Povlačenje serije M00651, s rokom valjanosti do prosinca 2030. godine, provode tvrtke Oktal Pharma d.o.o i Phoenix farmacija d.o.o u suradnji s Agencijom za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).

Kako je HALMED naveo na službenim stranicama, postupak se provodi kao mjera opreza nakon što je u jednoj državi članici Europske unije zaprimljena prijava o odstupanju u kakvoći lijeka. U jednom pakiranju navedene serije pronađene su krhotine stakla.

Istaknuli su da se ne može u potpunosti isključiti mogućnost da su i druga pakiranja iste serije zahvaćena istim nedostatkom, zbog čega je donesena odluka o povlačenju serije.

Prema informacijama Agencije, serija je bila dostupna u vrlo ograničenim količinama putem postupka izvanrednog unošenja na temelju pojedinačnih recepata.

Budući da u Republici Hrvatskoj nije odobren nijedan lijek s istom djelatnom tvari i jednakom jačinom, Convulex 50 mg/ml sirup nabavlja se isključivo putem postupka izvanrednog unošenja za potrebe zdravstvenih ustanova ili pojedinačnih pacijenata.

Važno je napomenuti kako staklo nije nađeno u Hrvatskoj, već drugoj zemlji Europske Unije, a ovo je mjera opreza.

Iz HALMEDA poručuju da se, pacijenti koji koriste ovaj lijek, trebaju obratiti svom liječniku ili ljekarniku ako imaju pitanja vezana uz nastavak terapije. 

Završen je projekt izvanrednog održavanja sustava oborinske odvodnje na području semafora u Lapadu kojim su uspješno riješeni dugogodišnji problemi oborinskih voda i plavljenja dijela Ulice kralja Tomislava tijekom intenzivnijih oborina, javljaju iz Grada Dubrovnika.

Projekt je obuhvatio rekonstrukciju postojećeg sustava oborinske odvodnje te izgradnju približno 150 metara novog cjevovoda koji je povezan s postojećim kolektorom oborinske odvodnje u Ulici od Batale. Na taj je način značajno rasterećen postojeći sustav mješovite odvodnje u Ulici kralja Tomislava te je stvoreno trajno rješenje za odvodnju oborinskih voda na ovom prometno opterećenom području grada.

Radovi su izvedeni na potezu od semaforiziranog raskrižja u Lapadu, preko Ulice žrtava s Dakse i Ulice od svetog Mihajla do spoja na postojeći kolektor u Ulici od Batale.

Uz infrastrukturne zahvate na sustavu odvodnje provedena su i dodatna prometna i komunalna uređenja kojima je povećana protočnost vozila i sigurnost pješaka. U sklopu projekta uređena je prometna organizacija u Ulici od Batale, pri čemu su izmještene postojeće stepence i pješački prijelaz. Pješački pristup prilagođen je novom prometnom rješenju izgradnjom novih stepenica koje povezuju plato u razini kolnika s Ulicom od Batale.

Produljena je prometna traka za lijevo skretanje prema semaforima u Lapadu. Time je povećana protočnost prometa, smanjena mogućnost stvaranja kolona te poboljšana preglednost raskrižja.

Posebna pozornost posvećena je sigurnosti pješaka, osobito djece koja svakodnevno koriste ovu dionicu na putu prema školi. Ugrađene su zaštitne ograde koje sprječavaju neposredno izlijetanje pješaka na kolnik, postavljena je dodatna oprema za osiguranje prostora za spremnike otpada, ugrađeni su fleksibilni zaštitni stupići te je izvedena nova horizontalna i vertikalna prometna signalizacija uključujući trepteće oznake na pješačkom prijelazu.

Radove je izvela tvrtka ATIS Dubrovnik, a ukupna vrijednost izvedenih radova iznosi 421.350,00 eura s PDV-om. Završetkom projekta osigurana je kvalitetnija i pouzdanija oborinska odvodnja, povećana sigurnost svih sudionika u prometu te unaprijeđena funkcionalnost jednog od najopterećenijih prometnih čvorišta na području Lapada.

-Podsjetimo, za značajne investicije u sustave oborinske odvodnje u 2026. godini, a koji uz Semafore Lapad uključuju sustave Montovjerna–Batala i Gruž, Grad Dubrovnik je u proračunu osigurao 3.5 milijuna eura – ističe se u priopćenju gradske uprave.

