<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet type="text/xsl" media="screen" href="/~d/styles/rss2full.xsl"?><?xml-stylesheet type="text/css" media="screen" href="http://feeds.feedburner.com/~d/styles/itemcontent.css"?><!-- generator="FeedCreator 1.8.0-dev (info@mypapit.net)" --><rss xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom" xmlns:feedburner="http://rssnamespace.org/feedburner/ext/1.0" version="2.0">
    <channel>
        <title>Zelena tema</title>
        <description />
        <link>http://www.zelenasrbija.rs/</link>
        <lastBuildDate>Sat, 19 May 2012 12:47:03 GMT</lastBuildDate>
        <generator>FeedCreator 1.8.0-dev (info@mypapit.net)</generator>
		        <atom10:link xmlns:atom10="http://www.w3.org/2005/Atom" rel="self" type="application/rss+xml" href="http://feeds.feedburner.com/ZelenaTema" /><feedburner:info uri="zelenatema" /><atom10:link xmlns:atom10="http://www.w3.org/2005/Atom" rel="hub" href="http://pubsubhubbub.appspot.com/" /><item>
            <title>Studenti napravili ekološku sušaru za voće</title>
            <link>http://feedproxy.google.com/~r/ZelenaTema/~3/_EjhPF7cdgU/1807-studenti-napravili-ekoloku-suaru-za-voe</link>
            <description>&lt;img src="http://static.zelenasrbija.rs/cache/pictures/thumb_suvo_voce-150x120.jpg" style="float:left; margin-right:10px;" width="150" height="120"/&gt;Tim od sedam studenata Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu osmislio je sušaru za voće sa solarnim kolektorom manjih kapaciteta, namenjen pre svega individualnim proizvodjačima.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;"Reč je o kolektoru toplotne solarne energije koji je napravljen od iskorišćenih aluminijumskih limenki, koji ne zagadjuje sredinu, a nema ni izduvnih i štetnih gasova", kazala je za ekološki sajt agencije Beta "Zelena Srbija" (www.zelenasrbija.rs) jedna od članica tima Vesna Radojević.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Kako je objasnila, u svetu postoje slični sistemi za sušenje duvana, ali su u Srbiji takve sušare bile gotovo nepoznate, zbog čega je grupa od sedam studenata rešila da konstruiše svoju sušaru i prilagodi je domaćim uslovima. Ovaj projekat je nazvan Solagro.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Radojevićeva je navela da je kolektor sačinjen od limenki spojenih silikonom otpornim na visoke temperature, a koje su smeštene u limeni okvir, koji je termoizolovan i zatvoren pleksiglasom.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;"Na ovaj način se toplotna sunčeva energija
&lt;a href="http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1807-studenti-napravili-ekoloku-suaru-za-voe"&gt;Opširnije...&lt;/a&gt;&lt;img src="http://feeds.feedburner.com/~r/ZelenaTema/~4/_EjhPF7cdgU" height="1" width="1"/&gt;</description>
            <pubDate>Wed, 09 May 2012 08:00:05 GMT</pubDate>
            <guid isPermaLink="false">http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1807-studenti-napravili-ekoloku-suaru-za-voe</guid>
        <feedburner:origLink>http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1807-studenti-napravili-ekoloku-suaru-za-voe</feedburner:origLink></item>
        <item>
            <title>Agencija Beta nagradila posetioce ekološkog festivala</title>
            <link>http://feedproxy.google.com/~r/ZelenaTema/~3/efgySD4vn-Y/1753-agencija-beta-nagradila-posetioce-ekolokog-festivala</link>
            <description> 
Novinska agencija Beta izvukla je dobitnike nagradne igre, u kojoj su podeljene sadnice ukrasnog drveća, održane u okviru ekološkog festivala "Supernatural", kojim je obeležen Dan planete Zemlje.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Prvu nagradu, odnosno sadnicu likvidambara (Liquidambar styraciflua) dobio je Aleksandar Mitrović, sadnicu loptaste tuje (Thuja Očidentalis "Globosa") dobila je Jovana Sibinović dok je treću nagradu, odnosno sadnicu piramidalne tuje (Thuja očidentalis "Columna") dobila Bojana Boljević.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Četvrtu i petu nagradu dobili su Nikola Milovanović i Teodora Nedeljković.


