Blogodak

NEBO JE POSTALO KLAUSTROFOBIČNO

Fri, 10 Feb 2012 02:37:25 +0100

glavom se ušrafila u postelju čežnjivo misleći o tvrdom snu prekritom plišanim odmakom od šmirglastog nije uspela trebala je krenuti prstima ili se zakucati kao ekser ne zna šta se desilo nebo nije imalo pluća za nju nije htelo disati pravo samo pravo ulicom pod žutim snopom svetlosti izgubivši upustvo za upotrebu mozga posle ga [...]

Fotografija dana, 9. februar 2012

Fri, 10 Feb 2012 02:22:24 +0100

Hladno k’o na veštičjoj sisi, što bi rek’o Selindžer.

Elementarne čestice se još nisu zaustavile, pa sam iskoristio priliku da predveče prošetam do Marinka. Kad ja tamo, a ono zaleđena ključaonica u predsoblju.

Ej bre, pa ‘ladno mi kad samo pogledam u ovo… No mišn, so ni mišn akomplišd, ali svejedno, to je otprilike to.

TANJUG javlja

Fri, 10 Feb 2012 01:04:55 +0100

“POKRALI SMO TETKU I BOLI NAS DUPE!” I to nije kraj bezobrazluka, preuzimanje ukradenog članka su uredno naplaćivali. Ni RTS1 se nije proslavio, u jutarnjem programu oktobra meseca su pročitali kompletan članak bez navođenja izvora. Pročitajte više: Da li biste pomislili da će vas pokrasti Tanjug? Mahlat vs Tanjug, kadar drugi – molba za naknadu [...]

Petar Milojević: Movgrab

Fri, 10 Feb 2012 01:03:06 +0100

U pitanju je CLI alatka za preuzimanje video sadržaja sa interneta. Znam, reći ćete da youtube-dl završava posao. Ali, movgrab Vam omogućuje da preuzimate video sadržaj sa većeg broja veb sajtova, a ne samo sa Youtube-a.

Sajtovi:

YouTube
Metacafe
Daily Motion
Break
Vimeo
5min
Liveleak
Videoemo, itd…

Preuzimanje i instalacija:

cd /tmp

wget -O movgrab.tar.gz http://goo.gl/hVtMs

sudo tar -xzvf movgrab.tar.gz

cd movgrab-1.1.7

./configure

make

sudo make install

Upotreba:

movgrab URL_VIDEA

Ukoliko želite da video sadržaju, koji hoćete da preuzmete, date neki naziv, uradite sledeće:

movgrab -o ŽELJENI_NAZIV URL_VIDEA

Alatka pruža veoma zanimljive mogućnosti, a njih možete proučiti sledećom komandom:

movgrab

“Svi smo mi “uticajni” na tviteru. Samo je moj malo…..” – Dzangrizalo

Fri, 10 Feb 2012 00:01:55 +0100

Mnogo je blogova na našoj internet sceni. Svako zauzima svoje mesto. Vidljivo, manje vidljivo, ali tu su. Jedan od njih je za sve nas bio poseban u svakom pogledu. Sa velikom znatiželjom i nestrpljenjem smo očekivali svaki novi tekst blogera sa kojim danas imam čast da razgovaram. - Prva asocijacija, bar za mene (nekako mi

Žena i hemijska analiza elementa „žene“ od Eve do modernog doba

Fri, 10 Feb 2012 00:01:21 +0100

Element: Žena. Simbol: Že. Pronašao: Adam. Mesto pronalaska: Raj. Uzrok pronalaska: Jabuka. (Kasnije je jabuku iskoristio g. Isak Njutn kad mu je pala na glavu – "Zakon gravitacije": "Svaka jabuka koja padne na glavu, izaziva čvorugu!")

Đoković nije siguran da li će nastupiti u Beogradu

Thu, 09 Feb 2012 23:09:22 +0100

Prvi igrač sveta, Novak Đoković nije siguran da li će ove godine braniti titulu na turniru serije 250 u Beogradu. On propušta i Dejvis kup takmičenje u kojem se sastaju Srbija – Švedska, i ne zna da li će nastupati za reprezentaciju do kraja ove godine. “Upisan sam na listi učesnika u Beogradu, ali biće...