-Vlada nam je mjesecima objašnjavala da inflaciju guraju turizam, ugostiteljstvo i smještaj. A sada u vlastitoj prezentaciji pokazuje nešto sasvim drugo. Jasno se vidi da najveći pritisak na inflaciju dolazi iz područja na koja država direktno utječe: administrativnih cijena, energenata i javne potrošnje. Vlada danas donosi takozvane “antiinflacijske mjere” protiv inflacije koju je velikim dijelom sama proizvela.

I tu dolazimo do ključne demagogije. Kada je ministar Marić smanjivao poreze, to se zvalo porezna reforma. Kada Plenković, ministar financija i Mato Franković danas dižu poreze, to se odjednom zove antiinflacijska mjera. Pa nije narod glup. To čisti PR, a ne antiinflacijska politika – poručuje Bonačić Obradović te nastavlja:

-Jer ako pogledamo same Vladine podatke, ugostiteljstvo i smještaj imaju relativno mali doprinos ukupnoj inflaciji. S druge strane, država kroz administrativne cijene, regulirane naknade, energente i proračunsku potrošnju ima puno veći utjecaj. Dakle, isti oni koji su svojim odlukama hranili inflaciju sada glume da je liječe tako što će dodatno oporezovati obrtnike i male iznajmljivače. A sada razbijmo mit da je dizanje poreza malim iznajmljivačima i obrtnicima antiinflacijska mjera.

Prema Vladinoj prezentaciji, promjene u paušalnom oporezivanju obrtnika državi donose oko 60 milijuna eura. Promjene za iznajmljivače donose oko 120 milijuna eura. Ukupno govorimo o oko 180 milijuna eura dodatnih prihoda. U državi s proračunom od 40 milijardi eura, to nije ozbiljna antiinflacijska intervencija, nego je čisto fiskalno punjenje proračuna.

Ono najvažnije za naglasit, taj se iznos praktički poništava poreznim olakšicama za umirovljenike. Ukidanje poreza na mirovine će državu stajati 180 milijuna eura (totalno je suludo da smo mi opće imali porez na mirovine!). Dakle, država s jedne strane uzima dodatnih 180 milijuna eura, a s druge strane približno isti iznos vraća kroz drugu mjeru. Inflatorni pritisak se time suštinski ne smanjuje. Samo se mijenja kanal kroz koji novac ulazi i izlazi iz proračuna.

Zato ovo nije antiinflacijska mjera. Ovo je porezna mjera. Jedina mjera koja u cijelom paketu ima stvarni antiinflacijski karakter je proračunska disciplina: smanjenje rashoda, kontrola materijalnih troškova, usklađivanje investicijske potrošnje s realnim kapacitetima i usporavanje rasta javne potrošnje. Sve ostalo je pokušaj da se povećanje poreza proda građanima pod ljepšim nazivom.

I tu dolazimo do Frankovića.

Isti Mato Franković je 2024. govorio da treba razlikovati rentijerstvo od obiteljskog smještaja. Govorio je da je rentijerstvo klasična gospodarska djelatnost, ali da je obiteljski smještaj nešto drugo. Govorio je da na obiteljskom smještaju počiva hrvatski turizam i da ga treba diferencirati od velikog rentijerstva.

Danas, kada Plenkovićevoj Vladi treba politička obrana za dizanje poreza, Franković odjednom radi zaokret od 180 stupnjeva. Više nema razlike između obiteljskog smještaja i rentijerstva. Više nema zaštite malih iznajmljivača. Sada se sve proglašava gospodarskom djelatnošću i traži se ukidanje paušala.

HDZ prodava priču da će dodatni porez na obrtnike i male iznajmljivače srušiti inflaciju. Neće. Neće zbog toga pasti cijena hrane, neće pasti cijena goriva, neće pasti cijena režija, neće pasti cijena građevinskih radova i neće se riješiti problem stanovanja.

Ovo je pokušaj države da pronađe nove prihode jer se približava kraj razdoblja lakog rasta na temelju europskog novca. Sljedećih godina sredstva iz europskih fondova neće imati isti impuls kao dosad, a problem je što taj novac nije iskorišten za stvarno povećanje produktivnosti i konkurentnosti. Hrvatska i dalje ima ekonomiju koja se previše oslanja na potrošnju, turizam, državu i nekretnine.