 

 

&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Rezultati nagradne igre i informacije o preuzimanju nagrada biće objavljeni na sajtu i Fejsbuk stranici "Zelene Srbije" (www.zelenasrbija.rs), a svi učesnici nagradne igre dobiće i fotografije iz galerije "Zelene Srbije", čiji su autori fotoreporteri agencije Beta.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ekološki festival "Supernatural", kojim je obeležen Dan
&lt;a href="http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1753-agencija-beta-nagradila-posetioce-ekolokog-festivala"&gt;Opširnije...&lt;/a&gt;&lt;img src="http://feeds.feedburner.com/~r/ZelenaTema/~4/efgySD4vn-Y" height="1" width="1"/&gt;</description>
            <pubDate>Mon, 23 Apr 2012 15:30:02 GMT</pubDate>
            <guid isPermaLink="false">http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1753-agencija-beta-nagradila-posetioce-ekolokog-festivala</guid>
        <feedburner:origLink>http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1753-agencija-beta-nagradila-posetioce-ekolokog-festivala</feedburner:origLink></item>
        <item>
            <title>Nagradna igra Zelene Srbije</title>
            <link>http://feedproxy.google.com/~r/ZelenaTema/~3/X1Qv1RVRDs4/1718-nagradna-igra-zelene-srbije</link>
            <description>&lt;img src="http://static.zelenasrbija.rs/cache/pictures/thumb_0drva-150x120.jpg" style="float:left; margin-right:10px;" width="150" height="120"/&gt;Na ekološkom festivalu "Supernatural", kojim se obeležava Dan planete Zemlje, na štandu ekološkog sajta agencije Beta "Zelena Srbija" (www.zelenasrbija.rs) biće organizovana nagradana igra o zaštićenim vrstama životinja. Na samom standu moći će da se preuzme listić sa nagradnim pitanjem i odgovori da se ubace u glasačku kutiju. Svi učesnici nagradne igre dobiće fotografije iz galerije Zelene Srbije, čiji su autori fotoreporteri agencije Beta.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Rezultati nagrade igre i informacije o preuzimanju nagrada biće objavljeni na sajtu i Fejsbuk stranici Zelene Srbije u ponedeljak 23.aprila.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Prva nagrada je sadnica likvidambara (Liquidambar styraciflua), druga loptaste tuje (Thuja Occidentalis "Globosa"), a treća piramidalne tuje (Thuja occidentalis "Columna"). Četvrta i peta nagrada su kačketi sa znakom "Zelene Srbije".&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Festival "Supernatural" održava se u nedelju, 22.aprila, na poluostrvu Ada Huja, peti put u Beogradu, a u organizaciji ekološkog pokreta Supernatural.
