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2012/11/02/turisti-budite-odgovorniji</comments>
   <guid>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2012/11/02/turisti-budite-odgovorniji</guid>
      <dc:creator>italija</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Fri, 02 Nov 2012 10:22:31 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=7988&amp;profile=rss20">Upoznajte Italiju</source>
     </item>
    <item>
   <title>Skijalista u Italiji</title>
   <description>
    &lt;p&gt;Skijalista u Italiji smestena su u 
njenom severnom, alpskom delu, relativno blizu granice sa Francuskom, Svajcarskom, Austrijom i Slovenijom. Na granici s Francuskom nalaze se&amp;nbsp; Sestriere (400 km staza) 
i Courmayeur (100 km), na granici sa Svajcarskom Livigno (110 km 
staza, bescarinska zona ) Regija Adamello Brenta (340 km staza, s Madonnom 
di Campiglio). Ne moze se propustiti podrucje Dolomiti Superski koji ukljucuje skijalista kao sto su Kronplatza, mondene Cortine d&amp;#39;Ampezzo, Sella Ronde sa svoje cetiri doline 
(Val di Fassa, Val Gardena, Alta Badia i Arabba) ili Civette. Jedan skipass 
pokriva 12 vrhunskih skijali&amp;scaron;ta i vise od 1220 km staza. Skijalista se u Italiji dizu do nekih 2300 m/nv u Dolomiti Superski području ili 
2800 m/nv na skijalistima blizu Francuske. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Alta Badia&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Nadmorska visina 1500 m, ukupna duzina skijaskih staza : 130 m, staze za 
skijasko trcanje : 30 m, te&amp;scaron;ke staze 8000 m, lake staze 70000 m, staze srednje 
tezine 52000 m&lt;br /&gt;
Uz 130 km staza, svakom se posetiocu pruza i mogucnost koriscenja 
500-tinjak km staza Sella Ronde i1220 km staza sastava Dolomiti Superski uz 
kupljeni Dolomiti Superski skipass. &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Arabba&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Arabba je malo mesto u Dolomitima . Uz Malga 
Ciapelu u podnozju Marmolade&lt;br /&gt;
Sve su staze uglavnom spojene. Ima nekoliko zahtevnih crnih spusteva kojima 
se od 2478 m visokog vrha Porta Vescovo spustate do Arabbe na 1602 m/nv. Staza koju takodje 
treba spomenuti je12 km duga crvena staza sa Marmolade kojom cete se spustiti od 
vrha Punta Rocca sve do podnozja planine. Marmolada sa svojim najvisim vrhom od 
3342 m/nv 
predstavlja kapu talijanskih Dolomita i opravdano nosi naziv &amp;quot;kraljice 
Dolomita&amp;quot;.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Bormio&lt;/strong&gt;&lt;br /&gt;
&lt;img src=&quot;http://www.skijanje.hr/slike/spacer.gif&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;1&quot; height=&quot;7&quot; /&gt;&lt;br /&gt;
Smestio se u srcu sredisnjih talijanskih Alpa, unutar regije Alta 
Valltelina, na visini od1225 mnv, sto znaci da je visinska razlika skijalista 
1800m.&lt;br /&gt;
Ukupna duzina skijaskih staza : 78 km, 
staze za skijasko trcanje : 55 km, teske staze 13000 m, lake staze 27000 m, 
staze srednje tezine 38000 m.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;