HDZ ponovno radi isto: umjesto da reformira sustav, povećava poreze. Umjesto da smanji vlastitu potrošnju, traži novac od građana. Umjesto da prizna da je inflaciju hranila i sama država, krivnju prebacuje na male iznajmljivače i obrtnike.

A Franković, koji je jučer govorio da treba zaštititi obiteljski smještaj, danas služi kao lokalni glasnogovornik te politike.

To je suština problema.

Ne smeta njima inflacija. Smeta im manjak prostora u proračunu za njihove malverzacije – zaključuje

Anita Bonačić Obradović.

Zbog neophodnih radova na NN mreži TS 10/0,4 kV škola Gruda, od 8:30 do 13:00 doći će do prekida opskrbe električnom energijom za dio Grude.

Zbog neophodnih radova na NN mreži TS 10/0,4 kV Zvekovica od 8:00 do 12:00 doći će do prekida opskrbe električnom energijom za dio Zvekovice.

Zbog neophodnih radova na NN mreži TS 10/0,4 kV Knežev dvor, od 8:00 do 15:00 doći će do prekida opskrbe električnom energijom za dio povijesne jezgre.

Zbog neophodnih radova u TS 10/0,4 kV Supavlovica, od 12:30 do 13:30 doći će do prekida opskrbe električnom energijom za dio Supavlovice

Zbog neophodnih radova u TS 10/0,4 kV Zaton Doli od 8:00 do 9:00 doći će do prekida opskrbe električnom energijom za naselje Zaton Doli.

bog neophodnih radova na NN mreži TS 10/0,4 kV Zavrelje, od 8:00 do 15:00 doći će do prekida opskrbe električnom energijom za dio Zavrelja.

Zbog neophodnih radova u TS 10/0,4 kV Zamaslina od 10:00 do 11:00 doći će do prekida opskrbe električnom energijom za naselje Zamaslina.

Ovakav režim stupa na snagu 3. lipnja 2026., a vrijedit će do 15. lipnja 2026.

Nove cijene iznosit će:

– 1,61 EUR/l za benzinsko gorivo (smanjenje 0,03 EUR/l)
– 1,61 EUR/l za dizelsko gorivo (smanjenje 0,05 EUR/l)
– 1,09 EUR/l za plavi dizel (smanjenje 0,06 EUR/l)
– 1,35 EUR/kg UNP za spremnike (smanjenje 0,09 EUR/kg)
– 1,93 EUR/kg za UNP za boce (smanjenje 0,09 EUR/kg)

Da nema mjera Vlade te da se maloprodajne cijene u potpunosti slobodno formiraju na nivou premija energetskih subjekata prije prve Uredbe, iste bi iznosile:

– 1,78 EUR/l za benzinsko gorivo
– 1,82 EUR/l za dizelsko gorivo
– 1,16 EUR/l za plavi dizel
– 1,50 EUR/kg za UNP za spremnike
– 2,21 EUR/kg za UNP za boce

Zla kob zaborava (Dubrovački ratni dnevnik) Feđe Šehovića objavljen je 1992. s predgovorom Ivana Grega: „Feđin opis ratnih događaja je potresan i poučan, ali istodobno nas prisiljava i na vlastito preispitivanje. Na stranicama ove knjiga pobudno djeluju pišćevi prikazi okrutnih i bolnih dana, u kojima ističe čovjeka i njegovu slobodu kao najveće vrijednosti.“ Na svojoj sceni u Lazaretima Lero je premijerno 30. svibnja prikazao fragmente Šehovićeva ratnog dnevnika (rujan listopada, studeni, prosinac 1991.) u dramatizaciji Davora Mojaša, glazbu Petra Obradovića i video Nikole Dupera. U izvedbi su sudjelovali: Jasna Held, Ksenija Medović, Zvončica Šimić, Dubravka Mrvelj, Barbara Horvat, Deša Šehović Sarić. Nove izvedbe planirane su i tijekom lipnja, a u srpnju će Lero prikazati svoju predstavu „Sjećanje na ljubičaste kiše“ na Dubrovačkim ljetnim igrama.

Najviše mjesta planirano je za strukovne kurikule za stjecanje kvalifikacije na razini 4.2 (četverogodišnje obrazovanje). Te će škole moći upisati 18.545 učenika u 817 razrednih odjela. S druge strane trogodišnje strukovne škole može upisati ukupno 11.471 učenik u 511 razrednih odjela.