Neprofesionalizam VeratNet tehničke podrške

Thu, 09 Feb 2012 22:55:20 +0100

Korisnik sam VeratNet Wimax-a poslednjih godinu dana. Bilo je uspona i padova, kao uostalom i kod svih domaćih provajdera, ali ovo što sam sada doživeo je ipak previše.
Naime, od pre mesec ipo dana ne mogu da pristupim nekolicini mojih sajtova koji se nalaze na jednom hosting serveru. Ni preko HTTP-a ni preko FTP-a i to samo i jedino preko VeratNet-a. Sa svih ostalih provajdera u zemlji i svetu mogu!Naravno, prvo sam kontaktirao hosting provajdera koji je ljubazno i u najkraćem roku proverio da nije slučajno do njih, a zatim i tehničku podršku VeratNet-a. Tada je počela prepiska - te probajte ovo, te probajte ono, te pošaljite nam ovo, te pošaljite ono, ajde samo još ovo... i tako dalje, do jednog trenutka kada su u potpunosti prestali da se javljaju i da odgovaraju na moje mailove. Od tada je prošlo skoro mesec dana, problem naravno nije rešen.Verovatno sam ja kao pojedinac nebitan u čitavoj toj provajderskoj priči i ne mogu bitno da utičem na njihovu zaradu, ma koliko bio besan i nezadovoljan na njihove usluge. Otići ću ja, ali će doći neka nova ovca za šišanje da plaća besmisleno skup i adekvatno loš internet.Da imam vremena, živaca i prijatelja advokata, lepo bi im obračunao ukupan gubitak zbog nemogućnosti pristupa tim sajtovima, pa uz to i emotivnu patnju, nerviranje, potrošeno vreme... Ali nemam ni želje, ni vremena da se time bavim. Samo ću se potruditi da što više ljudi sazna za ovo.

[Kratka priča, #1]

Thu, 09 Feb 2012 21:59:51 +0100

Iščekivanje traje mesecima. Svi nagađaju kada će glavni zgoditak biti izvučen. Nemaština i neverica u mogućnost boljitka su tolike, da je sreća jedino na šta se ljudi još uvek donekle oslanjaju. Šarlatani pišu knjige o sigurnim sistemima za dobitak, proročice rade prekovremeno; znaci sujeverja ne kriju se više ni na ulici ili pred kamerama.
Lovočuvari sve češće moraju da koriste oružje braneći šume od onih koji su zarađivali na zečjim šapama.
.
Konačno, jedan čovek osvaja fantastičnu sumu novca na lutriji.
Svi tragaju za identitetom dobitnika, ali on ostaje nepoznat.
.
#
.
Donekle zatečen, ali svestan mogućnosti koje mu novac pruža, Dobitnik reši da ostvari davnu želju-projekat: umesto mahnite kupovine i uživanja u materijalnim dobrima, putovanjima i totalnoj hedoniji, on veliki deo novca šalje na ispisanim čekovima viđenijim ljudima; javnim ličnostima i onima čiji se glas sluša, a od kojih ne traži ništa do da se zalažu za projekte i ideje koje Dobitnik smatra ispravnim. Čekovi postaju validni po prebrojavanju broja objava na dostavljenu temu u medijima.
.
#
.
Promena je, čak i za njega, iznenađujuća.
.
Fundamentalisti postaju umereni; povećava se broj onih koji se odseljavaju iz gradova i počinju da se bave poljoprivredom; gledanost reality programa opada jer se ljudi ponovo bave svojim, a ne tuđim životima; nekoliko članova Svetog Sinoda javno izražava sumnje u smisao postojanja Crkve kao takve ali nemaju sumnji u veru - što istovremeno smanjuje i broj radikalnih ateista. Vremenom - raste broj specijalizovanih medija posvećenih književnosti, muzici, ali i političkim analizama i filozofiji raste, ponovo zaživljavaju i predstave na otvorenim prostorima, Dobitnik to oseća uživajući jednog popodneva na Kalemegdanu, dok na donedavno zapuštenoj bini usred parka nekoliko klinaca svira Pjacolina "Četiri godišnja doba".
.
#
.
Dobitnik oseća rezultate promene i po nečem drugom: njegov identitet nije više nikome bitan.
.
No, iako je siguran u ispravnost sopstvenih namisli i planova, ciljeve i blagodet koju njegove ideje donose društvu, njegov strah postaje sve veći: jer, nijedan od onih kojima je ponudio novac za izlaganje njegovih ideja - to nije odbio da učini.
Njegov jedini strah više nije da li će imati dovoljno novca, jer zna da ga ima, već da li će ikada pronaći osobu koja će reći - "Ne".
.
Provodi čitavu godinu u potrazi, ali ne pronalazi takvu osobu.
Preostali novac zaveštava lokalnom sirotištu. Uzima jedan stari fenjer i odlazi da živi - u buretu.
.
Mark Jenkins >>
.

