Za studente gradjevine

Domaci propisi

2011-03-21T04:28:00.000+01:00

Na molbu kolege evo i domacih par propisa

Zbirka jugoslovenskih pravila DEJSTVA NA KONSTRUKCIJE

PBAB 87 knjiga 1
PBAB 87 knjiga 2

Pravilnik o temeljenju

Metoda nosivosti tla

Novi program

2011-03-07T10:42:00.000+01:00

Za sve arhitekte, gradjevince a i ostale koji zele da izvrse proracun termickog koeficijenta jedne grajdevine. Program je na nasem jeziku. Lak je za rad i shvatanje, a i primjenjiv je u praksi.

Termix

pass: nazifrozajac

Nove knjige, na zahtjev kolege :):):)

2011-02-28T14:09:00.000+01:00

Euro Code 5

Euro Code 6

Euro Code 7

Ako jos sta treba samo javite. Veliki pozdrav.

PITANJE

2011-02-21T14:33:00.001+01:00

Za sve posetioce sajta, interesuje me mozete li da ostavite komentare sta Vas interesuje, kako bi znao da li mogu da vam pomognem.

NOVA 2011

2010-12-31T14:34:00.000+01:00

Svim posetiocima mog bloga i svim kolegama zelim uspesnu i Sretnu Novu Godinu, sa zeljama za mnogo polozenih ispitai puno zdravlja i srece. U 2011 kad polozim ove ispite, obogaticu sadrzaj kako tekstualnim dokumentima, tako i raznim knjigama, i grafickim radovima. Jos jednom Hvala vam i sve naj naj u 2011 godini zeli vam vas Naka.

Jos par trikova

2010-07-24T02:27:00.000+02:00

Zid od opeke

Princip je sledeci - na gornjoj ivici zida, postavite granicni uslov kod koga su oslobodjeni svi uticaji osim jednog - onog koji prenosi vertikalnu silu (to ce biti T3). Zatim, na vertikalnim ivicama zida, na mjestima gdje se zid naslanja na stub ili vertikalni serklaz - treba osloboditi sve uticaje, (eventualno, ostaviti opet T3). Na donjoj ivici nemojte nista oslobadjati da se ne bi napravio labilan model - tu se i tako ne bi trebalo da jave nikakvi momenti ako su uneti prethodno pomenuti granicni uslovi.

Ovime cete dobiti da zid prenosi samo vertikalno opterecenje.

FERT ploče

Kada se ne insistira na uticajima u gredama (kako se radi o prostoj gredi, za gravitaciju se rucno dimenzionise), je da se zada ortotropna AB ploca debljina koja je ekvivalentne krutosti na savijanje sa FERT tavanicom (gredicama sa plocom od 4 cm). Znaci zadaje se AB ploca debljine (uglavnom 12cm gdje se dobija stalno opterećenje 3 KN/m2) cija krutost na savijanje je jednaka FERT tavanici, ali obavezno ortotropna u pravcu nosenja FERTA i adekvatnim granicnim uslovima za ortotropiju koju program nudi. Dalje kod modalne analize treba iskljuciti vertikalne oblike oscilovanja, a ukoliko se ipak jave ignorisati ih (uz povecanje broja tonova...).

Torzija u gredama

Koliko grijesimo ako pri proracunu medjuspratne konstrukcije od AB ploca i greda "iskljicimo torziju greda u plocama" ukljucujuci i gredu preko koje se kontinualno nastavlja konzolna ploca erkera?

Tower zbog primjenjene metode i uslova kompatibilnosti na spoju ploča-greda, prevodi dobar dio momenata savijanja ploče na grede (u obliku momenata torzije). Radi se ogromnoj većini slučajeva o "fiktivnoj " torziji. To je priča koja se vuče od najranijih programa na kojima smo radili (STRESS, SAP, PLANET, pa preko svih dosadašnjih verzija TOWER-a) i uvek je trebalo reagovati smanjenjem torzione krutosti greda kao input podatkom. Otpor inercije (I1) potrebno ga je svesti priblizno nuli Naravno, postoje specijalni slučajevi, kada ovo nije opravdano učiniti - preciznije: čini se greška. Takav slučaj je, npr. konzolna ploča uklještena u gredu (da banalizujem: desno od grede je ploča a levo otvor stepenišnog trakta).