&lt;strong&gt;Kronplatz - Plan de Corones&lt;/strong&gt;&lt;br /&gt;
&lt;img src=&quot;http://www.skijanje.hr/slike/spacer.gif&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;1&quot; height=&quot;7&quot; /&gt;&lt;br /&gt;
Jedno od najpopularnijih skijalista medju nasim skijasima.&lt;br /&gt;
Ovo skijaliste prostire se gotovo celom povrsinom istoimene planine u 
sredistu skijaske regije Dolomiti Superski u Dolomitskim alpama juznog Tirola na 
granici s Austrijom i alpskim centralnim masivom, Na nadmorskoj visini od 850 m 
do 2275 m. Ukupna duzina skijaskih staza : 90 km, staze za skijasko trcanje : 200 km.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;strong&gt;&lt;a class=&quot;f8bj&quot;&gt;Livigno&lt;/a&gt;&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Livigno
je smesten na granici sa Svajcarskom u izduzenoj kotlini na 1800 m
nadmorske visine, a najvisa zicara se penje do 2800 m. Ukupna duzina
skijaskih staza : 120 km, staze za skijasko trcanje : 55 km, mogucnost
nocnog skijanja, teske staze 20000 m, lake staze 30000 m, staze srednje
tezine 70000 m.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Izvor: http://www.dom.com.hr&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
   </description>
   <link>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2009/12/26/skijalista-u-italiji</link>
   <comments>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2009/12/26/skijalista-u-italiji</comments>
   <guid>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2009/12/26/skijalista-u-italiji</guid>
      <dc:creator>italija</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Sat, 26 Dec 2009 23:32:23 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=7988&amp;profile=rss20">Upoznajte Italiju</source>
     </item>
    <item>
   <title>Rimini</title>
   <description>
    &lt;p&gt;Poznato letovali&amp;scaron;te na obali Jadranskog mora, destinacija sa bogatom
ponudom kulturnih i zabavnih sadržaja. Aktuelni slikarski centar
Evrope, zbog prvorazredne izložbe &amp;ldquo;Od Rembranta do Gogena i Pikasa&amp;rdquo;,
locirane u zamku Sismondo od 10.oktobra 2009. do 14.marta 2010.godine.
Blizina San Marina ga čini dodatno atraktivnim. Rimini je
jedno od najpoznatijih letovali&amp;scaron;ta na italijanskoj jadranskoj obali.
Ključ uspeha Riminija je &amp;scaron;to decenijama uspeva da održi dobar noćni
život i kvalitetnu klupsku scenu, uporedo sa atmosferom prijatnom za
porodice s decom. Plaže Riminija imaju preko 15km dužine, a mesto
obiluje radnjama, restoranima, klubovima i barovima (ima ih oko 500). Mada je u II
svetskom ratu dosta uni&amp;scaron;ten, ali stari istorijski centar je sačuvao
nekada&amp;scaron;nji &amp;scaron;arm, te ga nikako ne treba obići tokom &amp;scaron;etnji kroz Rimini.
Obavezno se upoznajte sa Augustovom kapijom &amp;ndash; slavolukom koji potiče od
27g pne, Tiberijev most, na reci Marekija, izgrađenim kamenom iz Istre,
Duomo &amp;ndash; crkva Malatesta koju je freskama ukrasio Đoto, Amfiteatar iz II
veka, koji je mogao da primi i do 15.000 gledaoca i jo&amp;scaron; mnogo toga&amp;hellip;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_38206&quot; href=&quot;http://italija.blog.rs/gallery/7988/MarinadiRiminiAerialview.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://italija.blog.rs/gallery/7988/previews-med/MarinadiRiminiAerialview.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;
   </description>
   <link>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2009/12/26/rimini</link>
   <comments>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2009/12/26/rimini</comments>
   <guid>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2009/12/26/rimini</guid>
      <dc:creator>italija</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Sat, 26 Dec 2009 01:07:01 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=7988&amp;profile=rss20">Upoznajte Italiju</source>
                    </item>
    <item>
   <title>Verona</title>
   <description>
    &lt;p&gt;&lt;meta content=&quot;text/html; charset=utf-8&quot; http-equiv=&quot;Content-Type&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Word.Document&quot; name=&quot;ProgId&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 11&quot; name=&quot;Generator&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 11&quot; name=&quot;Originator&quot; /&gt;&lt;link href=&quot;/C:%5CDOCUME%7E1%5CIca%5CLOCALS%7E1%5CTemp%5Cmsohtml1%5C01%5Cclip_filelist.xml&quot; rel=&quot;File-List&quot; /&gt;
 
  &lt;object classid=&quot;clsid:38481807-CA0E-42D2-BF39-B33AF135CC4D&quot; id=&quot;ieooui&quot;&gt;&lt;/object&gt;
&lt;style&gt;
st1:*{behavior:url(#ieooui) }
&lt;/style&gt;
&lt;style&gt;

&lt;/style&gt;
&lt;style&gt;
 /* Style Definitions */
 table.MsoNormalTable
	{mso-style-name:&quot;Table Normal&quot;;
	mso-tstyle-rowband-size:0;
	mso-tstyle-colband-size:0;
	mso-style-noshow:yes;
	mso-style-parent:&quot;&quot;;
	mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
	mso-para-margin:0cm;
	mso-para-margin-bottom:.0001pt;
	mso-pagination:widow-orphan;
	font-size:10.0pt;
	font-family:&quot;Times New Roman&quot;;
	mso-ansi-language:#0400;
	mso-fareast-language:#0400;
	mso-bidi-language:#0400;}&lt;/style&gt;Verona, jedna od sedam metropola severne Italije, grad
prepun istorijskog, umetničkog nasleđa, poznatih opera i svetskih sajmova,
jedan od najmoćnijih gradova tokom romanske vladavine, koji je sam Julije Cezar
birao za mesto odmora, &amp;scaron;to nije lo&amp;scaron;a preporuka, zar ne? Ali bar pola miliona
turista godi&amp;scaron;nje se u ovaj istorijski grad slije samo da bi odalo po&amp;scaron;tu večnim
ljubavnicima i njihovoj ljubavi, koju je jo&amp;scaron; besmrtnijom napravio veliki
&amp;Scaron;ekspir. Verona
je, kada na miru potom pro&amp;scaron;etate i vidite, predivan starinski, romanički grad
na obali reke, dom lepote i umetnosti. Tokom boravka nemojte zaobići ni Fontanu
istine, spomenik Danteu, koji je tu živeo nakon bega iz Firence, Stub srama...
ali i brojne crkve među kojima je i Santa Marija Antika, velika romanička crkva
koja je bila i župna crkva klana Skaligeri i poznata je po njihovim grobovima,
sarkofazima u gotskom stilu. Budući da je Verona
spoj duha pro&amp;scaron;losti i modernog doba, u bilo koje doba da je posetite, nećete
pogre&amp;scaron;iti. U ovom večnom gradu ljubavi, nadomak čuvenog mondenskog jezera Lago
di Garda, uvek ćete se osećati prijatno i dobrodo&amp;scaron;lo.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://italija.blog.rs/gallery/7988/italy-verona.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt; &lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;meta content=&quot;text/html; charset=utf-8&quot; http-equiv=&quot;Content-Type&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Word.Document&quot; name=&quot;ProgId&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 11&quot; name=&quot;Generator&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 11&quot; name=&quot;Originator&quot; /&gt;&lt;link href=&quot;/C:%5CDOCUME%7E1%5CIca%5CLOCALS%7E1%5CTemp%5Cmsohtml1%5C01%5Cclip_filelist.xml&quot; rel=&quot;File-List&quot; /&gt;
 
