Jedna od najskupljih jahti na svijetu, kineskog bogataša Richarda Liua, Deep Blue, nalazi se kod otočića Supetra. Richard Liu (kineski Liu Qiangdong) poduzetnik je i osnivač tvrtke JD.com, jednog od najvećih e-commerce i maloprodajnih divova u Kini. U medijima ga se često naziva i ‘kineskim Jeffom Bezosom’ jer je, baš poput Bezosa, izgradio ogromno carstvo internetske trgovine koja je fokusirana na brzu dostavi, logistiku i vlastiti lanac opskrbe.

Kompanija zapošljava stotine tisuća radnika i ostvaruje više od 150 milijardi dolara. Kao i mnogi drugi kineski tehnološki tajkuni Liu se 2022. godine povukao s čela tvrtke i danas se povremeno bavi ulaganjima i širenjem poslovanja na nove sektore.

Jedna od najskupljih jahti na svijetu

Jahta Deep Blue Sedna je od najimpresivnijih i najskupljih megajahti na svijetu, a svojom pojavom privlači pozornost javnosti zbog svojih specifikacija ali i fascinantnog poslovnog poteza koji je uslijedio nakon njezine kupnje.

Procjenjuje se da je jahta koštala nevjerojatnih 450 milijuna dolara. Samo njezino godišnje održavanje i pogon stoje oko 45 milijuna dolara. Dugačka je 134 metra, ima volumen od 9.000 bruto tona i to je svrstava među 20 najvećih privatnih jahti ikada izgrađenih na svijetu.

Izgrađena je u kultnom njemačkom brodogradilištu Lürssen Yachts, poznatom po izradi plovila za svjetske milijardere i arapske kraljevske obitelji. Cijeli proces gradnje i njezina isporuka početkom 2026. godine odrađeni su u strogoj tajnosti, bez ikakvih službenih priopćenja za medije.

Jahta ima pet paluba, može primiti 24 gosta u vrhunskom luksuzu o kojima brine čak 45 članova posade. Ima dvostruke ‘beskonačne bazene’, heliodrom, wellness i veliki ‘beach club’ koji se pretvara u noćni klub.

Nakon kupnje – poslovni potez koji šokirao nautičare

Nakon kupnje pola milijardi dolara vrijedne jahte, Liu je, kao pravi poslovni čovjek, napravio potez koji je šokirao nautički svijet. Najavio je golema ulaganja, preko 2,9 milijardi dolara u pokretanjevlastitog kineskog brenda pristupačnih brodova pod nazivom Sea Expandary.

Liu je izjavio da mu je cilj masovno proizvoditi ekološke i pametne električne jahte koje bi koštale oko 100.000 juana (manje od 15.000 dolara), kako bi postale pristupačne običnim radnicima i građanima, baš poput prosječnog automobila. Također, kako bi u potpunosti ušao u taj biznis, kupio je i jednu od najstarijih svjetskih brokerskih kuća za luksuzne jahte, Camper & Nicholsons.

I dok mnogi ljubavni parovi odmah po prekidu veze sada brišu sve tragove ljubavi na društvenim mrežama, Maja i Šime ipak to još nisu uradili i drže sve zajedničke uspomene, putovanja, ali i momente nježnosti i zagrljaja.

Ovaj potez s obje pokazuje kako je njihov odnos ipak završio u dobrim odnosima, što su i ranije potvrdili za medije.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli majasuput (@majasuput)

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli majasuput (@majasuput)

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli majasuput (@majasuput)

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli majasuput (@majasuput)

Kako ističu lokalne organizatorice vjenčanja, ovogodišnja sezona zasad je u znaku stabilnog rasta i boljih rezultata u odnosu na prošlu godinu, a interes mladenaca ne jenjava. Sezona vjenčanja u Dubrovniku tradicionalno počinje nakon Uskrsa i traje do sredine listopada, a lipanj je i dalje najtraženiji mjesec.

– Prema onome što dijelim s kolegicama iz struke, s kojima smo u stalnom kontaktu kroz zajedničku grupu organizatorica vjenčanja, mogu reći da je većini ova godina bolja od lanjske, i po količini i po kvaliteti. U punom smo jeku, gotovo svakodnevno imamo vjenčanja – ističe Ines Nanić iz Dubrovnik Eventa.