Temelji samci i trakasti temelji

Prilikom modeliranja temelja samaca ( recimo dimenzija axbxd=150x200x40cm ),kao i temeljnih traka ( recimo dimenzija axbxd=1000x65x40cm ) uzimam plocu debljine d=40cm sa gore navedenim dimenzijama u osnovi i zadajem povrsinski oslonac.Na taj nacin dobijam uticaje u temeljima ( u ploci ) i napone u tlu.

Ako zelite jos pitajte, znanje je makar dzabe...

Neki od saveta za program Tower

2010-07-24T01:49:00.000+02:00

Proračun stabilnosti i njegova najslabija karika

Proračun stabilnosti analizira stabilnost konstrukcije kao cjeline, dok na primjer, proračun (dimenzionisanje) čeličnih nosača analizira stabilnost pojedinačnog elementa konstrukcije. Kontrola napona može nam sa sigurnošću odgovoriti koji zategnuti element je najvise napregnut ali za pritisnute elemente mora se vršiti mnogo složenija analiza. Konstrukcija je stabilna najviše onoliko koliko je stabilan njen 'najslabiji' element. Iz ovoga se može zaključiti da pomoć pri određivanju 'najslabije karike' može da se dobije od rezultata dimenzionisanja čelika. Naravno, s obzirom da se pri dimenzionisanju čelika koriste aproksimacije za efekte teorije II reda kao i na veliki značaj pravilnog izabora ulaznih podataka (dužine izvijanja, krive izvijanja itd, najbolje je prvo dimenzionisati čelične nosače pa tek onda proveravati stabilnost sistema (na nosačima stvarnih dimenzija)). Da bi se sa većom sigurnošću utvrdila najslabije mjesto u konstrukciji bilo bi dobro kada bi se mogla dobiti 'forma gubitka stabilnosti'. Ovo se programom može dobiti tako sto se napravi kombinacija bliska ali minimalno slabija od kritične, i koja se proračuna po teoriji II reda. Slika deformisanog modela pri toj kombinaciji će biti forma gubitka stabilnosti a element sa najznačajnijom deformacijom - 'najslabija karika'.

Primjer: ako je proračun stabilnosti rađen kao: Opterecenje "A" + lambda x Opterecenje B i ako je za kritično lambda dobijena vrednost 12.679 onda treba napraviti jednu kombinaciju blisku kritičnoj (recimo Opterecenje "A" + 12.678 x Opterecenje "B") i onda je proračunati po teoriji II reda. Poenta je da se bude jako blizu kritične vrijednosti da bi do izražaja dosla povećana deformacija labilnog elementa.

Aditivi

2010-07-19T15:56:00.000+02:00

Hemijski aditivi

Hemijski dodaci su praškasti ili tečni dodaci koji daju betonu zahtjevane karakteristike a bez njihovog dodavanja te karakteristike je nemoguće dobiti.U normalnim okolnostima doziranje aditiva ne prelazi 5% u odnosu na masu cementa. Dodaju se neposredno pre ili tokom mješanja. Razlozi za primenu aditiva su:

• smanjenje koštanja izrade armirano-betonskih konstrukcija

• sigurnost kvaliteta svježe betonske mješavine tokom mješanja, transporta, ugradnje i njege betona