  Julijin balkon, koji je preskakao Romeo i
uzdisao: Oh Julija, za&amp;scaron;to si Julija... Tu se ona sastajala sa mladim
neprijateljskim Montegijem. U ba&amp;scaron;ti legendarne kuće iz 13. veka, ispod balkona
nalazi se bronzana statua Julije, čija je desna dojka sjajna, ispolirana od
dodira miliona ljudi. Svi se fotografi&amp;scaron;u i dodiruju je jer to &amp;bdquo;donosi sreću&amp;ldquo; i
svako zami&amp;scaron;lja želju...&lt;meta content=&quot;text/html; charset=utf-8&quot; http-equiv=&quot;Content-Type&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Word.Document&quot; name=&quot;ProgId&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 11&quot; name=&quot;Generator&quot; /&gt; 

 
 

&lt;style&gt;
st1:*{behavior:url(#ieooui) &lt;/style&gt;&lt;style&gt;&lt;/style&gt;Dok razgledate kuću od tamnocrvenih cigala
pretvorenu u muzej, s pažnjom pogledajte kako zaljubljeni iz čitavog sveta
ostavljaju poruke kao i svi njihovi prethodnici. Zidovi i prozori oko terase
izlepljeni su hiljadama poruka ljubavi, koje zaljubljeni turisti ostavljaju za
sobom. Tradicija pisanja ljubavnih poruka potiče jo&amp;scaron; od 1937.g. kad je prvo
pismo naslovljeno &amp;bdquo;Julia, Verona&amp;ldquo;
pronađeno pored njene grobnice.&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://italija.blog.rs/gallery/7988/verona.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;img src=&quot;http://italija.blog.rs/gallery/7988/14_14_87---Graffitti-and-Love-messages--Verona--Italy_web.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt; &lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;meta content=&quot;text/html; charset=utf-8&quot; http-equiv=&quot;Content-Type&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Word.Document&quot; name=&quot;ProgId&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 11&quot; name=&quot;Generator&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 11&quot; name=&quot;Originator&quot; /&gt;&lt;link href=&quot;/C:%5CDOCUME%7E1%5CIca%5CLOCALS%7E1%5CTemp%5Cmsohtml1%5C01%5Cclip_filelist.xml&quot; rel=&quot;File-List&quot; /&gt;
 
  &lt;object classid=&quot;clsid:38481807-CA0E-42D2-BF39-B33AF135CC4D&quot; id=&quot;ieooui&quot;&gt;&lt;/object&gt;
&lt;style&gt;
st1:*{behavior:url(#ieooui) }
&lt;/style&gt;
&lt;style&gt;

&lt;/style&gt;
&lt;style&gt;
 /* Style Definitions */
 table.MsoNormalTable
	{mso-style-name:&quot;Table Normal&quot;;
	mso-tstyle-rowband-size:0;
	mso-tstyle-colband-size:0;
	mso-style-noshow:yes;
	mso-style-parent:&quot;&quot;;
	mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
	mso-para-margin:0cm;
	mso-para-margin-bottom:.0001pt;
	mso-pagination:widow-orphan;
	font-size:10.0pt;
	font-family:&quot;Times New Roman&quot;;
	mso-ansi-language:#0400;
	mso-fareast-language:#0400;
	mso-bidi-language:#0400;}
&lt;/style&gt;


&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;Romeova kuća nije daleko od ove u kojoj je bila izabranica
njegovog srca, ali je tro&amp;scaron;na i nema &amp;scaron;ta da se vidi. Verona inače svake godine obeležava rođendan
svoje slavne stanovnice Julije i to 16. septembra, a sam datum je izveden iz
prve knjige pisane o ovoj tragičnoj ljubavi, koju je napisao Luiđi da Porto.
Pravim ljubiteljima romantike i &amp;Scaron;ekspira preporučujem obilazak i Julijinog
groba, mesta gde je ovo dvoje mladih i zavr&amp;scaron;ilo svoje živote.&lt;/p&gt;

&amp;nbsp;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
   </description>
   <link>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2009/12/07/verona</link>
   <comments>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2009/12/07/verona</comments>
   <guid>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2009/12/07/verona</guid>
      <dc:creator>italija</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Mon, 07 Dec 2009 10:54:45 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=7988&amp;profile=rss20">Upoznajte Italiju</source>
     </item>
    <item>
   <title>San Marino</title>
   <description>
    &lt;meta content=&quot;text/html; charset=utf-8&quot; http-equiv=&quot;Content-Type&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Word.Document&quot; name=&quot;ProgId&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 11&quot; name=&quot;Generator&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 11&quot; name=&quot;Originator&quot; /&gt;&lt;link href=&quot;/C:%5CDOCUME%7E1%5CIca%5CLOCALS%7E1%5CTemp%5Cmsohtml1%5C01%5Cclip_filelist.xml&quot; rel=&quot;File-List&quot; /&gt;
 
  &lt;object classid=&quot;clsid:38481807-CA0E-42D2-BF39-B33AF135CC4D&quot; id=&quot;ieooui&quot;&gt;&lt;/object&gt;
&lt;style&gt;
st1:*{behavior:url(#ieooui) }
&lt;/style&gt;
&lt;style&gt;