Program festivala nudi različite sadržaje iz oblasti zaštite životne
&lt;a href="http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1718-nagradna-igra-zelene-srbije"&gt;Opširnije...&lt;/a&gt;&lt;img src="http://feeds.feedburner.com/~r/ZelenaTema/~4/X1Qv1RVRDs4" height="1" width="1"/&gt;</description>
            <pubDate>Fri, 20 Apr 2012 14:27:54 GMT</pubDate>
            <guid isPermaLink="false">http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1718-nagradna-igra-zelene-srbije</guid>
        <feedburner:origLink>http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1718-nagradna-igra-zelene-srbije</feedburner:origLink></item>
        <item>
            <title>Tri zadruge za sakupljače sekundarnih sirovina</title>
            <link>http://feedproxy.google.com/~r/ZelenaTema/~3/7COvVqYjns8/1672-tri-zadruge-za-sakupljae-sekundarnih-sirovina</link>
            <description>&lt;img src="http://static.zelenasrbija.rs/cache/pictures/thumb_sakupljac_sekundarnih-150x120.jpg" style="float:left; margin-right:10px;" width="150" height="120"/&gt;U Srbiji bi u junu trebalo da počnu da rade tri zadruge sakupljača sekundarnih sirovina i to prema novim modelima kooperacija sajupljača sa NVO, lokalnim samoupravama i kompanijama, najavila je danas mreža nevladinih organizacija Zelena inicijativa.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;"Planirano je da se socijalna preduzeća, odnosno zadruge, otvore u Beogradu, Požarevcu i Gornjem Milanovcu, kako bi se legalizovao rad individualnih sakupljača sekundarnih sirovina uz uspostavljanje održivog sistema takvog poslovanja", rekao je za portal Zelena Srbija (www.zelenasrbija.rs) direktor Centra za razvoj socijalnog preduzetništva Mišo Babović.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Babović, čije je udruženje član Zelene inicijative, kazao je da će se zadruga u beogradskom naselju Čukarička padina otvoriti u saradnji sa operaterom za upravljanje otpadom Ekostar pakom, u Požarevcu će sakupljači biti organizovani uz pomoć lokalne samouprave, a u Gornjem Milanovcu uz pomoć lokalne nevladine organizacije.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Prema njegovim rečima, na Čukaričkoj padini zadrugu će sačinjavati 11 sakupljača koji će dobiti
&lt;a href="http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1672-tri-zadruge-za-sakupljae-sekundarnih-sirovina"&gt;Opširnije...&lt;/a&gt;&lt;img src="http://feeds.feedburner.com/~r/ZelenaTema/~4/7COvVqYjns8" height="1" width="1"/&gt;</description>
            <pubDate>Tue, 10 Apr 2012 10:03:02 GMT</pubDate>
            <guid isPermaLink="false">http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1672-tri-zadruge-za-sakupljae-sekundarnih-sirovina</guid>
        <feedburner:origLink>http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1672-tri-zadruge-za-sakupljae-sekundarnih-sirovina</feedburner:origLink></item>
        <item>
            <title>Srbija bez organizovane proizvodnje komposta</title>
            <link>http://feedproxy.google.com/~r/ZelenaTema/~3/1xatdNE9cxo/1565-srbija-bez-organizovane-proizvodnje-komposta</link>
            <description>&lt;img src="http://static.zelenasrbija.rs/cache/pictures/thumb_kompost-150x120.jpg" style="float:left; margin-right:10px;" width="150" height="120"/&gt;U Srbiji ne postoji organizovana proizvodnja komposta, organskog djubriva koje nastaje obradom organskog otpada, iako svaki stanovnik u proseku dnevno proizvede kilogram djubreta, od čega skoro polovinu čini biorazgradivi otpad koji završava na deponijama.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Kompostiranje se, kao ekološki, ali i ekonomski isplativ proces upravljanja otpadom, u svetu primenjuje decenijama. Od organskog otpada uz pomoć mikroorganizama, dobija se proizvod koji poboljšava kvalitet vode i zemljišta, ali i smanjuje i količinu djubreta na deponijama.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Za kompost, bogat azotom i ugljenikom, najčešće se koristi kuhinjski otpad poput ostataka voća i povrća, ljuske jajeta, taloga kafe i kesica čaja, ostataka hleba i slično, kao i baštenski, šumski i poljoprivredni biljni otpad i piljevina.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Član Upravnog odbora Srbijašuma i šumarski inženjer Vladimir Marjanović kazao je da je u Srbiji kompostiranje još uvek stvar entuzijazma pojedinaca, bez sistematskih i zakonskih rešenja koja bi omogućila i podstakla njegovu proizvodnju