• poboljšavanje karakteristika očvrslog betona

• mogućnost bržeg postupka gradnje u situacijama u kojima je to neophodno

Uspješnost primjene aditiva za beton zavisi od količine koja se dozira kao i načina betoniranja. Većina aditiva su u tečnom stanju i moguća je upotreba bilo na fabrici betona, bilo na gradilištu. Efikasna upotreba aditiva zavisi od ciljeva koje želimo postići kako na svežoj betonskoj mješavini tako i na očvrslom betonu. Vrsta i količina aditiva koja se dodaje betonu utiče na vodocementni faktor, optimalno vrijeme mješanja, obradljivost, ugradljivost, vrijeme vezivanja, temperaturu mješavine, uvučeni vazduh kao i trajnost očvrslog betona. Posebnu pažnju treba obraditi na kompatibilnost aditiva za beton sa vrstom i količinom cementa koja se upotrebljava. Vrsta i količina aditiva koju preporučuje proizvođač svakako se mora dokazati na prethodnim probama u laboratoriji pre upotrebe na fabrici betona. Preporučujemo da se pridržavate uputstava koje je dato u specifikaciji proizvoda. Najčešći vid aditiva su superplastifikatori, plastifikatori, ubrzivači, usporivači, boje za beton, antikorozivi, vrske.

Superplastifikatori povećavaju obradljivost i plastičnost svježe betonske mješavine, omogućavajući lakšu ugradnju i samim tim smanjenje potrebne energije za ugradnju. Superplastifikatori omogućavaju smanjenje potrebne količine vode preko 12% sa mogućnošću zadržavanja obradljivosti i plastičnosti. Primenom ovih aditiva moguće je smanjiti vodocementni faktor i samim tim povećati značajno čvrstoće betona.

Plastifikatori su grupa hemijskih aditiva koji imaju ista svojstva kao superplastifikatori osim što su njihove mogućnosti znatno slabije.

Ubrzivači vezivanja betona su hemijski dodaci betonu koji omogućavaju ubrzano očvršćavanje betona nakon njegove ugradnje. Mehanizam delovanja se sastoji u ubrzavanju reakcije hidratacije cementnog kamena. Primena ovih vrsta hemijskih dodataka je preporučljiva kada je neophodno dobiti veoma visoke rane čvrstoće betona.

Usporivači vezivanja betona su hemijski dodaci betonu koji omogućavaju usporeno vezivanje cementnog kamena. Primena ove vrste hemijskih aditiva je poželjna u vrijeme ljetnjih meseci kada su temperature veoma visoke i kada je opasnost od brzog vezivanja cementnog kamena veoma velika.

Boje za beton su hemijski dodaci koji se koriste u betonu kako bi se promenila boja samog betona. Postoji veoma širok asortiman boja za betona na veoma različitim bazama.

Antikorozivi su smješe za zaštitu betonske površine od uticaja spoljašnje sredine. Često je beton izložen raznim hemijskim uticajima koji su štetni po njega. Da bi se spriječilo propadanje betonskih konstrukcija jedan od načina je svakako i primena antkoroziva.

Vrska je jedan od hemijskih aditiva betonu koji se dodaje za vezu starog I novog betona kao i radi poboljšanja nekih karakteristika betona.

Mineralni dodaci

Postoje materijali koji imaju pucolanska svojstva kao i materijali koji imaju latentna hidraulička svojstva. Ovi fino mleveni materijali se dodaju betonu kako bi se unapredile njegove karakteristike ili da bi se zamenio dio Portland cementa. Tu grupu materijala čine elektrofilterski pepeli (leteći pepeo), zgure visokih peći, mikrosilika, metakaolin.

Elektrofilterski pepeo (leteći pepeo) koji se dobija sagorevanjem uglja u termoelektranama može se koristiti kao zamena za portland cement (i do 60% po masi). Karakteristike elektrofilterskog pepela zavise od vrste uglja koji sagoreva. Generalno elektrofilterski pepeo sa većim dijelom silicijuma je pucolan dok ako preovladava kalcijum tada ima latentna hidraulička svojstva.

Zgura visokih peći nastaje kao produkt u proizvodnji čelika i može zameniti i do 80% cementa po masi. Poseduje latentna hidraulična svojstva.