&lt;/style&gt;
&lt;style&gt;
 /* Style Definitions */
 table.MsoNormalTable
	{mso-style-name:&quot;Table Normal&quot;;
	mso-tstyle-rowband-size:0;
	mso-tstyle-colband-size:0;
	mso-style-noshow:yes;
	mso-style-parent:&quot;&quot;;
	mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
	mso-para-margin:0cm;
	mso-para-margin-bottom:.0001pt;
	mso-pagination:widow-orphan;
	font-size:10.0pt;
	font-family:&quot;Times New Roman&quot;;
	mso-ansi-language:#0400;
	mso-fareast-language:#0400;
	mso-bidi-language:#0400;}&lt;/style&gt;Treća najmanja država u Evropi, posle Vatikana i Monaka,
Republika San Marino (italijanski, Serenissima Repubblica di San Marino) okružena je italijanskim regijama Emilia-Romagna i Marche.
Prema legendi, San Marino
je 301. godine osnovao klesar Marin sa ostrva Raba koji je sa prijateljem
pobegao u Rimini,
gradić 20 kilometara udaljen od dana&amp;scaron;njeg San Marina. Zbog progona hri&amp;scaron;ćana
sakrio se na obližnje brdo Titano, gde je sagradio kapelicu koja danas čini
jezgro grada San Marina. Republika zauzima 61,5 km2, a udaljenost od njene
najsevernije do najjužnije granice je svega 12 kilometara vazdu&amp;scaron;ne linije. Republika
San Marino
podeljena je na devet malih op&amp;scaron;tina, koje su svaka na svom brdu. Kao suvenir iz
srednjeg veka, na 756 metara visine brda Titano ponosno stoji kula Guaita (na
lokalnom dijalektu &amp;bdquo;onaj koji čuva stražu&amp;ldquo;).Osim bazilika i dvoraca, Muzeja
oružja i Muzeja imigranata, u San Marinu u ulici Via Lapicidi Marini 17 &amp;bdquo;čeka&amp;ldquo;
vas Muzej vo&amp;scaron;tanih figura koji sadrži fascinantne rekonstrukcije 40 istorijskih
prizora i 100 velikana u ambijentu i odeći iz svog vremena. Tamo možete videti
atentat na američkog predsednika Abrahama Linkolna iz 1865. godine, Napoleona
za njegovim stolom, Đuzepea Garibaldija uz postelju na kojoj umire njegova supruga
Anita, scene mučenja zatvorenika, giljotinu... Muzej je otvoren cele godine. 

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;strong&gt;Najpoznatije poslastice&lt;/strong&gt;&lt;strong&gt;&lt;span&gt;: &lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;njoke sa artičokama i
ribom, domaće raviole sa aromatičnim biljem, torta &amp;bdquo;tre monti&amp;ldquo;, biskvit torta
&amp;bdquo;titano&amp;ldquo;, &amp;bdquo;Veretta&amp;ldquo;...&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;a id=&quot;res_37122&quot; href=&quot;http://italija.blog.rs/gallery/7988/sm1.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://italija.blog.rs/gallery/7988/previews-med/sm1.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;
   </description>
   <link>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2009/11/28/san-marino</link>
   <comments>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2009/11/28/san-marino</comments>
   <guid>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2009/11/28/san-marino</guid>
      <dc:creator>italija</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Sat, 28 Nov 2009 19:25:37 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=7988&amp;profile=rss20">Upoznajte Italiju</source>
                    </item>
    <item>
   <title>Leonardo da Vinci</title>
   <description>
    &lt;meta content=&quot;text/html; charset=utf-8&quot; http-equiv=&quot;Content-Type&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Word.Document&quot; name=&quot;ProgId&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 11&quot; name=&quot;Generator&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 11&quot; name=&quot;Originator&quot; /&gt;&lt;link href=&quot;/C:%5CDOCUME%7E1%5CIca%5CLOCALS%7E1%5CTemp%5Cmsohtml1%5C01%5Cclip_filelist.xml&quot; rel=&quot;File-List&quot; /&gt;
 
  &lt;object classid=&quot;clsid:38481807-CA0E-42D2-BF39-B33AF135CC4D&quot; id=&quot;ieooui&quot;&gt;&lt;/object&gt;
&lt;style&gt;
st1:*{behavior:url(#ieooui) }
&lt;/style&gt;
&lt;style&gt;