Za medicinske sestre/medicinske tehničare opće njege planirana kvota iznosi 1.246 učenika u 51 razrednih odjela. Prilagođeni programi i posebni kurikuli za učenike s teškoćama u razvoju imaju 850 slobodnih mjesta, a glazbene i plesne škole primaju 1.401 učenika. Tu su i
Tu su i srednje škole čiji su osnivači vjerske zajednice s pravom javnosti. U njima je planirana upisna kvota od 949 učenika, dok se za programe redovitog obrazovanja u srednjim školama čiji su osnivači pravne ili fizičke osobe, planira mogućnost upisa za 1.788.

-“12” se događa, ovdje i sada, u modernoj Makedoniji. Priča se vrti oko dvanaest porotnika, iz različitih društvenih slojeva, koji moraju odlučiti o sudbini tinejdžera optuženog za ubojstvo očuha. Likovi sjede u zatvorenoj sobi okrenuti jedan prema drugome, svaki s drugačijom perspektivom, osobne predrasude izlaze na površinu, napetost raste, odražavajući šire društvene diskurse i predrasude prisutne u suvremenoj Makedoniji – pojašnjava se u opisu predstave, koja će biti izvedena u navedenom terminu na Velikoj sceni s početkom u 20 sati.

Travanj ove godine znatno slabiji nego lani

Prema dostupnim podacima za 2026. godinu, u siječnju je na parkiralištu Pile ostvareno 17.614,40 eura prihoda, u veljači 20.234,40 eura, a u ožujku 26.820,80 eura. U travnju je prihod iznosio 17.436,00 eura. Za usporedbu, u siječnju 2025. ostvareno je 17.822,40 eura, u veljači 18.979,76 eura, u ožujku 24.153,84 eura, a u travnju čak 51.767,60 eura. Upravo travanj najviše utječe na razliku između dvije godine. Naime, prva tri mjeseca 2026. bila su čak nešto jača nego u istom razdoblju 2025., no travanj je ove godine bio za 34.331,60 eura slabiji nego lanjski. Pritom treba istaknuti kako se pad prihoda od parkiranja ne poklapa s blagim padom turističkih dolazaka. Naime, prema poda cima eVisitora, u travnju 2026. godine u Dubrovniku je ostvareno 112.868 dolazaka, što je oko dva posto manje nego u travnju 2025. godine. Drugim riječima, turistički promet u dolascima bio je tek blago slabiji, dok je prihod od parkiranja na Pilama pao znatno snažnije, s 51.767,60 eura u travnju 2025. na 17.436,00 eura u travnju ove godine. Prihod od parkiranja na Pilama u travnju ove godine bio je za 66,3 posto manji nego u travnju 2025. godine.

Skupo parkiranje i prepaid sustav

S početkom primjene posebnog prometnog režima došlo je i do značajnih promjena u načinu parkiranja na Pilama. Sanitat Dubrovnik ovu je lokaciju svrstao u nultu zonu, a uveden je i obvezni prepaid sustav, prema kojem se parkirno mjesto mora unaprijed rezervirati i platiti putem online platforme. Promijenjen je i cjenik. Prije uvođenja novog režima sat parkiranja na Pilama u sezoni iznosio je 10 eura, dok prema novom cjeniku prvi sat parkiranja iznosi 20 eura, a svaki sljedeći 10 eura po satu. Novi model još je prošle godine predstavljen kao mjera za bolju kontrolu dolazaka vozila i smanjenje prometnog opterećenja oko povijesne jezgre. Međutim, u prvim danima primjene korisnici su prijavljivali tehničke poteškoće s pristupom sustavu rezervacija. Posebnu pažnju izazvala je i odredba prema kojoj korisnici bez valjane prepaid karte mogu dobiti više satnu kartu u iznosu od 250 eura.

Sanitat: Cilj nije bio prihod, nego prometno rasterećenje

Iz Sanitata ističu kako je uvođenje posebnog režima prometa u zoni oko povijesne jezgre imalo primarni cilj smanjenje prometovanja osobnih vozila u užoj zoni Pila, povećanje protočnosti prometa, podizanje kvalitete života građana te očuvanje kulturne i povijesne baštine. Navode i kako je financijski učinak, uključujući moguće smanjenje pri hoda od parkiranja, bio očekivan te nije predstavljao primarni motiv uvođenja mjera.