Dodaje kako se u Dubrovniku najvećim dijelom radi o destinacijskim vjenčanjima, a značajan dio parova čine tzv. “expatsi” – ljudi porijeklom iz Hrvatske koji žive u inozemstvu, ali se odlučuju svoj poseban dan proslaviti upravo ovdje.

– U najvećem postotku to su stranci ili ljudi koji imaju hrvatsko porijeklo, ali žive vani. Tako smo nedavno imali vjenčanje od oko 150 gostiju, gdje su mladenka i mladoženja porijeklom Hrvati, ali žive u Vancouveru – navodi Nanić.

Kada je riječ o rezervacijama, pravila nema, a sve ovisi o fleksibilnosti mladenaca i odabiru lokacija.

– Sve ovisi o tome koliko su fleksibilni s datumima i lokacijama. Za neke prostore potrebno je rezervirati puno ranije, ali ako su mladenci fleksibilni, moguće su i last-minute rezervacije. Imali smo slučaj da smo vjenčanje za listopad dogovorili tek mjesec dana ranije – objašnjava.

Među najtraženijim lokacijama i dalje se ističu Sponza, Lovrjenac, Umjetnička galerija, Lazareti i Višnjica, dok su vrlo popularne i hotelske lokacije poput Dubrovnik Palacea te Ville Banac u Cavtatu.

Organizacija vjenčanja u Dubrovniku, ističu, uvelike ovisi o brojnim faktorima – od želja i budžeta mladenaca, preko vremenskih uvjeta, do logistike i suradnje s gradom.

– Sve ovisi o ljudima, njihovom načinu razmišljanja i željama. Postoje i jednostavna, ali i iznimno kompleksna vjenčanja. Sve se svodi na ljude, budžet, lokaciju i broj dobavljača – kaže Nanić.

Slično razmišlja i Martina Pavleković, suvlasnica wedding agencije “Yes I Du”, koja ističe kako je ova sezona uspješnija od prošle, koja je imala određeni pad.

– Ova sezona je za nas puno uspješnija nego prošla. Prošle godine se dogodio nekakav pad, ali ove godine je to povratak na dobre stare staze. Najave za sljedeću sezonu su također dobre – ističe Pavleković.

Dodaje kako se idealno vjenčanja u Dubrovniku trebaju rezervirati i do godinu i pol unaprijed.

– Idealno je rezervirati termin godinu i pol dana unaprijed. Godina dana je krajnji rok, iako imamo i last-minute upita, ali to su fleksibilniji klijenti – objašnjava.

I ona upozorava na ograničenja kada su u pitanju lokacije u Dubrovniku.

– Lokacije su se kroz godine mijenjale, ali i dalje smo dosta ograničeni. Kao vodeća destinacija za strana vjenčanja imamo problem s dostupnošću prostora i raznim ograničenjima, pa ne mogu reći da smo u potpunosti zadovoljni – kaže Pavleković.

Ipak, unatoč izazovima, obje organizatorice slažu se u jednom – Dubrovnik ostaje jedna od najposebnijih svjetskih kulisa za vjenčanja.

– Dubrovnik čine njegove zidine, povijest, more, sunce i pogled. To su stvari koje ga čine jedinstvenim – zaključuje Pavleković.

Dubrovnik i dalje ostaje kulisa iz snova za jedan od najvažnijih dana u životu. I dok organizatori ističu izazove, jedno je sigurno. Grad ljubavi i ove će godine ispričati brojne nezaboravne priče.

Za članove vijeća mogu biti predloženi kulturni djelatnici i umjetnici, kao i drugi stručnjaci koji svojim dosadašnjim radom i iskustvom mogu doprinijeti razvoju i provedbi kulturne politike Grada Dubrovnika.

Kako je navedeno, poziv je objavljen na službenoj web stranici Grada Dubrovnika, a prijedlozi se podnose najkasnije do 5. srpnja 2026. godine na adresu: Grad Dubrovnik, Upravni odjel za kulturu, Pred Dvorom 1, 20000 Dubrovnik, s naznakom „Imenovanje članova kulturnih vijeća“.

Cilj Kulturnih vijeća je stručno praćenje i vrednovanje programa iz područja kulture te predlaganje mjera za unapređenje kulturne djelatnosti u gradu.