&lt;/style&gt;
&lt;style&gt;
 /* Style Definitions */
 table.MsoNormalTable
	{mso-style-name:&quot;Table Normal&quot;;
	mso-tstyle-rowband-size:0;
	mso-tstyle-colband-size:0;
	mso-style-noshow:yes;
	mso-style-parent:&quot;&quot;;
	mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
	mso-para-margin:0cm;
	mso-para-margin-bottom:.0001pt;
	mso-pagination:widow-orphan;
	font-size:10.0pt;
	font-family:&quot;Times New Roman&quot;;
	mso-ansi-language:#0400;
	mso-fareast-language:#0400;
	mso-bidi-language:#0400;}&lt;/style&gt;Leonarno da Vinči (it.
Leonardo da Vinci; 15. april 1452. - 2. maj 1519.) je bio italijanski
renesansni arhitekta, muzičar, pronalazač, inženjer, vajar i slikar. Bio je
opisan kao ideal &amp;quot;Renesansnog čoveka&amp;quot; i kao univerzalni genije.
Poznat je po svojim remek - delima, kao &amp;scaron;to su &amp;quot;Tajna večera&amp;quot; i Mona
Liza, a njegovi izumi se danas koriste u modernoj tehnologiji, iako nisu primenjivani
u njegovo doba. Pomogao je razvoju anatomije, astronomije, i građevinarstva. Njegove slike su danas izuzetno retke i dragocene a iako
često nedovr&amp;scaron;ene, smatraju se vrhunskim delima ovog &amp;quot;univerzalnog
genija&amp;quot; kako su ga često nazivali. Bio je fasciniran misterijom ljudskog
lica i mogućno&amp;scaron;ću čitanja &amp;quot;pokreta du&amp;scaron;e&amp;quot; kroz pokrete i izraze lica.
Leonardov portret žene fjorentinskog zvaničnika toga vremena &amp;quot;Mona
Liza&amp;quot; nadaleko je poznat po zagonetnom izrazu lica portretisane dame. Portret
&amp;quot;Mona Liza&amp;quot; je prvi psiholo&amp;scaron;ki portret naslikan u istoriji te se zato
daje toliki znacaj ovom delu. Leonardo je rođen u blizini grada Vinči u Toskani
1452. godine, a slikarstvo i vajarstvo je učio kod Verokija, Italija. Vi&amp;scaron;e puta
se selio u razne gradove Italije - svuda kuda ga je vodio posao. Pred kraj
života živeo je u Rimu, a zatim 1517. bio pozvan da oslika dvorac u Parizu na
poziv francuskog kralja. U Parizu je i umro 1519. godine. Iako je Leonardo
stvorio relativno mali
broj slika (od kojih je veliki broj nedovr&amp;scaron;en), on je ipak jedan od
najuticajnijih i najinovativnijih umetnika Renesanse. U njegovom ranom periodu,
slikarski pravac koji je sledio nije se mnogo razlikovao od stila njegovih
učitelja, da bi sazrevajući, Da Vinči ve&amp;scaron;to odbacio rigidan način tretiranja
figura i objekata, i praktično ih oživeo, koristeći svoju nadaleko popularnu
tehniku sfumato. U svom delu Poklonjenje mudraca, koristi novi
kompozicijski pristup - centralna figura se nalazi napred i sve je podređeno
njoj, dok su ostale figure i predmeti u pozadini, grupisani tako da jo&amp;scaron; vi&amp;scaron;e
ističu centralnu figuru. Njegove stilske inovacije su jo&amp;scaron; uočljivije u
Tajnoj večeri, gde je jednu ustaljenu temu prikazao na totalno drugačiji način.
Umesto da 12 apostola predstavi kao individualne figure, on ih grupi&amp;scaron;e u grupe,
koje okružuju Hrista kao centralnu figuru. Skroz pozadi, kroz prozor je
prikazan pejzaž. Da Vinči apostole i Hrista prikazuje u momentu kada Hrist
objavljuje izdaju, i na gotovo realistički način prikazuje različite emocije
apostola, zaprepa&amp;scaron;ćene ovom ve&amp;scaron;ću. Mona Liza, Leonardovo najpoznatije delo, jednako je poznato po inovacijama koje
koristi u slikarskoj tehnici, kao i po misterioznom osmehu subjekta koji
Leonardo prikazuje. Ovo delo je kohezija dve tehnike koje je on ustanovio -
sfumata i ćiaroskura. Da Vinči je uticao skoro na sve kasnije umetnike visoke Renesanse, a
pre svega na Rafaela. U poptunosti je izmenio milansku &amp;scaron;kolu, a uticao je i
na &amp;scaron;kole u Parmi, Firenci i drugim renesansnim centrima.&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;a id=&quot;res_37073&quot; href=&quot;http://italija.blog.rs/gallery/7988/mona-lisa.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://italija.blog.rs/gallery/7988/previews-med/mona-lisa.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;a id=&quot;res_37074&quot; href=&quot;http://italija.blog.rs/gallery/7988/tajna-vecera-v.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://italija.blog.rs/gallery/7988/previews-med/tajna-vecera-v.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;
   </description>
   <link>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2009/11/27/leonardo-da-vinci2</link>
   <comments>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2009/11/27/leonardo-da-vinci2</comments>
   <guid>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2009/11/27/leonardo-da-vinci2</guid>
      <dc:creator>italija</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Fri, 27 Nov 2009 14:02:33 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=7988&amp;profile=rss20">Upoznajte Italiju</source>
                                   </item>
    <item>
   <title>Mikelandjelo</title>
   <description>
    &lt;meta content=&quot;text/html; charset=utf-8&quot; http-equiv=&quot;Content-Type&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Word.Document&quot; name=&quot;ProgId&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 11&quot; name=&quot;Generator&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 11&quot; name=&quot;Originator&quot; /&gt;&lt;link href=&quot;/C:%5CDOCUME%7E1%5CIca%5CLOCALS%7E1%5CTemp%5Cmsohtml1%5C01%5Cclip_filelist.xml&quot; rel=&quot;File-List&quot; /&gt; 

 
 
&lt;style&gt;