Mikrosilika (silika fume) je biprodukt proizvodnje silikona i ferosilikona. Mikrosilika je produkt koji je po svom sastavu sličan elektrofilterskom pepelu dok su čestice i do 100 puta manje od čestica elektrofilterskog pepela. Posledica ovoga je veoma velika specifična površina materijala. Zbog veoma velike specifične površine mikrosilika ima veoma brzu pucolansku reakciju. Mikrosilika se koristi za dobijanje betona visokih čvrstoća kao i veoma trajnih betona.

Metakaolin (visoko reaktivni metakaolin) je mineralni dodatak betonu kojim se postižu karakteristike betona slične onim sa mikrosilikom. Dok je mikrosilika tamne boje metakaolin je svijetle boje. Beton spravljen sa ovim materijalom je veoma dobar za arhitektonske svrhe u kojima se zahteva estetika od natur betona.

Fiberi - vlakna u Betonu

Primena vlakana u betonu je počela kada i primena betona još u vreme Rimljana. Današnji trend su svakako čelična, polipropilenska, staklena i prirodna vlakna u betonu. U novije vrijeme počela je i primena ugljeničnih vlakana (karboni) ali je njihova upotreba ograničena zbog njihove cene. Zavisno od vrste vlakana koja se koriste dobijaju se i određene karakteristike betona

A sad malo o materijalima

2010-07-19T15:35:00.000+02:00

Cement

Uvod

Karakteristike betona zavise od kvantiteta i kvaliteta njegovih konstitutivnih materijala. Od kada je cement najaktivnija komponenta betona i obično ima najveću cijenu njegov pravilan odabir i pravilna upotreba je važna kako bi se zadovoljili ekonomski zahtevi a pri tome ispunili željeni zahtevi betonske mješavine. Izbor cementa je ostavljen korisniku u najvećem broju slučajeva. Mnogi cementi će obezbediti očekivane nivoe čvrstoće i trajnosti betona. Neki obezbeđuju viši nivo zahtjevanih karakteristika nego što su zahtjevi specifikacija za određena mjesta u konstrukciji. Za neke primjene, kao što su kada se zahtjeva od betona povećana sulfatna otpornost, redukovana toplota hidratacije ili kada se koristi agregat sa mogućom alkalno silikatnom reakcijom specijani zahtjevi se moraju naglasiti u tehničkim specifikacijama. Ne naglašavanje ovakvih zahteva u specifikacijama može uzrokovati ozbiljne posledice koje će dovesti do velikih gubitaka kako ekonomskih tako i u strukturi (betona i konstrukcije). Cilj svakoga ko piše specifikacije za beton je veoma ozbiljan. Obezbeđenjem njegovih zahtjeva mora se osigurati da će zahtjevane količine i tipovi cemenata primenjivati kako bi se zadovoljili strukturni i zahtjevi za trajnošću ni manje ni više.

Podjela

Grubo cementi se mogu podijeliti u dve osnovne grupe: na cemente na bazi portland cementnog klinkera i na ostale specijalne vrste cementa. Druga podjela se može izvršiti na vrste i klase cemenata. U vrste cementi se dijele na osnovu hemijskog sastava. U klase se cementi svrstavaju na osnovu mehaničkih karakteristika uzoraka spravljenih, čuvanih i ispitivanih u tačno definisanim uslovima.

Prema klasama kod nas se cementi dijele u tri osnovne klase i to 32.5 i 42.5 i 52.5.

Postoje razne vrste cementa i one zavise od toga u kom procentu su pomiješane određene komponente za proizvodnju finalnog proizvoda. Ovde ćemo ukratko opisati većinu vrsta cemenata a na kraju ćemo dati pregled sa oznakama i šta te oznake znače u svakodnevnoj praksi.

Portland cement nema drugih sastojaka osim onih koji ulaze u sastav portland cementnog klinkera i nekih dodataka koji su neophodni radi regulisanja vremena vezivanja betona.

Portland cement sa dodatkom zgure se dobiva mlevenjem portland cementnog klinkera, sadrež i najviše 35% zgure visokih peći (u nekim propisima moguća je veća primjena zgure).