U Slanom je u petak otvorena gostujuća izložba Dubrovačkih muzeja „Iza objektiva: Jero Pugliesi, učeni gospari i Tempi passati“, autorice Marine Filipović, više kustosice i voditeljice Kulturno-povijesnog muzeja. Izložba posjetiteljima pruža vrijedan uvid u život i rad Jera Pugliesija, uglednog dubrovačkog liječnika i zaljubljenika u fotografiju, čiji opus danas predstavlja važan dio kulturne baštine dubrovačkog kraja.

Nakon što je izazvala velik interes publike tijekom postavljanja u Etnografskom muzeju Rupe, izložba je započela svoje gostovanje upravo u Slanom, mjestu s kojim je Pugliesi bio posebno povezan.

Kroz objektiv Jera Pugliesija sačuvani su brojni prizori svakodnevice Slanoga i njegove okolice. Fotografije prikazuju život mještana, nekadašnje vizure mjesta te bogatstvo lokalnih običaja, a među najzanimljivijim motivima ističu se procesije i tradicionalno Siđe s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Program otvorenja održan je u dvoru Ohmućević, nekadašnjem domu Jera Pugliesija. Okupljenima su se tom prigodom obratile ravnateljica Dubrovačkih muzeja dr. sc. Marija Šiša-Vivek, autorica izložbe Marina Filipović te ravnateljica JUK Baština Dubrovačkog primorja Rebeka Milković.

Nakon uvodnih obraćanja Marina Filipović održala je predavanje o životu i djelu Jera Pugliesija, približivši posjetiteljima njegov doprinos očuvanju kulturne i povijesne baštine dubrovačkog područja. Uslijedilo je razgledavanje izložbe uz stručno vodstvo.

Izložba je realizirana uz potporu Dubrovačko-neretvanske županije i Općine Dubrovačko primorje, a organizatori su posebnu zahvalu uputili obitelji Pervan na ustupanju prostora povijesnog dvora koji je dodatno pridonio autentičnosti događaja.

Svi zainteresirani izložbu mogu razgledati do 15. srpnja 2026. godine te kroz vrijedne fotografske zapise zakoračiti u neka prošla vremena i upoznati Slano kakvo je nekad bilo.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Registru je upisano 9.615 građana, a gotovo 90 posto zahtjeva odnosi se na trajno isključenje iz igara na sreću.

Registar isključenih igrača uveden je kao nacionalni alat za prevenciju ovisnosti o kockanju te obuhvaća sve licencirane priređivače igara na sreću u Hrvatskoj, uključujući kladionice, casina i online platforme.

Građani se u sustav najčešće prijavljuju putem platforme e-Građani, dok se dio zahtjeva podnosi i izravno kod priređivača igara na sreću. Nakon isteka privremenog razdoblja isključenja, korisnicima je omogućeno ponovno uključivanje, no takvi su slučajevi znatno rjeđi.

Svi priređivači igara na sreću obvezni su prije omogućavanja sudjelovanja provjeriti status igrača putem OIB-a, čime se osobama iz Registra onemogućuje pristup igrama.

Podaci HZJZ-a pokazuju i širu sliku odnosa građana prema igrama na sreću. Prema istraživanjima, 32,8 posto odraslih osoba u Hrvatskoj igralo je igre na sreću u posljednjih godinu dana, dok se 69,1 posto odraslih ne slaže sa stavom da su igre na sreću bezopasan oblik zabave.

Stručnjaci ističu kako Registar predstavlja važan alat u sustavu prevencije ovisnosti te dodatni mehanizam zaštite građana koji žele kontrolirati ili prekinuti sudjelovanje u igrama na sreću.

Stradun je ove subote ponovno postao pozornica plesa, glazbe i veselja. Brojni Dubrovčani i posjetitelji imali su priliku uživati u nastupima mažoretkinja koje su svojim koreografijama i atraktivnim odorama ispunile najljepšu ulicu na svijetu.

Program je započeo svečanom povorkom mažoretkinja Stradunom, nakon čega su uslijedili nastupi ispred crkve sv. Vlaha. Okupljena publika pljeskom je nagradila izvedbe domaćih mažoretkinja Župe dubrovačke i Grada Dubrovnika, kao i njihovih gošći iz Neuma, Livna, Ljubuškog, Baške Vode, Splita i Kaštela.

Posebnu atmosferu upotpunila je glazbena pratnja Gradske glazbe Dubrovnik, čiji su zvuci dodatno obogatili program u povijesnoj jezgri grada.