&lt;a href="http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1565-srbija-bez-organizovane-proizvodnje-komposta"&gt;Opširnije...&lt;/a&gt;&lt;img src="http://feeds.feedburner.com/~r/ZelenaTema/~4/1xatdNE9cxo" height="1" width="1"/&gt;</description>
            <pubDate>Sun, 18 Mar 2012 07:03:02 GMT</pubDate>
            <guid isPermaLink="false">http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1565-srbija-bez-organizovane-proizvodnje-komposta</guid>
        <feedburner:origLink>http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1565-srbija-bez-organizovane-proizvodnje-komposta</feedburner:origLink></item>
        <item>
            <title>Teški metali u poljoprivrednom zemljištu na Kosovu</title>
            <link>http://feedproxy.google.com/~r/ZelenaTema/~3/pnz3YmJiPfg/1436-teki-metali-u-poljoprivrednom-zemljitu-na-kosovu</link>
            <description>&lt;img src="http://static.zelenasrbija.rs/cache/pictures/thumb_traktor-150x120.jpg" style="float:left; margin-right:10px;" width="150" height="120"/&gt;Poljoprivredno zemljište na Kosovu zagadjeno je teškim metalima, pre svega hromom, niklom, olovom i arsenom, pokazalo je preliminarno istraživanje sprovedeno uz podršku Evropske unije na delu teritorije Kosova.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Istraživanje nije sprovedeno na celoj teritoriji Kosova već na četvrtini poljoprivrednog zemljišta, pri čemu je veći broj uzoraka uziman na područjima za koje je postojala sumnja da su zagadjena.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Zbog toga se rezultati istraživanja ne mogu primeniti na celo Kosovo, ali je izvesno da je poljoprivredno zemljište zagadjeno i da su potrebne hitne mere, navodi se u izveštaju projekta Dalja podrška korišćenju zemljišta (EULUP), u koji je uvid imao portal Euraktiv Srbija (www.euractiv.rs)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Trajna izloženost povećanim koncentracijama teških metala može da izazove genetske promene, bolesti nervnog sistema, rak i neplodnost, naveli su autori izveštaja.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Izveštaj je dotakao i problem poljoprivredne proizvodnje na Kosovu, koja se često odvija na malim parcelama, pri čemu se
&lt;a href="http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1436-teki-metali-u-poljoprivrednom-zemljitu-na-kosovu"&gt;Opširnije...&lt;/a&gt;&lt;img src="http://feeds.feedburner.com/~r/ZelenaTema/~4/pnz3YmJiPfg" height="1" width="1"/&gt;</description>
            <pubDate>Thu, 09 Feb 2012 16:30:07 GMT</pubDate>
            <guid isPermaLink="false">http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1436-teki-metali-u-poljoprivrednom-zemljitu-na-kosovu</guid>
        <feedburner:origLink>http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1436-teki-metali-u-poljoprivrednom-zemljitu-na-kosovu</feedburner:origLink></item>
        <item>
            <title>Za nekoliko meseci u Srbiji samo ekološke kese</title>
            <link>http://feedproxy.google.com/~r/ZelenaTema/~3/9Dv5Cycquos/1325-za-nekoliko-meseci-u-srbiji-samo-ekoloke-kese</link>