Portland cement sa dodatkom pucolana se dobija mlevenjem klinkera, sadre i pucolana čiji procenat ne treba da prelazi 35% po našim standardima.

Portland cement sa mešanim dodatkom osim osnovnog klinkera i sadre sadrži i mješani dodatak zgure i pucolana. Procenat dodataka ne prelazi 35% i mora se naglasiti oznakom koji je dominantni dodatak.

Metalurški cement je u suštini portland cement sa dodatkom zgure preko 30% a manje od 85%.

Pucolanski cement je cement koji se dobija mlevenjem klinkera, sadre i pucolana u procentu preko 35%.

Cementi niske toplote hidratacije mogu se dobiti na više načina. Najčešće se dobija tako što se kontroliše sastav portland cementnog klinkera. Pored ovoga ovakav cement se nesme mleti veoma sitno jer se time povećava njegova toplota hidratacije.

Bijeli portland cement se izrađuje od bijelog portland cementnog klinkera koji se dobija pečenjem naročito odabranih sirovina bijelih krečnjaka i kaolina.

Sulfatnootporni cement je cement kome se ograničavju određene komponente koje ulaze u sastav portland cementnog klinkera.

Specijalne vrste cementa

Aluminatni cement je cement koji se dobija žarenjem mješavina krečnjaka i boksita uz dodatak silicijumdioksida i oksida željeza. Ovakav cement ima crnu boju i često se koristi za dobijanje betona viših marki. Njegove uobičajne klase su 62.5 i 72.5 što je znatno iznad klasa portland cementnog klinkera.

Ekspanzivni cementi se dobijaju tako što se u procesu proizvodnje dodaju supstance koje dovode do njegove eksppanzije. Ekspanzija koja se dobija primenom ovakvih cemenata kreće se u granicama od 3 do 5 mm/m, a može se dobiti i ekspanzija od 25 mm/m.

Cement - vrste i oznake

Naziv

Oznaka

Portland cement                      CEM I

Portland cement
sa dodatkom zgure                  CEM II/A-S   CEM II/B-S

Portland cement
sa dodatkom pucolana             CEM II/A-P CEM II/A-Q
                                               CEM II/B-P   CEM II/B-Q

Portland kompozitni cement     CEM II/A-M   CEM II/B-M

Metalurški cement                   CEM III/A   CEM III/B   CEM III/C

Pucolanski cement                   CEM IV/A   CEM IV/B

Kompozitni cement                  CEM V/A   CEM V/B

Ukratko ćemo pojasniti dateoznake :

A – procenat učešća dodataka od 6 do 20%
B – procenat učešća dodataka od 21 do 35%
C – procenat učešća dodatka zgure od 81 do 95%
S – zgura visokih peći
P – prirodni pucolan
Q – aktivirani pucolani
M – mešani dodatak pucolana i zgure
V – silikani leteći pepeo
W – karbonatni leteći pepeo
L – krečnjak

*Tri poslednje oznake V, W i L nisu prikazane ali se sve više koriste. Tako se i kod nas modu sresti cementi sa raznim dodacima što pojedinačnim i mješanim. Na proizvođaču je da odabere koje će dodatke staviti u cement samo je potrebno da se drži zahtevanih granica doziranja i da to na otpremnici ili džaku naznači.

A sad malo o materijalima

2010-07-17T00:59:00.000+02:00

Eto za početak KAMEN :)

Uvod

Prirodni kamen cijenimo zbog njegove trajnosti i lijepog izgleda. Impresionira nas u ostacima veličanstvenih megalitnih kultura, u egipatskim piramidama ili piramidama plemena Inka kao i u mermernim kipovima grčkih i rimskih božanstava. Iznenađuje nas u indijskim svjetilištima, uklesanim u žive stijene, u japanskim vrtovima sa promišljeno raspoređenim kamenjem, kao i u kamenim čipkastim klesarijama Maorskih palata i gotskih crkvi… Poznajemo ga iz ruševina starih kuća i gradova, gde polu-ispran ,odoleva vijekovima i čeka na ponovnu ugradnju.