Događaj je i ove godine organizirao Plesni klub Paganini u suradnji s Turističkom zajednicom grada Dubrovnika i Sveučilištem Libertas, u sklopu projekta prekogranične suradnje. Cilj manifestacije je promicanje kulturne razmjene, plesa i druženja mladih iz različitih sredina.

Vedra atmosfera, plesni koraci i šarenilo odora privukli su velik broj znatiželjnika, a Stradun je još jednom potvrdio da je idealna pozornica za događanja koja okupljaju sudionike i posjetitelje iz cijele regije.

Kako prenosi Lidermedia.hr, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, pojasnio je kako obveza plaćanja naknade za legalizaciju postoji još od donošenja prvog Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama 2011. godine.

– Od prvog dana kako je zakon donesen 2011. godine propisano je da bespravni graditelji prilikom legalizacije svoje zgrade moraju platiti određenu naknadu koju ne plaćaju naši sugrađani koji idu u ishođenje građevinske dozvole – istaknuo je Bačić.

Kao primjer budućeg modela obračuna, Bačić je naveo obiteljsku kuću od 100 četvornih metara za koju bi naknada prema predloženom modelu iznosila 1.260 eura. Naglasio je pritom kako će konačan iznos ovisiti o više čimbenika, uključujući površinu i namjenu objekta te njegov položaj unutar ili izvan građevinskog područja.

Dodao je kako se naknade povećavaju za objekte koji se nalaze izvan građevinskih područja, pod uvjetom da ih je prema zakonu moguće legalizirati.

Prikupljena sredstva prihod su državnog proračuna, no dio novca vraća se jedinicama lokalne samouprave kroz posebne programe namijenjene uređenju područja na kojima je zabilježen veći broj nezakonito izgrađenih objekata.

Podsjetimo, Hrvatski sabor krajem travnja donio je izmjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama kojima je ukinut rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju. Time je vlasnicima omogućeno da u bilo kojem trenutku pokrenu postupak ozakonjenja objekata izgrađenih najkasnije do 21. lipnja 2011. godine.

Međutim, zakon i dalje propisuje određena ograničenja. Legalizacija neće biti moguća za objekte izgrađene na pomorskom dobru, državnom, šumskom i vodnom zemljištu, u parkovima prirode te na područjima arheološke, kulturne ili UNESCO-ove zaštite. Također, neće se moći ozakoniti građevine koje se nalaze u koridorima planirane prometne, energetske i komunalne infrastrukture.

Jedna od novosti je i mogućnost digitalnog podnošenja zahtjeva putem sustava eDozvola u sklopu Informacijskog sustava prostornoga uređenja (ISPU). Uz zahtjev će biti potrebno priložiti svu propisanu dokumentaciju, uključujući potvrdu Državne geodetske uprave da je građevina evidentirana na ortofoto snimci iz 2011. godine ili odgovarajući geodetski snimak izvedenog stanja.

Postupke legalizacije i dalje će provoditi nadležni upravni odjeli gradova, općina i županija zaduženi za poslove prostornog uređenja i graditeljstva.

Kako je istaknuo, održan je sastanak s direktoricom Čistoće Mihaelom Mikulandrom i komunalnim redarima na kojem je analizirano stanje na terenu. Prema njegovim riječima, odmah nakon što se kontejneri isprazne, pojedini gospodarski subjekti odlažu velike količine otpada u komunalne spremnike, zbog čega oni već prije podneva budu potpuno zatrpani. Naglasio je kako bi se komunalni otpad trebao odlagati iz 19 sati.

-Svim ugostiteljskim objektima su podijeljene vlastite kante za otpad, no komunalni redari i dalje utvrđuju slučajeve u kojima pojedini ugostiteljski objekti i trgovine otpad odlažu u spremnike namijenjene građanima. Poseban problem predstavlja i građevinski otpad – rekao je te upozorio kako se posljednjih mjesec i pol dana uz odlagališta pojavljuju znatne količine šuta i građevinskog materijala, što je, kako kaže, postalo gotovo uobičajena pojava.

Kako bi se stalo na kraj nepropisnom odlaganju otpada, dogovoreno je nekoliko konkretnih aktivnosti. Na svim odlagalištima bit će postavljene kamere, a žurno će se pokrenuti i sustav ugradnje otpadomjera te kontrole spremnika kako bi se oni mogli otvarati isključivo u dopuštenom vremenu, od 19 sati do ranih jutarnjih sati.

