Od velikoga broja mogućih prilaza na prvo mjesto stavljamo najkraći (ali i najstrmiji) iz Ruda-centar, malo blaži uspon od izletišta Smerovišće i zatim zanimljiv put od Šoićeve kuće preko gradine Lipovec. GRADINA LIPOVEC (582 m) nalazi se na vrhu čunjastog brijega vezanog uz masiv Oštrca, ali ipak malo izdvojenog nad selom Mali Lipovec. Povijest Lipovca usko je vezana uz Okić. Sagradio ga je 1251. godine Ivan Okićki, a 1618. spominje se, zajedno s Okićem, kao ruševina. Očuvan je dio zidina, među kojima je mali zaravanak, pogodan za odmor.

Dobri će pješaci rado iz Samobora preko Palačnika, a za one koji silaze s Plešivice spominjemo prilaz od lovačkog doma na Poljanicama. Sve nabrojene prilazne točke mogu vlasnicima automobila poslužiti za parkiranje, a ujedno su i autobusne postaje. OŠTRC (752 m) je najviši vrh središnjeg gorskog hrpta Samoborskog gorja, koji se proteže od Samobora preko Palačnika, Velikog Dola, Oštrca i Kovinščice do prijevoja Velika Vrata pod Japetićem. S vrha je informativan vidik na cijelo Samoborsko gorje, jer se Oštrc nalazi u njegovu središtu, ali je zbog istog razloga njegov domet prilično ograničen. Pod samim vrhom ima više izlomljenih monolitnih kamenih blokova koji su mjestimice čudno oblikovani (tzv. “gljive”). Na južnoj padini je 15m visoka stijena Flinka, koja služi kao alpinističko vježbalište. Na vrhu je spomen-ploča prvom planinarskom izletu HPD-a 1875., kojem je upravo Oštrc bio glavni cilj. PLANINARSKI DOM NA OŠTRCU (691m) nalazi se na malenom gorskom sedlu podno vrha Oštrca, okrenut prema istoku, s lijepim pogledom na Zagreb i Medvednicu. Otvoren je vikendom i dobro opskrbljen. U prizemlju su blagovaonica i kuhinja, u podrumu sanitarni čvor, a na katu spavaonica sa 14 ležaja. Oko doma je prostor s klupama pogodnim za odmor. Domom upravlja HPD “Željezničar” iz Zagreba.

Daljinar:
* vrh Oštrca 6 min
* Plešivica 2h
* Japetić 2h30
* Rude 1h
* Smerovišće 1h30
* Samobor 2h30
* pl. dom “Veliki dol” 30 min
* pl. dom “Šoićeva kuća” 45 min
* lovački dom “Srndać” 1h15

Planinarski putovi:

*  Rude – Ptičji vrh – Oštrc
* Rude – Veliki Dol – Oštrc
* Rude Vuković – Kolarski breg – Veliki Črnec – Dom na Velikom Dolu – Oštrc
* Gornje Rude – Braslovje – Oštrc
* Gornje Rude – Bukovje – Lovački dom “Srndać” – Preseka – Oštrc
* Klake (ili Terihaji) – Dom pod Okićem – Plešivica – Lovački dom na Poljanicama – Preseka – Oštrc
* Šoićeva kuća – Veliki Dol – Oštrc
* Šoićeva kuća – Japetić – (ili selo Mali Lipovec -) Velika Vrata – Stražnik – Kovinščica – Oštrc
* Samobor – Palačnik – Veliki Dol – Oštrc

Više informacija:  KamoNaVikend

Video: PP Učka

Prometna povezanost, i brojni novi kilometri Hrvatskih autocesta otvorile su brojne nove mogucnosti za razgledavanje

Ruralni krajolici Parka prirode Učka imaju prirodne, kulturne i gospodarske vrijednosti koje odražavaju prirodnu raznolikost te dugu i kompleksnu povijest.Oni često sadrže veliku biološku raznolikost, međutim mnogi od njih iz različitih su razloga ugroženi. Od osobitih ljepota svakako bi naveli okolicu Brsestine koja pruza ljepotu ocuvanih ruralnih vrijednosti poljoprivrednog krajolika s nenarusenim prirodnim okruzenjem.