            <description>&lt;img src="http://static.zelenasrbija.rs/cache/pictures/thumb_ekoloske_kese2-150x120.jpg" style="float:left; margin-right:10px;" width="150" height="120"/&gt;U Ministarstvu životne sredine Srbije očekuju da će za nekoliko meseci na domaćem tržištu u prometu biti samo ekološke kese, čiji period razgradnje iznosi od jedne do četiri godine.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;"Referentna nacionalna laboratorija za ambalažu i pakovanje na Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu, u kojoj se utvrdjuje razgradivost plastičnih kesa, dobiće atest za rad za 10 dana", rekao je agenciji Beta državni sekretar Bojan Djurić.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Kako je istakao, "u isto vreme trebalo bi da bude objavljen i prvi registar proizvodjača plastičnih kesa u Srbiji, ali i da počne stimulacija proizvodjača razgradivih i biorazgradivih kesa, odnosno dodatno oporezivanje za one koji proizvode obične plastične kese".&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;"Sve te mere trebalo bi da dovedu do toga da u Srbiji za nekoliko meseci više ne bude plastičnih kesa koje nisu razgradive ili biorazgradive, što znači da će u prometu biti samo kese koje nisu štetne za čoveka
&lt;a href="http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1325-za-nekoliko-meseci-u-srbiji-samo-ekoloke-kese"&gt;Opširnije...&lt;/a&gt;&lt;img src="http://feeds.feedburner.com/~r/ZelenaTema/~4/9Dv5Cycquos" height="1" width="1"/&gt;</description>
            <pubDate>Mon, 09 Jan 2012 13:03:21 GMT</pubDate>
            <guid isPermaLink="false">http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1325-za-nekoliko-meseci-u-srbiji-samo-ekoloke-kese</guid>
        <feedburner:origLink>http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1325-za-nekoliko-meseci-u-srbiji-samo-ekoloke-kese</feedburner:origLink></item>
        <item>
            <title>Novi zakoni o nacionalnim parkovima u 2012.</title>
            <link>http://feedproxy.google.com/~r/ZelenaTema/~3/G-svNopTGuQ/1309-novi-zakoni-o-nacionalnim-parkovima-u-2012</link>
            <description>&lt;img src="http://static.zelenasrbija.rs/cache/pictures/thumb_djerdap2-150x120.jpg" style="float:left; margin-right:10px;" width="150" height="120"/&gt;Svaki od pet nacionalnih parkova Srbije dobiće 2012. poseban zakon koji će na bolji način regulisati granice, zaštitu, ulaganje i razvoj tih prirodnih dobara, izjavila je pomoćnica ministra životne sredine Danica Baćanović.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;"Cilj izmene dosadašnje zakonske regulative koja je, kroz jedan zakon uredjivala postojanje nacionalnih parkova, jeste da se omogući efikasniji razvoj tih područja i bolja zaštita prirodnih resursa, biljnih i životinjskih vrsta", rekla je ona agenciji Beta.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Baćanović je kazala da će nove zakone dobiti nacionalni parkovi Tara, Šar-planina, Fruška gora, Kopaonik i Djerdap, i ukazala da je svetska praksa da svaki nacionalni park ima svoj zakon.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ona očekuje da će zakoni, za koje je studije zaštite izradio Zavod za zaštitu prirode Srbije, biti doneti u prvoj polovini 2012. godine.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;"Svaki od zakona ima neku specifičnost koja propisuje zaštitu za odredjeno područje, ali oni ne bi trebalo da sputava ekonomski
&lt;a href="http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1309-novi-zakoni-o-nacionalnim-parkovima-u-2012"&gt;Opširnije...&lt;/a&gt;&lt;img src="http://feeds.feedburner.com/~r/ZelenaTema/~4/G-svNopTGuQ" height="1" width="1"/&gt;</description>
            <pubDate>Fri, 30 Dec 2011 16:30:02 GMT</pubDate>
            <guid isPermaLink="false">http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1309-novi-zakoni-o-nacionalnim-parkovima-u-2012</guid>
        <feedburner:origLink>http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1309-novi-zakoni-o-nacionalnim-parkovima-u-2012</feedburner:origLink></item>
        <item>
            <title>Od nove godine otpadno jestivo ulje mora da se preradi</title>
            <link>http://feedproxy.google.com/~r/ZelenaTema/~3/nCIVjo6YFF4/1193-od-nove-godine-otpadno-jestivo-ulje-mora-da-se-preradi</link>