-Time ćemo smanjiti pritisak na sustav i lakše sankcionirati sve počinitelje, uključujući one koji prilikom renoviranja stanova ili kupaonica građevinski otpad odbacuju na odlagališta, iako im je na raspolaganju reciklažno dvorište – rekao je gradonačelnik.

Dodao je kako odgovornost za problem otpada ne može biti isključivo na gradskoj upravi.

-Ovo je grad svih nas. Ne rješava se sve kaznama – one su posljednja mjera za sankcioniranje onih koji ne poštuju odluke Grada. Međutim, kada je takvih slučajeva sve više, to govori i o nama samima. Često zaboravljamo na potrebe zajednice i mislimo samo na sebe – istaknuo je Franković.

Na kraju je uputio zahvalu djelatnicima Čistoće koji, kako je rekao, ulažu nadljudske napore kako bi grad ostao uredan.

Zračna luka Ruđer Bošković nastavlja unaprjeđivati pristupačnost svojih usluga uspostavljanjem posebno namijenjene zone za osobe smanjene pokretljivosti, gdje putnici po dolasku mogu dobiti sve potrebne informacije i podršku tijekom svog putovanja.

Nova zona dio je aktivnosti koje se provode u sklopu projekta DANOVA NEXT, čiji je cilj stvaranje uključivijeg i pristupačnijeg prometnog okruženja za sve korisnike.

Iz Zračne luke ističu kako su predani osiguravanju jednakog pristupa putovanjima za sve putnike te kontinuirano rade na poboljšanju infrastrukture i usluga kako bi iskustvo putovanja bilo što ugodnije i dostupnije svima.

Polovina poslovnog prostora, površine 8,72 m², namijenjena je dijeljenju prostora između poduzetnika početnika koji posluju do 3 godine, stoga se pozivaju poduzetnici početnici kojima je potreban poslovni prostor da se prijave na Javni poziv putem kojeg mogu ostvariti pravo na subvencioniranu cijenu najma te stručnu i savjetodavnu pomoć.

Rok za zaprimanje prijava je 17. lipnja 2026.

Javni poziv nalazi se na web stranici Poduzetničkog inkubatora Dubrovnik, link možete pronaći na stranicama DNŽ-a OVDJE, a za detaljnije informacije možete se obratiti Centru za poduzetništvo d.o.o. na telefon 418-401 ili putem maila czp@czp.hr .

Kako navode, riječ je o psu starom oko dvije godine i teškom sedam kilograma. U trenutku pronalaska nije bio označen mikročipom, a dlaka mu je bila zapetljana i prljava pa nije poznato je li se izgubio ili je napušten.

– Čipirali smo ga, okupali, cijepili i očistili od parazita. Tražimo mu smještaj čim prije jer se jako boji biti u azilu – poručili su iz Azila.

Dodaju kako će, ukoliko se vlasnik ne javi u zakonskom roku od deset dana, Robiju početi tražiti trajni dom.

Iz azila ističu da će vlasnik, ako se javi, morati dokazati vlasništvo nad psom te podmiriti sve nastale troškove.

Opet ogromni redovi, stres i kaos

Napravili smo i đir te, kao i prošlih sezona, zatekli ogromne redove ljudi koji čekaju svoj red za doći do šaltera. Konfuzija, stres, objašnjavanja, rasprave sa službenicima od kojih nema velike koristi, nego eto… Ljudi su, bez truna pretjerivanja, u šah-mat poziciji i pribjegavaju metodama očajnika. Jer jesu očajni, a to im je servirala država. Država je donijela propise čijih se odredbi sama nije bila sposobna pridržavati, pa si je fino ove godine produžila rokove za rješavanje radnih dozvola. Opet na uštrb poslodavaca i radnika. I nikom ništa! Namjera i parola ‘uvođenja reda’ odnosi se, očito, samo na njih, a to što je u državnoj upravi, malo je reći, nered, odnosno potpuni kaos – to nema veze, je li?

Što će poslodavcima i radnicima dozvole na kraju sezone?

Hajdemo se sada staviti u poziciju vlasnika tvrtke ili obrta u turizmu. On, ona ili oni trebaju, evidentno iz navedenoga, početkom kalendarske godine biti sigurni tko će im odraditi sezonu. I također imati jamstvo da se nijedan od tih radnika ili radnica neće u međuvremenu predomisliti, naći bolji, unosniji posao, što je vrlo izgledno, ili se možda razboljeti pa ne biti u mogućnosti prihvatiti posao. Može se dogoditi i niz drugih, sasvim realnih situacija koje nitko ne može unaprijed predvidjeti. Također, moguće je da radnik jednostavno ne zadovoljava uvjete poslodavca, da loše radi ili pravi probleme.