Podrucje Moscenicke i Lovranske Drage su primjeri najljepsih i najizrazitijih bujicnih udolina na istocnim padinama parka, s ostacima poljoprivrednog i ruralnog krajolika u odumiranju.

[View with PicLens]

Pojas livada na flisu ispod siparista na istočnoj strani pod vrsnim dijelovima Učke istice se po svojoj neobicnoj lepezi flore i pejzaznom ljepotom s kulisom Ucke nadohvat ruke. Livade bi mogle postati omiljeni prostor za setnje prirodom, a dijelom ih vec i sada koriste planinari za kruzne ture u visinskom pojasu prijevoja Poklon. Kroz staru bukovu sumu na putu prema vrhu protezu se slapovi i gornji tok potoka Banina. Sa stjenovitih grebena, prostranih pasnjaka i stijena pruzaju se velecanstveni vidici na susjedne gradove, otoke Kvarnera, Istru, planine Gorskog kotara, Velebit pa cak do Italije i Alpa. Među vrijednostima nezive prirode parka posebno mjesto zauzima kanjon Vela Draga. Ovaj lokalitet zašticen je kao geomorfoloski spomenik prirode. Smatra se da je kanjon nastao talozenjem slojeva vapnenaca, nakon cega je uslijedilo tektonsko izdizanje i raspucavanje u obliku koji je danas.

Međutim, slika o Ucki ne bi bila potpuna ako izostavimo ljudskom rukom stvorenu bastinu: nalazi iz nekoliko spilja koje se danas nalaze na podrucju Parka prirode Ucka jasno upućuju na kontinuitet zivota jos od razdoblja od oko 12 tisuća godina prije Krista. Bogatoj arheoloskoj pribrajamo i znatno mlađu graditeljsku te kulturnu bastinu. Iako je gotovo nemoguće u samo nekoliko redaka sazeti sve vrijednosti Ucke, nije tesko zakljuciti da je Ucka kroz stoljeca evolvirala u izvanredan spoj prirodnih bogatstava i ljudske povijesti koji zasluzuje narocitu skrb i zastitu.

Dostupnost obradivog tla, brojni izvori vode te obiljezja specificne strukture reljefa svakako su pogodovali naseljavanju Ucke kako u dalekoj proslosti tako i u novijim razdobljima. Poznato je, međutim da su područjem masiva Učke prolazile neke rimske prometnice, a spominju se građevine za koje se pretpostavlja da su sluzile nadzoru prometa i odrzavanju prometnice. Razdoblje antike kao i srednjeg vijeka arheoloski  je također slabije istrazeno, ali je za razliku od starijih razdoblja bolje dokumentirano u povijesnim izvorima. <strong>Posebna zanimljivost vezana za uckarsko tradicionalno graditeljstvo su objekti koje nazivamo dvori.</strong> Naime, privremeni zivot ljudi i blaga preko ljetnih mjeseci ostavio je traga u graditeljstvu, pa na cijelom planinskom prostoru nailazimo na primarne i najneposrednije graditeljske oblike – male pacetvorinaste objekte građene usuho, na jedan pod, dvostresnim drvenim krovom pokrivenim biljnom građom, a služile su za sklonište ovcama i privremeni boravak ljudi. Poseban dozivljaj predstavljaju lokalne tradicionalne i kulturne manifestacije. Tu osim u dobrim vibracijama možete uživati i u marunima, šparogama i drugim specijalitetima učkarske zdrave hrane.