Lani ukupno gotovo pola milijuna eura

Za cijelu 2025. godinu parkiralište Pile ostvarilo je ukupno 485.566,88 eura pri hoda od naplate parkiranja. Mjesečni podaci za prošlu godinu pokazuju snažnu sezonalnost pri hoda. Početak godine bio je mirniji pa je u siječnju ostvareno 17.822,40 eura, u veljači 18.979,76 eura, a u ožujku 24.153,84 eura. Značajniji rast počinje u travnju, kada je naplaćeno 51.767,60 eura, dok je svibanj donio 76.770,48 eura. Lipanj i srpanj ostali su na visokim razinama, s 50.032,00 odnosno 66.440,00 eura, a najveći mjesečni prihod zabilježen je u kolovozu, kada je ostvareno 66.932,00 eura. Nakon ljetnog vrhunca prihodi se postupno smanjuju. U rujnu je ostvareno 42.744,00 eura, u listopadu 33.016,00 eura, u studenome 11.494,40 eura, dok je prosinac zaključen s 25.414,40 eura prihoda.

Iz Ministarstva financija poručuju kako će novi sustav smanjiti administrativno opterećenje građana i omogućiti jednostavniji pristup podacima. Vrijednost projekta procjenjuje se na 13,8 milijuna eura, dok je, prema procjenama Tportala, posljednji popis stanovništva stajao oko 23 milijuna eura.

Ministar financija Tomislav Ćorić istaknuo je da je riječ o velikom iskoraku za javnu upravu i vođenje fiskalne politike. Kako prenosi Tportal, građani će putem registra moći provjeriti temeljem kojih podataka ostvaruju određena prava.

Središnji registar stanovništva u punoj primjeni trebao bi biti od 1. siječnja iduće godine, dok će građani već od 1. lipnja moći provjeriti točnost svojih podataka. 

Iz Ministarstva financija najavili su da će se Središnjem registru stanovništva moći pristupiti putem sustava e-građani ili osobnim dolaskom u nadležnu ispostavu Porezne uprave.

Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne uprave, rekao je da je na projektu sudjelovalo više institucija koje razmjenjuju podatke i koriste sustav. Osam institucija trenutačno je izvor podataka dok ih je dvadesetak prepoznato kao buduće korisnike registra, kako prenosi Tportal.

Tereza Rogić Lugarić, državna tajnica, naglasila je važnost sigurnosti i podataka u registru te je nadodala da će građani nakon 1. lipnja moći dobiti potvrdu sa evidentiranim podatcima, uključujući informacije o kućanstvu i životnim zajednicama.

Kako poručuje Ministarstvo financija, svaka osoba upisana u registar zapravo će imat pravo na uvid u svoje podatke uz prethodnu obaveznu identifikaciju, mogućnost traženja potvrde te prijave eventualnih netočnosti.

Kako ističu u priopćenju iz gradske uprave, projekt obuhvaća cjelovitu obnovu i revitalizaciju Parka Baltazara Bogišića na Ilijinoj glavici, jednog od značajnih zelenih prostora u širem gradskom središtu. Planirano je uređenje postojećih i izgradnja novih pješačkih staza, obnova zelenih površina, sadnja više od 100 stabala te preko 2.400 grmova i drugih biljnih vrsta, s naglaskom na autohtonu i mediteransku vegetaciju. Uredit će se dječje igralište, postaviti nova urbana oprema, odmorišta i edukativni sadržaji, a prostor će se dodatno oplemeniti rješenjima temeljenim na prirodi koja doprinose očuvanju bioraznolikosti, ublažavanju učinaka klimatskih promjena i poboljšanju mikroklime.

Poseban značaj projekta, dodaju, ogleda se i u činjenici da je uređenje Bogišićeva parka prepoznato kao prioritet lokalne zajednice kroz projekt Participativnog budžetiranja Grada Dubrovnika, čime su građani izravno sudjelovali u oblikovanju razvojnih prioriteta svog kvarta. Podsjetimo, prema prijedlogu kojeg su izglasali građani s područja Gradskog kotara Pile-Kono, u ožujku ove godine izvedena je I. faza uređenja parka dok je u sklopu istog prijedloga izrađen i glavni projekt njegova sveobuhvatnog uređenja, koji je prijavljen na spomenuti poziv na dodjelu bespovratnih sredstava. Radovi uređenja I. faze odnosili su se na fizički odvojeni dio parka koji se nije koristio.