&lt;/style&gt;
&lt;style&gt;
 /* Style Definitions */
 table.MsoNormalTable
	{mso-style-name:&quot;Table Normal&quot;;
	mso-tstyle-rowband-size:0;
	mso-tstyle-colband-size:0;
	mso-style-noshow:yes;
	mso-style-parent:&quot;&quot;;
	mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
	mso-para-margin:0cm;
	mso-para-margin-bottom:.0001pt;
	mso-pagination:widow-orphan;
	font-size:10.0pt;
	font-family:&quot;Times New Roman&quot;;
	mso-ansi-language:#0400;
	mso-fareast-language:#0400;
	mso-bidi-language:#0400&lt;/style&gt;On je jedan od najvećih umetnika
svih vremena, čovek čije ime je postalo sinonim za reč &amp;quot;remek&amp;quot;:
Mikelandjelo Buonarroti. Kao umetnik je bez premca, tvorac dela u uzvi&amp;scaron;enoj
lepoti koji izražavaju punu &amp;scaron;irinu ljudskog stanja. Ipak, u svetu umetnosti,
gde je cvetao samo uz patronat, Mikelanđelo je bio uhvaćen između sukobljenih
sila i kaprica porodice Mediči u Firenci, a papstvo u Rimu. Za razliku od
drugih umetnika svog vremena, njegov genije je bio priznat, ali po kojoj ceni
za svoj lični život? &amp;nbsp;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;text-align: justify&quot;&gt;Drugi od pet braće, Mikelanđelo
je rođen 6. marta 1475, u Caprese, u Toskani, na Lodoviko di Leonarda di
Buonarotto Simoni i Francesca Neri. Iako je rođen u malom selu Caprese,
Mikelanđelo je uvek sebe smatrao građaninom Firence.&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot; style=&quot;text-align: justify&quot;&gt;Originalni crteži renesansnog
umetnika Mikelandjela Buonarotija bila su izložena prvi put u Beogradu od 24.
septembra do 15. oktobra. Izložba u Palati &amp;quot;Italija&amp;quot; u Beogradu
organizovana je s namerom da se publici u Srbiji predstavi jedno od
najpoznatijih remek-dela svih vremena, Mikelan&lt;span&gt;đ&lt;/span&gt;elova slika &amp;quot;Tondo Doni&amp;quot; (Sveta porodica, 1506), koja se
danas nalazi u Galeriji Ufici u Firenci. Tako su posetioci imali priliku da
pogledaju dva crteža koji su među najznačajnijima u kolekciji Mikelanđela -
crtež Bogorodice i studija deteta za delo &amp;quot;Tondo Doni&amp;quot;.&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;Konačni dizajn kompozicije u Sikstinskoj kapeli predstavlja
biblijsku priču nastanka sveta, koja počinje sa momentom u kojem Bog razdvaja svetlost
od tame, nastavljajući se sa pričom o Adamu i Evi i zavr&amp;scaron;ava se pričom o Nojevom
potopu. Scene biblijskih priča iz Starog zaveta, među kojima su one o
jevrejskom kralju Davidu i Mojsiju, predstavljeni su u ćo&amp;scaron;kovima kompozicione
strukture, a slike proroka, sibila, (drevnih proročica) i Hristovih predaka, sme&amp;scaron;tene
su u okvirima iznad prozora. &lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;a id=&quot;res_36703&quot; href=&quot;http://italija.blog.rs/gallery/7988/bartholomew_sikstine.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://italija.blog.rs/gallery/7988/previews-med/bartholomew_sikstine.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;Na slici je prikazan
 

 
 
&lt;style&gt;

&lt;/style&gt;
&lt;style&gt;
 /* Style Definitions */
 table.MsoNormalTable
	{mso-style-name:&quot;Table Normal&quot;;
	mso-tstyle-rowband-size:0;
	mso-tstyle-colband-size:0;
	mso-style-noshow:yes;
	mso-style-parent:&quot;&quot;;
	mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
	mso-para-margin:0cm;
	mso-para-margin-bottom:.0001pt;
	mso-pagination:widow-orphan;
	font-size:10.0pt;
	font-family:&quot;Times New Roman&quot;;
	mso-ansi-language:#0400;
	mso-fareast-language:#0400;
	mso-bidi-language:#0400;}
&lt;/style&gt;
&lt;em&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-style: normal&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;Mikelandjelov autoportret-smežurana koža koju drži Bartolomej.&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt; &lt;/span&gt; &lt;/p&gt;
   </description>
   <link>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2009/11/19/mikelandjelo</link>
   <comments>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2009/11/19/mikelandjelo</comments>
   <guid>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2009/11/19/mikelandjelo</guid>
      <dc:creator>italija</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Thu, 19 Nov 2009 17:49:41 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=7988&amp;profile=rss20">Upoznajte Italiju</source>
                    </item>
    <item>
   <title>Sikstinska kapela</title>
   <description>
    &lt;p&gt;&lt;meta content=&quot;text/html; charset=utf-8&quot; http-equiv=&quot;Content-Type&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Word.Document&quot; name=&quot;ProgId&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 11&quot; name=&quot;Generator&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 11&quot; name=&quot;Originator&quot; /&gt;&lt;link href=&quot;/C:%5CDOCUME%7E1%5CIca%5CLOCALS%7E1%5CTemp%5Cmsohtml1%5C01%5Cclip_filelist.xml&quot; rel=&quot;File-List&quot; /&gt;
 
  Vatikan je nezavisna država ustanovljena od strane Katoličke crkve i jedna
je od najbogatijih zemalja. Najzanimljivije zgrade za turiste su bazilika
Svetog Petra, Vatikanski muzej, Sikstinska kapela i Vatikanska biblioteka.
Izbor pape se odvija u Vatikanu i veoma je komplikovan.Vatikanu pripada 11 građevina u Rimu i papsla letnja rezidencija u Kastel Gandolfu, koje nisu deo državne teritorije, ali im Italija priznaje eksteritorijalnost. Vatikan ima zastavu, radio i televiziju, po&amp;scaron;tu, novac, banku, &amp;scaron;tampariju.&amp;nbsp; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_36668&quot; href=&quot;http://italija.blog.rs/gallery/7988/VATIKAN1.JPG&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://italija.blog.rs/gallery/7988/previews-med/VATIKAN1.JPG&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;meta content=&quot;text/html; charset=utf-8&quot; http-equiv=&quot;Content-Type&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Word.Document&quot; name=&quot;ProgId&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 11&quot; name=&quot;Generator&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 11&quot; name=&quot;Originator&quot; /&gt;&lt;link href=&quot;/C:%5CDOCUME%7E1%5CIca%5CLOCALS%7E1%5CTemp%5Cmsohtml1%5C01%5Cclip_filelist.xml&quot; rel=&quot;File-List&quot; /&gt;
 