Karta: Park Prirode Učka

Vise informacija:  Week , KamoNaVikend , Park Prirode Učka

Grad je i danas prometno raskrižje u ovom kraju. Sijeku ga ceste od Zagreba za Osijek, zatim iz Varaždina i Koprivnice preko Čazme do Ivanić Grada i auto-ceste, a preko Daruvara na jednu stranu, za Viroviticu, a na drugu stranu za Pakrac i Lipik. Na kakvom se važnom prometnom pravcu nalazi Bjelovar, govori i početak izgradnje brze ceste Zagreb -Bjelovar – Virovitica, koja će Bjelovar još približiti Zagrebu, ali će biti i snažan poticaj razvoju gospodarstva. Do sada je gotova dionica Zagreb-Vrbovec.

[View with PicLens]

123►

Naseljen je još u starorimsko doba o čemu datiraju pronađeni arheološki ostaci. Krajem 14. i početkom 15. stoljeća u ovom već gusto naseljenom području nalaze se mnogi plemićki i crkveni posjedi. U neposrednoj blizini današnjeg Bjelovara nalaze se crkvene župe u Korenovu, Velikim Sredicama, Pavljanima, Međurači i Novoj Rači. Pavlini iz samostana Streza obogaćivali su duhovni život. U to doba može se smjestiti začetak Bjelovara, koji se prvi put spominje u zasad nepouzdanom zapisu iz 1413. godine. U najstarije kulturne ustanove ubrajaju se čitaonica i knjižnica osnovane 1832. Tamo su se održavali plesovi i zabave. Prva tiskara je proradila 1859. godine. Kada je 1871. godine ukinuta Vojna krajina, Bjelovar je postao sjedište Bjelovarsko-križevačke županije. Na početku 20. stoljeća, izgrađeno je mnogo ustanova i kuća, pretežno u stilu secesije. Gimnazija je izgrađena 1901. godine.

Grad Bjelovar zauzima ukupnu površinu od 191,9 km2, a administrativno obuhvaća još 31 naselje. Na tom prostoru danas živi oko 42.000 stanovnika. Sa sjeveroistočne strane Grada Bjelovara nalazi se duga i niska gora Bilogora, čija je prosječna visina od 200 do 250 m nadmorske visine. Područja lonjsko-ilovske zavale nije visinski ujednačeno pa se njezina visina kreće između 120 i 160 m nadmorske visine. Visoravan je nastala plitkim nadsvođenjem, no pri njenom oblikovanju sudjelovali su i rasjedni procesi. U sastavu su pliocenski pjeskuljasti lapori i pješčanici s mjestimičnim manjim naslagama lignita. Starije kamenje nigdje ne dopire do površine.  Kristalinske stijene su otkrivene u dubokim bušotinama. Grad Bjelovar je klimatski prijelazan prostor umjereno kontinentalnih obilježja. Zime u ovom prostoru su umjereno hladne, a ljeta su topla. Pretežno je povoljan godišnji raspored padalina, a iznosi oko 900 mm godišnje. Od vjetrova puše sjevernjak, koji je karakterističan za zimu, a istočnjak postaje jači u proljetnim mjesecima i vrlo je hladan, a može puhati i nekoliko dana neprekidno. Ljetni vjetar koji otprilike puše od lipnja do kolovoza je južni, topao, te povećava relativnu vlagu i prethodi kiši. Srednja godišnja temperatura u Gradu Bjelovaru je oko 12° C, srednja siječanjska -0,4° C, a srednja srpanjska 20,6° C.

Video: Grad Bjelovar

Ideje i manifestacije tokom godine:

Bjelovarski sajam- niz specijaliziranih događanja na sajamskom prostoru Gudovac u predgrađu grada, najznačajniji je Jesenski međunarodni sajam početkom rujna, a osim njega ističu se Proljetni sajam i Pčelarski sajam.

Terezijana-kulturno-zabavna manifestacija, koja se održava svake godine drugi vikend u lipnju, u spomen na caricu Tereziji, koja je dala osnovati grad kao vojno središte davne 1756. godine.

Bok fest- kazališni festival od 2003., punog imena Bjelovarski odjeci kazališta; u dva tjedna prikazuju se izabrane kazališne predstave iz Hrvatske i inozemstva za odrasle i djecu, umjetnički voditelj i osnivač festivala je Goran Navojec.