Realizacijom projekta sveobuhvatnog uređenja Park Baltazara Bogišića postat će suvremen, uređen i održiv javni prostor namijenjen odmoru, rekreaciji, druženju i boravku na otvorenom, uz očuvanje njegovih krajobraznih, povijesnih i ambijentalnih vrijednosti. Projekt će doprinijeti povećanju dostupnosti i kvalitete zelene infrastrukture te unaprijediti kvalitetu života stanovnika Dubrovnika.

Ugovor o bespovratnim sredstvima potpisat će se sredinom lipnja, a sama realizacija projekta predviđena je za 2027.

U Zadru na zadnjoj izbornoj regati Kupu Vitrenjaka za klasu Optimist koja je trajala od 29. do 31. svibnja Orsanovci su osvojili tri pehara.
Drugo mjesto u kategoriji U 16 ukupno je osvojio Miho Miloglav koji odlazi na Svjetsko prvenstvo u Maroko, koje se održava u Tangeru po rasporedu od 18. do 28. lipnja u organizaciji kraljevskog kluba Tanger.
Vodit će ga Daniela Gluhan izborna trenerica koja je podrijetlom iz Dubrovnika, a živi i radi u Zadru. Naš Miho će biti u sigurnim rukama. U klasi Optimist u kategoriji U 12 dječaci 1. mjesto je osvojio Lovro Miloglav. Trener nagrađenih malih Orsanovaca je Marijan Pamuklić, uveliko zaslužan za ove izvrsne rezultate.

Čestitamo dječacima, roditeljima, klubu Orsan te svim natjecateljima.

Generacija U15 uspješno je doputovala u Poreč te ih u narednim danima očekuju utakmice u sklopu završnice državnog prvenstva, gdje će odmjeriti snage s najjačim klubovima svoje kategorije.

Mladi „ratnici“, kako ih iz kluba nazivaju, tijekom cijele sezone ostvarili su zapažene rezultate koji su im i donijeli plasman na završni turnir. Pred njima su novi sportski izazovi, ali i prilika za dodatno dokazivanje te stjecanje vrijednog iskustva na državnoj razini.

Završnica Prvenstva Hrvatske u Poreču okuplja najbolje ekipe iz cijele zemlje, a mladi Ardiaeijevci imaju priliku sezonu okruniti nastupima protiv vršnjaka iz samog vrha hrvatskog rukometa.

Iz kluba su im uputili podršku i poručili kako su ponosni na njihov rad, trud i sportski napredak tijekom sezone te im poželjeli puno sreće u nadolazećim utakmicama.

– Povodom rasprava koje su se razvile posljednjih dana na temu kratkoročnog najma, želim jasno iznijeti svoj stav.

Kratkoročno iznajmljivanje smještaja jest gospodarska djelatnost i smatram da bi trebalo ukinuti mogućnost plaćanja paušalnog poreza za tu vrstu poslovanja. Uspoređujući ga s bilo kojom drugom gospodarskom djelatnošću, postojeći model nije pravedan.

Pravednije rješenje bilo bi uvođenje jedinstvene stope od 10% na ostvareni promet od kratkoročnog najma. Na taj bi način svatko tko se bavi ovom djelatnošću plaćao porez razmjerno svojim stvarnim prihodima – oni koji ostvaruju veće prihode plaćali bi više, a oni s manjim prometom manje.

Nažalost, prema važećem poreznom okviru u Republici Hrvatskoj, dugoročni najam i dalje je porezno opterećeniji od kratkoročnog najma. Smatram da je to pogrešno i da porezni sustav treba biti postavljen tako da bude pravedan, transparentan i da potiče društveno poželjne oblike stanovanja.

Vrijeme je za otvorenu i argumentiranu raspravu te za porezna rješenja koja će jednako vrednovati ostvareni prihod, bez iznimaka i privilegija – napisao je Franković u objavi koju je podijelio na svojim društvenim mrežama.