Predjednik Ivo Josipović očigledno nije pročitao sporazum ACTA jer teško da bi ga u protivnom podržao

Thu, 09 Feb 2012 21:39:47 +0100

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović oglasio se danas za Media servis o problematici trgovinskog sporazuma ACTA. Josipović je jasno i glasno dao punu podršku ACTA-i jer ju prije svega vidi kao alat za borbu protiv internetskog piratstva.

BUG navodi izjavu predsjednika Josipovića koji kaže:

‘To je isto kao da dođete recimo u samoposlugu, uzmete neke artikle, i kažete, gle, ovo mi je zgodno i lijepo, ja bih to uzeo i to je moje ljudsko pravo da se hranim. Iza autorskih dijela stoji nečiji rad, stoji nečija egzistencija, stoje nečije investicije i apsolutno je nedopustivo da se naprosto krade s Interneta. Mislim da je puno važnije razmisliti o tome kako da se za autorska djela nađe jedna pravična cijena.’

Naglasivši kako ‘oni koji rade moraju od toga živjeti’, spomenuo je i navodnu propast nekih diskografskih kuća, navodno baš zbog internetske krađe: ‘Vidjeli smo koliko je diskografskih kuća naprosto propalo zajedno sa svim onim ljudima koji su bili zaposlenici, pa i umjetnicima koji su bili dio tih umjetničkih projekata jer je netko smatrao da može krasti na Internetu tuđa djela.’

Hrabro sam u naslovu istaknuo da Josipović nije pročitao sporazum ACTA, no kad malo bolje promislim i sagledam činjenicu da je upravo on tvorac kontroverznog ZAMP-a, čini mi se da je sporni trgovinski sporazum doista pročitao. S razumijevanjem…

Tko želi pročitati cijeli sporazum ACTA neka usmjeri preglednik na ovu adresu.

Ovom prilikom želio bih predsjednika upozoriti na činjenicu da je socijalist Kader Arif, član europskog parlamenta i jedan od zaduženih za uvođenje ACTA-e odlučio je odstupiti sa svoje pozicije jer od početka pregovora oko ove inicijative ‘nedostaje transparentnosti, a sama inicijativa predstavlja opasnost za ljudske slobode’.

Jednako tako istaknuo bih samo neke od problema koje ACTA sa sobom u obliku kakvom je sada nosi.

- ACTA je plurilateralni trgovinski sporazum koji je iniciran nakon što je pokušaj donošenja sličnog multilateralnog sporazuma u sklopu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo, dakle agencije UN-a u kojoj postoji obaveza ravnopravnog suodlučivanja članica, propao jer su se razvijene zemlje usprotivile promjenama koje su manje razvijene zemlje i zemlje u razvoju pokušale unijeti u taj sporazum, a koje bi zaštitile prava njihovih stanovništva u pogledu pristupa životno važnim lijekovima, tradicijskim znanjima, znanstvenim spoznajama, naprednim tehnologijama, kulturnim dobrima…;

- ACTA je, dakle, sporazum kojim razvijene ekonomije žele nametnuti manje razvijenim ekonomijama zaštite nad različitim oblicima intelektualnog vlasništva koje su štetne po ujednačen ekonomski razvoj. Stoga su ga sve velike zemlje u razvoju ili manje razvijene zemlje redom odbile potpisati sporazum: Indija, Brazil, Kina, Meksiko… Prihvati li sporazum dovoljan broj razvijenih zemalja zemlje ‘otpadnice’ nagovarat će se na pristupanje sporazumom kombinacijom razvojne pomoći, trgovinskih povlastica i trgovinskih sankcija;

- Takvo jednostrano djelovanje u internacionalnim odnosima na štetu drugih nacija je, između ostalog, protivno duhu i slovu Ugovora o Europskoj uniji, dakle osnivačkog dokumenta te nadnacionalne zajednice;