Međunarodni tjedan udaraljkaša- (eng. IPEW – International Percussion Ensemble Week), niz koncerata udaraljaške glazbe, održava se u siječnju.

Doku-art- festival dokumentarnih filmova iz Hrvatske i svijeta, traje tjedan dana početkom listopada, selektorica je Rada Šešić.

Dani sira u gradu sira- sajam sira, koji se od 2006. održava u listopadu.

Dani češke kulture- godišnja kulturna manifestacija, koja promiče kulturu Čeha u Hrvatskoj, održava se početkom svibnja

Večer nacionalnih manjina- tradicionalni koncert nacionalnih manjina, na kojem predstavljaju svoju glazbu, plesove i običaje. Održava se krajem studenoga.

Božićni koncert- tradicionalni gala koncert prije Božića, na kojem nastupaju hrvatski i strani glazbenici.
Karta: Grad Bjelovar

Vise informacija:  Grad Bjelovar, KamoNaVikend

Koprivnica je dobila ime po rječici Koprivnici koja se spominje u listinama hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. Arpadovića s početkom XIII. st. Naselje se prvi puta spominje 1272. godine u darovnici desetogodišnjega kraljevića Ladislava IV. Kumanca kaštelanu i vitezu koprivničke utvrde Bakaleru. Godine 1292. u Koprivnicu dolaze franjevci na poziv bana Henrika Gisingovca i podižu samostan i župnu crkvu Blažene Djevice Marije. Tokom XIV.st grad je živio svoje zlatno stoljeće gdje se Koprivnica se tada afirmirala kao urbano središte srednje Podravine, ali i kao značajan i ugledan grad u anžuvinskoj Slavoniji. To se u prvom redu odnosi na društveno uredenje grada, gospodarsku snagu i prometnu ulogu na znamenitoj cesti kralja Kolomana što potvrduje dvadesetak sačuvanih srednjovjekovnih povelja nastalih tijekom stoljeća.

[View with PicLens]

12►

U skladu s najmodernijim vojnim rješenjima protutopovske obrane koprivnicku tvrdavu moderniziraju sjevernotalijanski i nizozemski arhitekti tokom XVI. stoljeća. Do šezdesetih godina XVII. stoljeća koprivnička je renesansna zemljana protuturska fortifikacija – zvijezda postala najmodernija tvrđava između Drave i Save koja je štitila “ostatke ostataka hrvatskoga kraljevstva”. Od tridesetih godina XVII. stoljeća poćinje gospodarska i demografska obnova. Na kraju stoljeća u gradu djeluju tri obrtnička ceha – mješoviti ceh kovača, bravara, mačara, remenara, sedlara i zlatara te cehovi čizmara i mesara koji svojim proizvodima snabdijevaju vojnu posadu koprivničke tvrđave i civilno stanovništvo grada i okolice. Do barokne obnove grada. Unutar tvrđave podižu se zidani objekti, a do nove izgradnje dolazi i u podgradu na sjevernom i sjeverozapadnom rubu tvrđave. Odlukom habsburške carice Marije Terezije 1765. godine sjedište generalata seli iz Koprivnice u Bjelovar čime je grad ujedno izdvojen iz područja Slavonske krajine.

Video: Grad Koprivnica

Novi gospodarski razvoj grada poćinje 1870. godine kada je u sklopu Austro-ugarske prometne politike puštena u promet želježnička pruga Budimpešta -Zakany -Koprivnica -Zagreb koja je uskoro izgrađena i do Rijeke. U društvenom i javnom životu – kazalištu, knjižnici, političkim strankama, gradskim novinama – ostvaruju se ideje angažiranog dijela koprivničkog građanstva.