Serija je mješavina krimi misterije i crne komedije: imamo ljubavni trokut, aplikaciju za seks i – mrtvo tijelo, a iza svega stoji autor Steven Conrad, poznat po serijama “Patriot” i “Ultra City Smiths”. Priča se vrti oko dva sredovječna para čiji se naizgled monotoni životi u američkoj suburbiji pretvaraju u nešto što nitko od njih nije želio. U glavnoj ulozi je Jason Bateman, koji ovdje igra Clarka – televizijskog meteorologa zarobljenog u dosadnom braku i još dosadnijem životu. Njegov kolega Floyd (David Harbour) i Floydova supruga Carol (Linda Cardellini), isto kao i on, žive svoje živote u tjeskobnoj tišini ovih dehumanizirajućih prigradskih naselja, koji su istovremeno i lijepi i tužni, i to na način koji nam je svima poznat.

Muška nesigurnost i potisnute emocije

Iako serija počinje kao misterija (tko je ubio Floyda?), na kraju se pretvara u nešto puno mračnije i realističnije. Umjesto klasičnog “whodunit” zapleta, fokus je na psihološkom raspadu likova i njihovim lošim odlukama. Floyd je nađen mrtav na gradskom bazenu, u prilično kompromitirajućoj pozi, samo osam tjedana nakon što se s prijateljem Clarkom pridružio provokativnoj aplikaciji za izvanbračne susrete. Prvotna sumnja na kinky seksualni ispad tijekom sedam epizoda prerasta u pravu kriminalističku enigmu, a detektivska istraga počinje otkrivati slojeve laži, manipulacije i emocionalne izdaje svih sudionika ovog uznemirujućeg ljubavnog trokuta.

Serija slijedi nelinearno pripovijedanje koje se polako kreće naprijed – nazad kroz vrijeme, što joj daje na određenoj dinamici, iako je ona zapravo sporijeg tempa, ali s jakim emocionalnim udarcima i izraženim crnim humorom koji često prelazi u nelagodu. Vizualno i režijski djeluje “tiho”, ali ispod površine stalno vrije napetost, jer su i teme serije takve, usamljenost u braku, seksualna frustracija, potraga za uzbuđenjem kroz afere, muška nesigurnost i potisnute emocije, iluzija “bezazlenog” eksperimentiranja. Finale serije dodatno naglašava koliko su nesporazumi i emocionalna zatvorenost opasni – i koliko daleko mogu otići.

Briljantne izvedbe zvijezda ‘Ozarka’ i ‘Stranger Thingsa’

Serija se može pohvaliti zbilja prvoligaškom glumačkom postavom. Bateman (‘Ozark’) briljira u ulozi “običnog čovjeka” koji iznutra puca. Njegova suzdržana gluma savršeno odgovara liku koji ne zna što želi – ali zna da ovako više ne može. Uz njega, veliki doprinos seriji daje David Harbour (‘Stranger Things’) kao Floyd – možda i najtragičniji lik u seriji. Njihov odnos je čudan, emotivan i pomalo nelagodan za gledati, ali baš zbog toga djeluje tako stvarno. Linda Cardellini rastura svojom emocionalnom dihotomijom, a u seriji se pojavljuje i genijalni Richard Jenkins, koji je svog detektivskog lika ironizirao do savršenstva. Američki filmski i TV kritičari seriju ‘DTF St. Louis’ opisuju kao priču koja uspijeva prevladati žanrovske klišeje i ponuditi emocionalno snažnu i duhovitu priču, koja je istodobno cinična i sentimentalna, gruba i emotivna. Opisuju ju je kao ”kombinaciju perverzne duhovitosti i apsurdno običnog okruženja, koji joj daju specifičan, pomalo nelagodan, ali i vrlo zabavan ton”.

Vrijednost serije ogleda se u originalnoj i hrabroj priči, dubokoj i realističnoj temi, neočekivanom razvoju radnje i odličnoj glumi. Spori tempo i specifični humor mogao bi odbiti neke gledatelje, a serija definitivno nije lagana ni za bingeanje. Zaključno, ‘DTF St. Louis’ nije tipična HBO serija koja se gleda isključivo radi zabave (iako ni ona nije isključena, samo je malo drugačija, pomaknutija). Ona je više studija karaktera i emocionalne krize modernog čovjeka, koja umjesto isključivog fokusa na ubojstvo, istražuje zašto su likovi uopće poželjeli pobjeći iz vlastitih života. Ako volite priče koje su mračne, napete, duhovite, pametne i pomalo čudne, onda je ovo prava serija za vas. I da, usudite se otkriti što znači njen naslov.

Naziv originala: DTF St. Louis

Trajanje: 1 sezona, 7 epizoda

Mreža: HBO MAX, 2026.