Kamen kao hiljadama godina star građevinski materijal…

Kamen je vječan materijal. To dokazuju brojna zdanja iz prošlosti, koja su se očuvala upravo zahvaljujući njemu. Pogled na grčki hram ili rimske ostatke uvjek u nama pobuđuje poštovanje prema kamenu. Medjutim, pazljiviji pogled na kamene predmete nudi nam i objašnjenje za njihovo trajanje. Spomenuta zdanja, izrađena su od masivnog kamena, kakav se danas rijetko primenjuje.

Današnja upotreba kamena se, u vecini slucajeva svodi na kamene obloge kojima oblažemo podove, zidove, stepeništa, stubove i druge arhitektonske elemente, a mnogo redje na upotrebu kamenih masiva.

Prirodna Ljepota

Pri odluci za ugradnju prirodnog kamena često pomaže činjenica da je to prirodni materijal, koji se ne odlikuje samo svojom trajnošću, već i lijepim izgledom. Ljepota nije nužno povezana sa poliranim povrsinama , jer su današnje mogućnosti površinske obrade kamena vrlo raznolike. Ponovo su u trendu neke od starih tehnika obrade kamena, kao sto je stokovanje, bunjanje, canovanje, cizeliranje, cetkanje, pikovanje, I slicno, mada , ako se pogleda celokupna istorija arhitekture, te obrade nisu nikada ni bile potpuno zaboravljene. Najčešće savremene tehnike grube obrade sirovog kamena su peskarenje, brušenje i grebanje(canovanje i cizeliranje). Tako obrađene površine nisu klizave i otporne su na atmosferske prilike zbog čega su prikladne za sve vrste spoljnih horizontalnih i unutrasnjih vertikalnih površina.

Raznolikost prirodnog kamena

Postoji više vrsta prirodnog kamena, podobnog za dalju obradu. Radi jednostavnije klasifikacije dijelimo ih na: Granite , Mermere, Pescare, Kvarcite i Argilosiste.

Graniti su stijene nastale kristalizacijom MAGME(usijane mase unutar Zemljine kore), i zbog nacina nastanka i hemijskog sastava koji cini uglavnom kvarc i alumosilikati, njihova svojstva su velika otpornost na habanje, nizak stepen upijanja vode i velika pritisna cvrstoca. Zbog toga se granitne ploce koriste za objekte visokih tehnickih zahteva.

Mermeri su karbonatne stijene, nastale metamorfisanjem krecnjaka. U ovu grupu materijala srodnu po tehnickim i vizuelnim odlikama ubrajamo mermere, travertine, krecnjake, (limestones) i plocaste materijale krecnjackog sastava . Oni se odlikuju nesto slabijim tehnickim svojstvima od granita, ali su zato neuporedivo lepsi za primenu u zivotnom okruzenju, zbog svoji toplih boja i struktura. U grupu karbonatnih materijala spada i SIGA, ili SEDRA, ili BIGAR, materijal koji nastaje na vodopadima i odlikuje se velikim brojem supljina. Ovaj materijal se u sirovom stanju obradjuje obicnim metalnim testerama, a posle susenja, rekristalise i dobija cvrstocu slicnu travertinima. Izuzetno je lijep i primenjivan u istoriji u sakralnoj arhitekturi.

Pescari su stijene nastale kompakcijom(sjedinjavanjem i vezivanjem) zrna pijeska. U zavisnosti od veziva koje cini osnovu pescara, cesto mogu biti po svojim tehnickim osobinama bliskiji granitima nego mermerima. Odlikuju se zvog visoke kolicine kvarca, odlicnom otpornosti na habanje, a boje im se krecu od hladno bijele, preko bez i zute, do tamnih braon nijansi.