Proces industrijalizacije u Koprivnici izgradnjom tvornice za kemijske proizvode Danica čije je poslovanje obilježilo i snažno utjecalo na dinamiku i strukturu koprivničkog gospodarstva sve do tridesetih godina ovog stoljeća. Tijekom druge polovice stoljeća ovu ulogu u rastu i razvoju grada Koprivnice i Podravine preuzela je Podravka, industrija za preradu voća i povrća, danas prehrambena industrija svjetske orijentacije Podravka. Nakon dva svjetska rata i više državnih uređenja i režima u okviru kojih je Hrvatska tijekom 20. stoljeća tražila svoje mjesto među demokratskim državama Europe, na referendumu građana 1991. godine od 93 % birača koprivničke općine 96 % se izjasnilo za prijedlog Hrvatske kao suverene države koju odluku su brojni Koprivničanci i Podravci i obranili sudjelujući u raznim postrojbama u Domovinskom ratu od 1991. do 1995. godine.

Karta: Grad Koprivnica

Više informacija: TZ Koprivnica,  Grad Koprivnica,  Dražen Ernečić, prof. (Muzej Grada Koprivnice)

[View with PicLens]

Međimurska vinska cesta dobitnik je visokog priznanja Zeleni cvijet sa zlatnim znakom u kategoriji turističkog proizvoda u sklopu akcije Hrvatske turističke zajednice Zeleni cvijet 2007. Ovo prestižno priznanje uručeno je međimurskim turističkim djelatnicima 26. listopada ove godine na Danim hrvatskog turizma u Cavtatu. Međimuje se “okitilo” sa još dvije lijepe nagrade. Balkon obitelji Hoblaj iz Murskog Središća također je nagrađen sa zlatnom plaketom, a Grad Čakovec primio je brončanu plaketu u kategoriji kontinentalnih gradova iznad 20 tisuća stanovnika. Međimurje se tako našlo u krugu tri najuspiješnije kontinentalne županije u ovoj akciji.

Video: Međimurje

Raspon je ponude od odličnih miješanih, preko visokokvalitetnih sortnih vina, do vrhunskih predikata – izbornih berbi ili ledenih vina. Uz vođene degustacije, u lijepo uređenim kušaonicama mogu se probati domaći tradicijski hladni naresci. Individualan posjet podrumima i kušaonicama potrebno je telefonski najaviti najmanje nekoliko sati prije dolaska. Vinska cesta može se obilaziti individualno, automobilom, biciklom ili pješice, a organizirane grupe osim autobusom cestu mogu obilaziti i posebnim vinskim vlakom. Svi prilazni pravci i sami objekti označeni su turističkom signalizacijom. Kvaliteta vina i uređenost kušaonica ovu vinsku cestu svrstavaju u sam vrh hrvatske enološke ponude te je ona 2007. godine proglašena najboljim originalnim turističkim proizvodom kontinentalne Hrvatske.

Karta: Međimurje

Više informacija:  TZ Zagrebačke Županije, KamoNaVikend

Video: Čakovec nekad i danas

Povijest grada Čakovca počinje već u I. stoljeću nove ere pod nazivom Aquama. To je rimsko odmorište između rijeka Mure i Drave, u kraju što ga Rimljani nazvaše Insula Muro-Dravana. U 13. stoljeću grof Dimitrus Csaky, viskoki dvorjanin kralja Bele IV., izgradio je na tom mjestu drvenu kulu, pa je vjerojatno da od tuda potječe prvobitni naziv Čakovca – Csakathurn ili Čakov toranj. U 14. stoljeću na tome mjestu grade i dograđuju utvrdu sa palačom mnogobrojni njezini gospodari. Kada vlasnikom utvrde 1547. postaje Nikola Šubić Zrinski Sigetski, ovaj castrum postaje znamenit po graditeljskoj raskoši, a slavan po europskome kulturnom duhu. Taj sjaj nastavljaju i njegovi potomci. Slomom urote zrinsko-frankopanske, te pogubljenjem Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu 1671., umire i materijalno i duhovno krasni čakovečki dvor, a život grada Čakovca postaje sve glasniji.