Isto je tako moguće da radnik krene raditi pa shvati da mu posao ne odgovara. Nađe drugi, bolji, pa se prebaci. I poslodavac izvisi usred sezone. I što onda? Treba za novog radnika ili radnike usred sezone podnijeti zahtjev za izdavanjem radne dozvole i čekati da se riješi do kada? Do kraja sezone? Shvaćate li razinu apsurda i potpunog, bilo svjesnog ili nesvjesnog, nerazumijevanja situacije u realnom turističkom sektoru? Jedno je teorija, a drugo praksa, za koju nadležni očito nemaju nimalo sluha. Ovakva politika ne pogađa samo poslodavce i njihovo poslovanje. Ona pogađa i razinu usluge te, posljedično, sliku nas kao turističke destinacije u cjelini. Jer kako može funkcionirati, primjerice, restoran s manjkom radnika? A kako nego loše. Kakvu uslugu i kakav dojam gosti tog restorana mogu imati? Loš, naravno. I to ne samo o tom restoranu. Isto vrijedi i za apartmane za koje turističke agencije za privatni smještaj nemaju dostatan broj spremačica jer se radne dozvole čekaju mjesecima. I tako dalje.

Nešto je, najblaže rečeno, trulo

Puno je u cijeloj priči, najblaže rečeno, apsurda. Pisali smo u više navrata o pravilima koja su donijela nova zakonodavna rješenja, pa se nećemo previše ponavljati. Podsjetit ćemo tek u najkraćim crtama. Brojni su uvjeti propisani kako biste uopće kao poslodavac bili u mogućnosti ishodovati radne dozvole za strane radnike: visina zarade, određen broj zaposlenih hrvatskih državljana, test tržišta rada kojeg su pošteđena deficitarna zanimanja, adekvatan smještaj…

I kad sve te uvjete ispunite, opet ćete čekati. Kao Godota. Mjesecima. Sve navedeno donio nam je Zakon o strancima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021. godine. U travnju su naši vladajući mudro pokušali sebe osigurati od kritika zbog kršenja zakonskog roka za rješavanje dozvola za rad, produživši ga na 90 dana. Ali koliko je to mudro u odnosu na poslodavce, rad nike i jedinu gospodarsku granu od koje živi cijela država – procijenite sami. Posebno ako se ima na umu sve ono što se u realnom životu ne može pred vidjeti ni kontrolirati: odustanak radnika od posla, loš rad, bolest, promjena posla, neispunjena očekivanja s jedne ili druge strane. Sve su to okolnosti koje se događaju, osobito u sektoru koji ovisi o sezoni, brzini reakcije i velikom broju radnika.

Pilamo granu na kojoj sjedimo

U konačnici, što zaključiti nego da pilamo granu na kojoj sjedimo? I to je toliko neshvatljivo jer i oni koji donose propise plaće primaju iz proračuna, a taj se proračun u našoj državi velikim dijelom puni prihodima od turizma. U prijevodu – bez novca iz turizma nema ni plaća. Ministru pa nadalje. Dakle, država bi trebala osigurati da se izdavanje radnih dozvola omogući u razumnim rokovima, a to nipošto nije 90 dana. Ako to nije u stanju, onda bi se jednostavno od postojećeg sustava trebalo odustati, jer će nas svih skupa uništiti. Pa što ćemo? Svi na državnu sisu? To je, naravno, nemoguće, jer ta ‘sisa’ bez turizma ne može davati ‘mlijeka’. Točka, kraj

Više nego uspješno je bilo gostovanje “Ribarskih svađa” u režiji Krešimira Dolenčića na Ljetnoj pozornici Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku. Ova predstava je nastala u koprodukciji Dubrovačkih ljetnih igara, Hrvatskog narodnog kazališta Split i Kazališta Marina Držića.

Preko 600 gledatelja nagradilo je dugotrajnim pljeskom izvedbu ansambla, a predstavu nastalu prema kultnom djelu Carla Goldonija možete ponovno pogledati na Dubrovačkim ljetnim igrama u kolovozu i to čak pet izvedbi.