Žanr: Crno humorna kriminalistička drama

Drugog dana UniSport Finalsa 2026. godine studenti Sveučilišta u Dubrovniku zaključili su ovogodišnje natjecanje nastupima u badmintonu i završnici šahovskog turnira, čime je spušten zastor na još jedno izdanje studentskog sportskog susreta.

Najuspješniji rezultat dana ostvarile su studentice u badmintonu koje su sjajnim igrama tijekom turnira osigurale 3. mjesto i zasluženo se okitile brončanom medaljom. Tijekom cijelog natjecanja pokazale su visoku razinu igre, borbenost i timski duh, što je na kraju rezultiralo plasmanom na pobjedničko postolje.

Muška šahovska ekipa UNIDU-a natjecanje je završila na 7. mjestu. Nakon dva dana zahtjevnih partija i velike koncentracije, studenti su pokazali disciplinu i sportski pristup, ali im je nedostajalo malo sreće za viši plasman.

Unatoč različitim rezultatima, studenti Sveučilišta u Dubrovniku ostavili su snažan dojam u svim disciplinama u kojima su sudjelovali – od stolnog tenisa, šaha i odbojke na pijesku, pa sve do badmintona.

Iz Sveučilišta su uputili čestitke svim natjecateljima na trudu, zalaganju i dostojnom predstavljanju UNIDU-a, uz posebne pohvale osvajačicama brončane medalje koje su još jednom potvrdile kvalitetu studentskog sporta u Dubrovniku.

Ovogodišnji UniSport Finals time je službeno završen, a studenti se vraćaju kući s novim iskustvima, sportskim uspomenama i motivacijom za buduća natjecanja.

Na teniskom terenu u Lapadu odigrao se meč između Ante Kolunđije i Ane Konjuh, a sva sredstva od teniskog nastupa namijenjena su sugrađaninu Anti Joviću sa stopostotnim invaliditetom.

-Zahvalila bih se svima koji su sudjelovali u ovoj akciji. Drago mi je što sam bila slobodna sa svojim rasporedom, doći i podržati. Već neko vrijeme se pripremamo. Hvala i Anti što je našao vremena i odazvao se. Svakako hvale vrijedna akcija sa humanitarnom svrhom. Sjajno da smo u našem gradu to uspjeli za našega Antu Jovića. Hvala na svakom doniranom euru! A sam meč je bio vrlo zanimljiv. Dali smo sve od sebe. Nadamo se da je publika uživala i da ćemo ponoviti još koji put – kazala nam je naša proslavljena tenisačica Ana Konjuh.

Ante nam je otkrio koliko mu je bila čast igrati za sugrađanina Antu Jovića, ali i da mu je drago što je bio popraćen u ovolikoj mjeri.

– Dubrovčani su ljudi velikoga srca, pa je evo i ovaj donacijski meč bio iznimno dobro popraćen. Najdraže od svega mi je to što je to za našeg Antu i nadam se da će ova naša gesta pomoći da se njemu omogući daljnja rehabilitacija i to je na kraju krajeva najbitnije. Ovim putem se zahvaljujem svima koji su došli, podržali i bili uključeni u organizaciju. Osjećaj meni osobno odazvati se i sudjelovati je bio izvrstan, naročito s obzirom da se sjećam kada sam ja bio u tom procesu rehabilitacije koliko mi je značila podrška. Tako da mi je iznimno drago da sam na ovaj način u prilici barem djelić toga što je meni dano vratiti. Kad god bude potrebe, a ja budem slobodan i u prilici ću učiniti isto – rekao nam je Ante Kolunđija.

Teniski nastup organizirali su Teniski klub Dubrovnik, Rotary Dubrovnik i Lions klub Sveti Vlaho. Svi koji žele mogu donirati i na račun Lions kluba sv. Vlaho HR5524070001169001935.

Konjuh je pobijedila nakon jednog seta rezultatom 6-3. Jedino pravilo je bilo da Kolunđija može udariti lopticu i nakon što dva puta udari od tlo jer je to pravilo za tenis u kolicima. Na terenima su se kasnije priključili i navijači te su svi zaigrali za Antu Jovića. Osim toga, najmlađi tenisači TK Dubrovnik zagrijavali su Antu i Anu što ovoj priči daje još jednu posebnu vrijednost.

Kako je protekao ovaj sportsko-humanitarni događaj pogledajte u fotogaleriji Ivana Pozniaka.