Stari Rimljani su također na proctor današnjeg grada Čakovca smjestili svoje odmorište Aquamu. U 13. stoljeću anali bilježe drveni “Čakov toranj” kao preteču današnjeg grada i njegova imena. Zrinski i drugi gospodari u 16. i 17. stoljeću dižu ga u neosvojiv i raskošan wasserburg uz koji niče slobodan kraljevski grad. Od skromnog srednjovjekovnog oppiduma niklog pored utvrde, Čakovec je, slijdeći dinamičnu eru industrijalizacije sredinom 19. stoljeća – izrastao do danas u moderan europski grad. Zahvaliti za to treba vrijednim svojim žiteljima, ali i potomsku sigetskog, Jurju Zrinskom (1549.-1603.). Grog Juraj 29. svibnja 1579. izdaje povelju, kojom utvrđuje privilegije stanovnicima podgrađa čakovečke utvrde, te stvara osnovu za razvoj Čakovca. Stoga je u slobodarskoj hrvatskoj svijesti grad Čakovec oduvijek bio i ostati će- grad Zrinskih.

[View with PicLens]

Ideje za posjetiti:

Stari grad- najvrjedniji je spomenik svjetovnoga graditeljstva u Čakovcu i Međimurju. Prvi se put spominje u 13. stoljeću. Graditelji su bili plemići iz obitelji Čak (Csak). Godine 1546. dolazi u posjed grofova Zrinski, koji su grad zbog neprestane opasnosti od Turaka pretvorili u modernu renesansnu utvrdu s raskošnom palačom. Današnji izgled dobio je sredinom 18. stoljeća. Od svog osnutka 1954. u njemu je smješten Muzej Međimurja Čakovec. Danas je Stari grad središnji memorijalni prostor Međimurske županije te simbol međimurskog identiteta i tradicije.

Nova vijećnica- Projektirao ju je i sagradio 1869. Valent Morandini u historicističkokm stilu. Od 1869. do 1903. služila je kao zgrada pučke škole, a 1903. dobiva funkciju gradske vijećnice.

Gradska kavana- uređena je u stilu kasne secesije 1913., i to na način kako je uređena kavana Otton u Budimpešti. Ovdje su osnovane mnoge udruge, među kojima i teniski klub koji danas nosi ime po uspješnom tenisaču Franji Punčecu. Upravna zgrada Čakovečkog vlastelinstva (Stara bolnica)- Građena je u neogotičkom stilu od 1857. do 1859. Od 1923. ovdje djeluje Županijska bolnica Čakovec.

Franjevački samostan i crkva Sv.Nikole- Barokni kompleks franjevačkog samostana i župne crkve sv. Nikole izgradili su franjevci na zemljištu koje im je darovao grof Nikola Zrinski 1659. Crkva je građena od 1707. do 1728., a samostan od 1702. do 1756.

Video: Krapinske toplice

Krapinske Toplice, čuveno termalno lječilište i jedan od najidiličnijih kutaka Hrvatskog Zagorja, smještene među pitomim zagorskim “bregima”. Od Zagreba su udaljene 46 (od čega je 14 km moderne autoceste), a od Maribora 76 km. Samo mjesto je u kotlini otvoreno prema jugu, na nadmorskoj visini od 164 m. Klima je kontinentalna, sa srednjom temperaturom ljeti 18,9 C, a zimi 2 C. Mjesto je poznato po prirodnoj ljekovitoj vodi od davnina i tu je sredinom prošlog stoljeća izgrađeno poznato termalno lječilište. Četiri izvora hipertermalne vode, temperature do 39 do 41 st.C, a vodu karakterizira i kalcij, magnezij i hidrokarbonat. Medicinski programi temelje se na primjeni prirodnih ljekovitih sredstava (ljekovita hipertermalna voda i prirodno ljekovito blato – fango) i primjeni svih modrenih postupaka fizikalne medicine i rehabilitacije. Bolnica raspolaže s kompletnom modernom medicinskom dijagnostikom koja je potrebna u svrhu liječenja i praćenja rezultata liječenja.