Publika u Kneževom dvoru sinoć je uživala u još jednoj glazbenoj večeri u sklopu Dubrovačkog glazbenog proljeća. Izvrsna suradnja Dubrovačkog simfonijskog orkestra, maestra Ivan Josip Skender i violončelistice Kajana Pačko rezultirala je koncertom koji je publika nagradila dugotrajnim i srdačnim pljeskom.

Program je otvorila Simfonija br. 3 dubrovačkog skladatelja Luka Sorkočević, a potom su izvedene virtuozne Rokoko varijacije Petar Iljič Čajkovski, u kojima je Kajana Pačko oduševila publiku svojom izražajnošću i muzikalnošću. Koncert je zaključen veličanstvenom Simfonijom br. 8 Antonín Dvořák.

Iako je Dubrovački simfonijski orkestar i ranije surađivao s maestrom Skenderom te s Kajanom Pačko, ovo je bio njihov prvi zajednički nastup. Nadahnute izvedbe publika je nagradila ovacijama, a glazbenici su uzvratili glazbenim dodacima.

Sljedeći koncert u programu Dubrovačkog glazbenog proljeća održat će se 11. lipnja. Dubrovačkim simfonijskim orkestrom ravnat će Valentin Egel, dok će kao solist nastupiti violinist Orest Shourgot. Na programu su djela Johannesa Brahmsa i Ludwig van Beethovena.

U subotu, 6. lipnja 2026. godine u 21 sat, u crkvi sv. Nikole u Dubravci, svečano će biti otvoren 20. festival “Glazba i riječ”.
Svečano otvorenje festivala obilježit će koncert „Svjetlost tona, snaga zahvale“, posvećen uspomeni na don Miha Demovića, hrvatskog katoličkog svećenika Dubrovačke biskupije, muzikologa, glazbenog povjesničara, skladatelja, dugogodišnjeg glavnog dirigenta (regens chori) zagrebačke katedrale, koji je rodom iz Konavala, upravo iz Dubravke. Nastupit će ugledni komorni vokalni ansambl Antiphonus iz Zagreba pod umjetničkim vodstvom Tomislava Fačinija, i uz orguljaša Pavla Mašića.

Ovogodišnji festival donosi bogat program s raznovrsnim umjetničkim sadržajima, glazbenim koncertima i predstavama, a traje od 6. lipnja do 14. kolovoza.

U ponedjeljak, 8. lipnja u 21 sat, u Kući Bukovac u Cavtatu će se održati koncert u sjećanje na Antu Skaramucu. Ovim se voditelji Konavle Arta žele sjetiti svog kolege, mentora i prijatelja, vrhunskog dubrovačkog glazbenika, gitarista i glazbenog pedagoga, pok. Ante Skaramuce koji je više od četrdeset godina radio kao profesor gitare u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića. Zajedno s Franom Matušićem i Marojem Brčićem bio je član Dubrovačkog gitarskog trija. Na koncertu će, uz Maroja Brčića i Frana Matušića, nastupit gitaristi konavoskog kraja Pero Škobelj, Ivo Baule i Robert Prusina.

U srijedu, 10. lipnja u 20:30 sati, u Domu kulture na Grudi će se odigrati predstava za djecu “Grga Čvarak” nastala je prema nezaobilaznom lektirnom naslovu, proslavljenoj pjesmi Ratka Zvrka, o malenom nestašnom dječaku iz Zelengaja, koja od svog nastanka 1967. godine ра sve do danas humorom ne prestaje uveseljavati djecu i odrasle. Ovu predstavu Scene Gorice je režirala Ivana Čoh Šverko, a u njoj glume Veronika Mach, Jurica Merčec i Tomislav Krstanović.

Otvorenje će se održati u utorak, 9. lipnja 2026. godine, s početkom u 20 sati u palači Sponza.

Izložba donosi pregled znanstvenih postignuća dubrovačkih autora kroz njihova najznačajnija djela koja se čuvaju u zbirci Ragusina. Obuhvaćajući različite znanstvene discipline i teme, predstavljena građa svjedoči o bogatoj tradiciji znanstvene misli na dubrovačkom području te potvrđuje uključenost Dubrovnika i Hrvatske u europske intelektualne i kulturne tokove kroz povijest.

Posjetitelji će na sam dan otvorenja imati jedinstvenu priliku uživo razgledati dio vrijednih knjiga iz zbirke Ragusina, koje predstavljaju važan dio dubrovačke i hrvatske kulturne te znanstvene baštine.