            <description>&lt;img src="http://static.zelenasrbija.rs/cache/pictures/thumb_zejtin-150x120.jpg" style="float:left; margin-right:10px;" width="150" height="120"/&gt;U Srbiji će od početka 2012. biti zabranjeno bacanje otpadnog jestivog ulja iz ugostiteljskih objekata, menzi, bolnica, koje će morati da se predaje registrovanim operaterima na preradu, izjavio je danas državni sekretar Ministarstva životne sredine Bojan Djurić.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;"Svaki restoran, menza, hotel ili bilo koje preduzeće i institucija koji proizvode više od 20 obroka dnevno moraće da ulje koje ostane nakon spremanja hrane zbrinjavaju na bezbedan način i da sklope ugovor sa nekim od preduzeća za njegovu preradu", rekao je Djurić agenciji Beta.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Prema njegovim rečima, to otpadno ulje, koje se svrstava u biomasu, najčešće se koristi kao alternativno gorivo, odnosno preradjuje se u biodizel.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;"U interesu je Srbije da prikupi što više otpadnog jestivog ulja, jer će se na taj način delimično supstituisati potreba za fosilnim gorivom, a očuvaće se životna sredina zbog manjeg zagadjenja vode, vazduha i zemljišta", kazao je on.&lt;br
&lt;a href="http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1193-od-nove-godine-otpadno-jestivo-ulje-mora-da-se-preradi"&gt;Opširnije...&lt;/a&gt;&lt;img src="http://feeds.feedburner.com/~r/ZelenaTema/~4/nCIVjo6YFF4" height="1" width="1"/&gt;</description>
            <pubDate>Wed, 30 Nov 2011 15:00:21 GMT</pubDate>
            <guid isPermaLink="false">http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1193-od-nove-godine-otpadno-jestivo-ulje-mora-da-se-preradi</guid>
        <feedburner:origLink>http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1193-od-nove-godine-otpadno-jestivo-ulje-mora-da-se-preradi</feedburner:origLink></item>
        <item>
            <title>Beograd finansira naučno istraživanje u oblasti reciklaže</title>
            <link>http://feedproxy.google.com/~r/ZelenaTema/~3/hydvSNwvSz0/1037-beograd-finansira-nauno-istraivanje-u-oblasti-reciklae</link>
            <description>&lt;img src="http://static.zelenasrbija.rs/cache/pictures/thumb_petambalaza-150x120.jpg" style="float:left; margin-right:10px;" width="150" height="120"/&gt;Sekretarijat za zaštitu životne sredine Beograda finansira istraživanje hemijske reciklaže plastičnog otpada (PET ambalaže), prvo te vrste u Srbiji, kako bi se smanjilo zagadjenje, pomogla domaća nauka, ali i stvorili uslovi za otvaranje novih radnih mesta u zelenoj ekonomiji.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Za ovaj posao angažovan je Tehnološko-metalurški fakultet Univerziteta u Beogradu kao najkompetentnija institucija.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Zamenik gradskog sekretara za zaštitu životne sredine Dragoslav Budimirović kazao je agenciji Beta da će krajem godine biti predstavljeni rezulati prve faze projekta reciklaže otpadne polietilentereftalatne ambalaže (PET boca) putem hemijskog razlaganja, uz dobijanje proizvoda koji imaju komercijalnu vrednost.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;"Za razliku od poznatih procesa reciklaže koji se baziraju na mehaničkom tretiranju otpadne plastike, pri čemu se dobija reciklat mnogo manje vrednosti i kvaliteta od polazne sirovine, ovde se radi o hemijskom tretmanu gde se otpadna plastika razlaže na gradivne komponente monomere koje se mogu dalje koristiti za najrazličitije svrhe,
&lt;a href="http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1037-beograd-finansira-nauno-istraivanje-u-oblasti-reciklae"&gt;Opširnije...&lt;/a&gt;&lt;img src="http://feeds.feedburner.com/~r/ZelenaTema/~4/hydvSNwvSz0" height="1" width="1"/&gt;</description>
            <pubDate>Fri, 28 Oct 2011 12:22:03 GMT</pubDate>
            <guid isPermaLink="false">http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1037-beograd-finansira-nauno-istraivanje-u-oblasti-reciklae</guid>
        <feedburner:origLink>http://www.zelenasrbija.rs/zelena-tema/1037-beograd-finansira-nauno-istraivanje-u-oblasti-reciklae</feedburner:origLink></item>
    </channel>
</rss>