[View with PicLens]

12►

Osim programa liječenja i rehabilitacije te hotelsko ugostiteljske djelatnosti u Krapinskim Toplicama uspješno se provode i medicinski programirani aktivni odmori koji se sastoje od medicinskog i sportskog dijela. Gostima stoji na raspolaganju veliki sportsko-rekreacijski centar površine 5000 kvadratnih metara sa čak 11 bazena, od čega 4 otvorena i šest zatvorenih. U sklopu tog zelenog kompleksa su igrališta za tenis, stolni tenis, mini golf, odbojku na pijesku, mali i veliki nogomet, košarku, dječje igralište, automatska kuglana. Nude se i velike mogućnosti izbora izleta o obližnja mjesta gdje se mogu razgledati poznati kulturno-povijesni lokaliteti. Ukupni smještajni kapaciteti u mjestu iznose 1200 ležajeva, od čega 500 u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama i apartmanima.

Karta: Krapinske toplice

Vise informacija:  KamoNaVikend , Krapinske toplice

Video: Penjanje u Hrvatskoj

Pri penjanju se koristi isključivo snaga, vještina – pravilna tehnika i mentalni trening kod svladavanja uspona, a oprema je tu kako bi se penjač osigurao u slučaju pada. Pionir slobodnog penjanja u Hrvatskoj je penjač Ivica Piljić – Pilja koji je rano, još 1981. godine krenuo s idejom slobodnog penjanja. 1985. godine održano je prvo natjecanje u slobodnom penjanju u Bardonecchiji u Italiji, 1989. godine održava se prvo natjecanje na umjetnoj stijeni u “Domu sportova” u Zagrebu, a 1986. godine na splitskom Marjanu.

Prihvaćanjem tog zanimljivog i mladog sporta u Europi ali i u nas dolazi do standardizacije pravila u penjanju, organiziranijim natjecanjima i školama za sportsko penjanje. Danas u Hrvatskoj postoji mnogo klubova i škola za penjanje te lokacija koje mogu biti na prirodnim stijenama ili umjetnim zidovima. Bogatstvo i raznolikost Hrvatskih terena i mnogobrojnih stijena pruža mnogo mogućnosti za penjališta.

Video: Slobodno penjanje na Hvaru

Navodimo neke od poznatih penjačkih lokacija kod nas i u Europi: Marjan, Brela, Trogir/Sv. Vid, Omiš, Konavle, Pazin, Rabac, Rovinj, Nacionalni park Paklenica (Anića kuk) te Arco di Trento i Ferentillo u Italiji i Verdon i Cimai u Francuskoj. Na području Velike Paklenice postoji dvadesetak vrhova za penjanje, od kraćih pa do pravih avanturističkih uspona. Spomenimo kako slobodno penjanje, uostalom kao i svaki sport, povoljno utječe na opće fizičko i psihičko stanje pojedinca. Ako se odlučite penjati, ono će sigurno ojačati vaše tijelo i duh, a pritom ćete se dobro zabaviti, družiti i sklopiti lijepa prijateljstva.

Karta: NP Paklenica

Autor: Croatica

Povijest, umjetnost i kultura Zagreba i Hrvatske, ali i Europe i svijeta, može se pratiti i šetnjom brojnim zagrebačkim muzejima.

Video: Zagreb u srcu

Bogat je i raznovrstan kulturno-umjetnički život u gradu. Djeluje 20-ak stalnih ili povremenih kazališta i kazališnih scena. Svojim se zdanjem ističe Hrvatsko narodno kazalište, a od koncertnih dvorana najpoznatija je Koncertna dvorana »Vatroslav Lisinski«, nazvana po skladatelju prve hrvatske opere. Zagreb je domaćin brojnih domaćih i međunarodnih priredaba i manifestacija. Svjetski festival animiranih filmova održava se svake parne godine, a Muzički bijenale, međunarodni festival avangardne glazbe, svake neparne godine. Svake se godine održavaju Festival Zagrebačke filharmonije i velika cvjetna izložba Floraart (kraj svibnja ili početak lipnja), Reli starih automobila, Tjedan suvremenog plesa i Eurokaz, međunarodni festival suvremenih teatara (u lipnju). Posebna je turistička atrakcija Međunarodna smotra folklora, kada se na gradskim trgovima i ulicama izvode tradicijski plesovi, kola, običaji i dr. (u srpnju). Ljeti se održavaju i kazališne predstave i koncertne priredbe, napose na Gornjem gradu, u otvorenim ili zatvorenim prostorima. Na pozornici na Opatovini održava se Zagrebačko histrionsko ljeto.