  &lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;Sikstinska kapela je najslavnija katolička
kapelica na svetu, &amp;scaron;to zbog umetničkog dela, &amp;scaron;to zbog konklava. Čitava je
prekrivena renesansnim freskama. To je remek delo koje je &lt;em&gt;Mikelanđelo&lt;/em&gt;
oslikao u ležaćem položaju za 4 godine, po želji pape Julija II. Levo i desno
su scene iz Starog i Novog zaveta. U sredini je istorija stvaranja sveta u 9
slika, a posebno se ističe &lt;em&gt;Stvaranje Adama&lt;/em&gt;... čuvena slika koju je
pozajmila Nokia. Iza oltara je &lt;em&gt;Stra&amp;scaron;ni sud.&lt;/em&gt; Veličanstvena scena dolazi
do svoje pune dramske izražajnosti, kada se zna da je &lt;em&gt;Mikelanđelov
autoportret&lt;/em&gt; zapravo ona smežurana koža koju drži Bartolomej. &lt;/span&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;a id=&quot;res_36669&quot; href=&quot;http://italija.blog.rs/gallery/7988/sikstinska%20kapela.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://italija.blog.rs/gallery/7988/previews-med/sikstinska%20kapela.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 12pt; font-family: &#039;Times New Roman&#039;&quot;&gt;&lt;br /&gt;
&lt;/span&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
   </description>
   <link>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2009/11/19/sikstinska-kapela</link>
   <comments>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2009/11/19/sikstinska-kapela</comments>
   <guid>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2009/11/19/sikstinska-kapela</guid>
      <dc:creator>italija</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Thu, 19 Nov 2009 14:21:23 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=7988&amp;profile=rss20">Upoznajte Italiju</source>
                                   </item>
    <item>
   <title>Murano i Burano</title>
   <description>
    &lt;meta content=&quot;text/html; charset=utf-8&quot; http-equiv=&quot;Content-Type&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Word.Document&quot; name=&quot;ProgId&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 11&quot; name=&quot;Generator&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 11&quot; name=&quot;Originator&quot; /&gt;&lt;link href=&quot;/C:%5CDOCUME%7E1%5CIca%5CLOCALS%7E1%5CTemp%5Cmsohtml1%5C01%5Cclip_filelist.xml&quot; rel=&quot;File-List&quot; /&gt;
 
  &lt;object classid=&quot;clsid:38481807-CA0E-42D2-BF39-B33AF135CC4D&quot; id=&quot;ieooui&quot;&gt;&lt;/object&gt;
&lt;style&gt;
st1:*{behavior:url(#ieooui) }
&lt;/style&gt;
&lt;style&gt;