- ACTA je sporazum kojim napredne ekonomije ujedno žele stvoriti uvjete zaštite intelektulanog vlasništva unutar vlastitih zemalja sredstvima koja im postojeće zakonske zaštite privatnosti, pravnog postupka, nesrazmjernih sankcija, ograničene odgovornosti ne dopuštaju;

- ACTA trpa više oblika intelektualnog vlasništva – patenata, robnih marki, autorskog prava – pod jednu kapu i ima različite reperkusije na polja razmjene koja se ne tiču isključivo interneta (pokušaj sintetiziranja nekog lijeka bez nadzora može imati štetne životne posljedice, kopiranje muzike i filmova samo ako je riječ o radu [ubacite ime omraženog pjevača ili glumca]). Regulaciju tih različitih oblika intelektualnog vlasništva treba provoditi razdvojeno jer su pravna, institucionalna, ekonomska, socijalna i tehnološka pitanja različita;

- ACTA predviđa tijelo upravljanja, savjet ACTA-e, koji bi imao ovlasti mijenjanja sporazuma bez prethodnog odlučivanja zemalja potpisnica, čime sporazum de jure zaobilazi demokratske procedure u odlučivanju po pitanjima koje se tiču i nekih temeljnih prava građana.

Pa dalje…

- ACTA prebacuje teret provođenja borbe protiv kršenja autorskoga prava na internetske posrednike u vidu masovnog praćenja internetskog prometa i aktivnosti korisnika, otkrivanja podataka ‘navodnih prekršitelja’ bez prethodnog pravosudnog postupka i isključivanja prekršitelja iz pristupa internetu;

- ACTA postavlja vrlo labavu i široku definiciju krivičnog djela, koje nije samo namjerna radnja poduzeta u komercijalnim razmjerima, već uključuje i radnje u kojima je riječ o neizravnoj ekonomskoj koristi i pomaganju/olakšavanju u takvim radnjama, što u krajnjoj mjeri može značiti kriminalizaciju nenamjernih kršenja autorskog prava, kriminalizaciju razmjene među individualnim korisnicima i kriminalizaciju indeksiranja ili linkanja na stranice na kojima se nalaze ilegalno ponuđeni sadržaji, dakle trackera i tražilica koji ne sadrže ilegalne sadržaje;

- ACTA u procjeni šteta ne polazi od tržišnog gubitka, već od ideje da je svaki piratizirani primjerak jedan prodani primjerak manje, što ne odgovara realnim ekonomskim okvirima tržišta i raspoloživog dohotka;

- ACTA povećava troškove probijanja kroz različite nacionalne regulacije ograničenja od isključivih prava nositelja (kao što je tzv. fair use), čime daje više ekonomske moći snažnijim poduzećima i starim industrijama nad novim poduzećima, kočeći time i inovaciju;

- ACTA zbog kriminalizacije, prebacivanja odgovornosti na posrednike i nesrazmjernih sankcija može imati za posljedicu preventivnu cenzuru od strane internetskih posrednika nad sadržajima njihovih korisnika, autocenzuru korisnika i cenzuru od strane privatnog sektora općenito;

- Ukratko, ACTA daje prednost pravnim osoba – primarno muzičkoj i filmskoj industriji – nad temeljnim pravima građana na privatnost, slobodu govora, sudskog postupka i srazmjernosti sankcije.

Oba odlomka preuzeo sam sa stranica inicijative Internet za sve, a koji pak kao izvor navode Tomislava Medaka, iz Multimedijalnog instituta/MAMA.

Da se razumijemo. I Gadgeterija, jednako kao i predsjednik Josipović pa i svatko zdravorazuman, protiv smo online i bilo kojeg drugog oblika piratstva, krađe autorskih sadržaja i slične ilegalne rabote. Problem ACTA-e sadržan je u gore rečenom, načinu provođenja i mutnim tumačenjima svega natipkanog u ovom sporazumu.

Na nadležnim institucijama je da pronađu načine na koje će stati na kraj ilegalcima, no ACTA definitivno nije na pravom putu.

I za kraj budimo realni, štogod da institucije i nadležna tijela osmisle, kojom god metodom da stanu na kraj ‘ilegalcima’ oni koji to žele će pronaći načina da ih zaobiđu.

Vidimo se u subotu na prosvjedu protiv ACTA-e!