Kvarciti su stijene nastale promenom granita, pod pritiskom, tako da cesto imaju plocastu strukturu, pa se i koriste u vidu prirodno cijepanih ploca. Odlikuju se izuzetno visokim tehnickim karakteristikama, boljim od granita, i pojavljuju se u citavom spektru boja. Masivni kvarciti, koji se rezu i poliraju, su redji.

Argilosisti, ili skriljci- krovni skriljci, nastaju promenom glinenih slojeva, pod uticajem granitnih masiva u zemljinoj kori. Mogu biti raznih boja, od svetlo metalno sive preko braon do crne boje, kakvi su najcesce i u primjeni. Karakterisu se lakom cjepljivoscu, tako da se od njih vijekovima prave krovni pokrivaci, visokog kvaliteta.

Svakako treba spomenuti i porfirei tufove vulkanske silikatne stijene visokog stepena poroznosti, ali i visoke cvrstoce koji su vrlo omiljeni kod uređenja spoljnih površina.

Primena prirodnog kamena, prema nameni:

Graniti su kompaktni, cvrsti, otporni na habanje, I ima ih u svim bojama. Zbog toga su primenljivi u svim slucajevima, koje postavlja moderna arhitektura. Otporni su cak i na “kisele kise”, zbog svog silikatnog sastava. Ono sto je vazno napomenuti je da sto je granit tamniji, specijalno kada je u pitanju “Assoluto Nerro”, on je manje otporan na habanje, zbog manjeg sadrzaja kvarca. Tako da u arhitektonskom sagledavanju povrsine, takve materijale treba izbegavati u zonama visokog saobracaja, jer ce brzo izgubiti “glossy” polituru.

Mermeri su mekši i manje otporni od granita pa su zato manje primenljivi za spoljno horizontalno oblaganje, Veoma su prikladni za izradu unutrašnjih podova, zidova, obloga i raznih masivnih dekorativnih elemenata (stubova, kamina, posuda…).

Travertine prepoznajemo po supljinama koje mogu zauzimati i do 30 posto mase kamena. Za njih je karakteristicno da se mogu rezati paralelno slojevitosti i taj izgled se zove “CROSSCUT”, ili upravno na slojevitost “VEINCUT”. Supljine im mogu biti nezapunjene ili zapunjene cementnim ili poliesterskim punilom. Zbog dobrih izolatorskih (toplotnih i akustičnih) svojstava koriste se za obloganje fasada i unutrašnjih zidova. Današnja tehnologija nam omogućava da travertin možemo koristiti i kao podnu oblogu u enterijeru i eksterijeru. Travertini su u glavnom svijetlih - bez boja preko žutosmeđih, ali mogu biti i tamniji (crveni, smeđi , zeleni).

Krecnjaci su materijali slabijih tehnickih svojstava od mermera, ali mogu naci primenu u svim spoljnjim vertikalnim i unutrasnjim vertikalnim i horizontalnih povrsinama. Za krecnjake Travertinei Mermere, kao i uostalom za sve ostale materijale preporucujemo povrsinsku zastitu materijalima na bazi teflona. Ova zastita omogucava otpornost na flekanje i omogucava jednostvnije odrzavanje.

Porfire i kvarcite pre svega koristimo za popločavanje spoljnih površina. Imaju homogenu teksturu, a tonovi boja su sivozeleni, crvenosmeđi, ređe žutosmeđi i ružičasti. Porfiri mogu biti cijepani (nepravilnih oblika) ili rezani (pravilnih oblika).

Pješčari su zbog njihove otpornosti upotrebljivi i u unutrašnjim i u spoljnim prostorima.

Argilosisti se koriste za pokrivanje krovova, kao i podova i zidova u spoljnjim i unutrasnjim povrsinama.

Hvala vam...nadam se da tekst nije dosadan i naporan.........

2010-07-15T14:22:00.000+02:00

Dobrodošli na moj blogg. Ovde možete naći dosta toga potrebnog svakom studentu Građevinskog fakulteta. Ako želite još pišite, ja ću redovno osvežavati stranicu raznim zanimljivostima iz ove oblasti, a i drugih ako želite.