&lt;/style&gt;
&lt;style&gt;
 /* Style Definitions */
 table.MsoNormalTable
	{mso-style-name:&quot;Table Normal&quot;;
	mso-tstyle-rowband-size:0;
	mso-tstyle-colband-size:0;
	mso-style-noshow:yes;
	mso-style-parent:&quot;&quot;;
	mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
	mso-para-margin:0cm;
	mso-para-margin-bottom:.0001pt;
	mso-pagination:widow-orphan;
	font-size:10.0pt;
	font-family:&quot;Times New Roman&quot;;
	mso-ansi-language:#0400;
	mso-fareast-language:#0400;
	mso-bidi-language:#0400;}&lt;/style&gt;Murano se obično opisuje kao ostrvo u venecijanskom zalivu
mada je, kao i Venecija, zapravo arhipelag malih ostrva povezanih mostovima.
Murano su jo&amp;scaron; u davna vremena naselili Rimljani i ono je bilo trgovačka luka i
mesto proizvodnje soli. Razvoj Murana kao centra staklarskog zanata počeo je
1291. godine kada je Mletačka republika naredila majstorima da presele svoje
radionice iz Venecije u Murano, jer je livenje stakla predstavljalo opasnost od
požara u Veneciji čije su građevine u to vreme bilo većinom od drveta.Čuveno ostrvo Murano, prikazaće Vam pravu kombinaciju zanatstva i pomorstva. Naravno,
tokom boravka na Muranu treba obići i kanal Grande i crkvu Svetog Petra, deo
kulturne palete ostrva.&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;Burano je ostrvo na kojem kolorit
fasada predstavlja jedno posebno umetničko delo. Koračajući ulicama ovog
ostrva, uz pogled na staru crkvu Santa Foska, posetite brojne prodavnice
čipkanih vezova koje žene sa Burana već vekovima kreiraju sa izuzetnim umećem. &lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;a id=&quot;res_36238&quot; href=&quot;http://italija.blog.rs/gallery/7988/italy2007.1185408660.murano-island.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://italija.blog.rs/gallery/7988/previews-med/italy2007.1185408660.murano-island.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;
   </description>
   <link>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2009/11/14/murano-i-burano</link>
   <comments>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2009/11/14/murano-i-burano</comments>
   <guid>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2009/11/14/murano-i-burano</guid>
      <dc:creator>italija</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Sat, 14 Nov 2009 11:57:05 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=7988&amp;profile=rss20">Upoznajte Italiju</source>
                    </item>
    <item>
   <title>LIDO DI JESOLO</title>
   <description>
    &lt;meta content=&quot;text/html; charset=utf-8&quot; http-equiv=&quot;Content-Type&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Word.Document&quot; name=&quot;ProgId&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 11&quot; name=&quot;Generator&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 11&quot; name=&quot;Originator&quot; /&gt;&lt;link href=&quot;/C:%5CDOCUME%7E1%5CIca%5CLOCALS%7E1%5CTemp%5Cmsohtml1%5C01%5Cclip_filelist.xml&quot; rel=&quot;File-List&quot; /&gt;&lt;style&gt;&lt;/style&gt;&lt;style&gt;/* Style Definitions */
 table.MsoNormalTable
	{mso-style-name:&quot;Table Normal&quot;;
	mso-tstyle-rowband-size:0;
	mso-tstyle-colband-size:0;
	mso-style-noshow:yes;
	mso-style-parent:&quot;&quot;;
	mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
	mso-para-margin:0cm;
	mso-para-margin-bottom:.0001pt;
	mso-pagination:widow-orphan;
	font-size:10.0pt;
	font-family:&quot;Times New Roman&quot;;
	mso-ansi-language:#0400;
	mso-fareast-language:#0400;
	mso-bidi-language:#0400;}&lt;/style&gt;Lido di Jezolo (Jesolo) predstavlja prelepo turističko
naselje sme&amp;scaron;teno na Venecijanskoj Rivijeri, odnosno u severozapadnom delu
Jadrana. Udaljeno je svega 40 km od Venecije, odnosno brodom se za svega 40
minuta vožnje preko prelepe Venecijanske lagune dopire do jednog od
najposećenijih i najlep&amp;scaron;ih gradova sveta, Venecije. Zahvaljujući svom položaju
u odnosu na Veneciju, 15 km dugim pe&amp;scaron;čanim plažama oker
žute boje, jednom od najvećih pe&amp;scaron;ačkih zona u Evropi, 2000 prodavnica, preko
400 hotela, mno&amp;scaron;tvo restorana, pabova, barova, noćnih klubova, zabavnih
parkova, zelenih oaza,... Lido di Jezolo je postalo jedna od najomiljenijih
turističkih destinacija u Italiji, ali i u Evropi. Samo mesto pored nabrojanog sadrži uređene plaže (gotovo svaki hotel ili
rezidencija ima svoju privatnu plažu sa kompletnom opremom), izuzetan noćni
život koji se odvija u mnogobrojnim diskotekama i noćnim klubovima (preko leta,
Lido poseti na hiljade mladih sa svih strana Evrope), sjajne sadržaje za decu,
ali i odrasle (zabavni park &amp;bdquo;Aqualandia&amp;ldquo;, zabavni park &amp;bdquo;Jolly Roger&amp;ldquo; &amp;ndash; piratski
brod sa sjanom zabavom; Karting staze,...), itd. Već dugi niz godina Lido di
Jezolo nosi epitet evropskog Majamija, kako zbog izuzetne hotelijerske i
ugostiteljske usluge, tako i zbog prelepih plaža, sunca i izuzetnog noćnog
života!&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&lt;meta content=&quot;text/html; charset=utf-8&quot; http-equiv=&quot;Content-Type&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Word.Document&quot; name=&quot;ProgId&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 11&quot; name=&quot;Generator&quot; /&gt;&lt;meta content=&quot;Microsoft Word 11&quot; name=&quot;Originator&quot; /&gt;&lt;link href=&quot;/C:%5CDOCUME%7E1%5CIca%5CLOCALS%7E1%5CTemp%5Cmsohtml1%5C01%5Cclip_filelist.xml&quot; rel=&quot;File-List&quot; /&gt;&lt;style&gt;

&lt;/style&gt;
&lt;style&gt;
 /* Style Definitions */
 table.MsoNormalTable
	{mso-style-name:&quot;Table Normal&quot;;
	mso-tstyle-rowband-size:0;
	mso-tstyle-colband-size:0;
	mso-style-noshow:yes;
	mso-style-parent:&quot;&quot;;
	mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
	mso-para-margin:0cm;
	mso-para-margin-bottom:.0001pt;
	mso-pagination:widow-orphan;
	font-size:10.0pt;
	font-family:&quot;Times New Roman&quot;;
	mso-ansi-language:#0400;
	mso-fareast-language:#0400;
	mso-bidi-language:#0400;}&lt;/style&gt;KUPANJE&lt;br /&gt;
Spasilac svakog jutra ističe zastavu koja označava sledeće:&lt;br /&gt;
- Plava - dozvoljeno kupanje&lt;br /&gt;
- Žuta - dozvoljeno kupanje uz oprez&lt;br /&gt;
- Crvena - kupate se na sosptveni rizik&lt;br /&gt;
- Crna - zabranjeno kupanje po svaku cenu&lt;br /&gt;
U zavisnosti od vremena ili eventualne pojave meduza, spasioci će tokom dana
promeniti zastavu. Da se ne zbunite, ako je pre podne plava zastava i oko
podneva se promeni u žutu a vi ne vidite razlog za to, znajte da je to zbog
jakog sunca. Oko 16 h se zastava vraća na plavo.&lt;/p&gt;&amp;nbsp;

&lt;a id=&quot;res_36168&quot; href=&quot;http://italija.blog.rs/gallery/7988/lido-di-jesolo.jpg&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://italija.blog.rs/gallery/7988/previews-med/lido-di-jesolo.jpg&quot; border=&quot;0&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

&lt;p class=&quot;MsoNormal&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
   </description>
   <link>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2009/11/13/lido-di-jesolo</link>
   <comments>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2009/11/13/lido-di-jesolo</comments>
   <guid>http://italija.blog.rs/blog/italija/generalna/2009/11/13/lido-di-jesolo</guid>
      <dc:creator>italija</dc:creator>
      
    <category>Generalna</category>
         <pubDate>Fri, 13 Nov 2009 12:37:49 +0100</pubDate>
   <source url="http://www.blog.rs/rss.php?blogId=7988&amp;profile=rss20">Upoznajte Italiju</source>
                    </item>
   </channel>
</rss>