[View with PicLens]

1234...8910►

U mnogim zagrebačkim restauracijama nude se raznovrsni specijaliteti domaće i međunarodne kuhinje. Od domaćih specijaliteta svakako valja kušati puricu, racu ili gusku s mlincima, štrukle, sir s vrhnjem, orehnjaču. Kako je Zagreb blizu mora, u ribljim se restauracijama nude svježi plodovi mora. U gradu ima mnogo ugostiteljskih objekata za pripremu tzv. brze hrane te se neće razočarati ni njezini poklonici.

Video: Moj Zagreb

Slikovita naselja nadomak gradu, Šestine, Gračani i Remete, nanizana oko grada poput ogrlice, još i danas čuvaju bogato tradicijsko naslijeđe: narodne nošnje, šestinski kišobrani, licitari i dr. Posebno mjesto u životu Zagrepčana i njihovih gostiju ima Medvednica – Zagrebačka gora i njezin najviši vrh Sljeme (1033 m). S vrha se pruža prekrasan pogled na Zagreb, dolinu Save i Kupe, na Hrvatsko zagorje, a za lijepih dana oko dopire sve do Velebita i snježnih vrhunaca slovenskih Alpa. Na Medvednici ima nekoliko planinarskih domova koji nude i smještaj. Posebno je atraktivan na Medvednici drevni Medvedgrad, srednjovjekovna utvrda, sagrađena u XIII. st., nedavno obnovljena. Ondje je sada Oltar hrvatske domovine, spomenik s vječnim plamenom, gdje Hrvatska odaje počast svim svojim junacima palim kroz povijest za domovinu.

Video: Zagrebackim ulicama

Zagreb, glavni grad Hrvatske, na obroncima Medvednice (Zagrebačka gora) i na obalama rijeke Save; nadmorska visina 120 m. Povoljan geografski položaj u jugozapadnom dijelu Panonske nizine, u području u kojem se ona prožima s alpskim, dinarskim, jadranskim i panonskim krajevima, omogućuje mu najbolju valorizaciju srednjoeuropsko-jadranskoga prometnog smjera. Gradsku jezgru čine srednjovjekovni Gradec (Grič) i Kaptol. Izgradnjom nasipa željezničke pruge (1860.) stara podgrađa, koja dotad nisu jedinstvena urbana cjelina, postupno se spajaju u blokovski pravilan Donji grad.

Video: Toni Leskovar- Serbus Zagreb moj

Prometni položaj, koncentracija industrije (kovinska, elektrotehnička, tekstilna, kemijska, farmaceutska, grafička, kožna, drvna, proizvodnja papira i dr.), znanstvenoistraživačkih ustanova te industrijska tradicija, osnovna su obilježja njegove vodeće gospodarske uloge. U Zagrebu su koncentrirane središnje državne funkcije (zakonodavna, sudska, izvršna, novčarska, obrambena, zdravstvena, kulturno-prosvjetna, prometna i dr.). Istaknuto značenje imaju tri glavna prometna smjera: zapadni, prema Ljubljani odnosno zapadnoj Europi; istočni, prema jugoistočnoj Europi i Bliskom istoku; jugozapadni, prema Rijeci, najvećoj hrvatskoj luci. Na njih se nadovezuje: sutlanska željeznička pruga i Zagorska magistrala (Zagreb-Maribor-Beč), te prometni smjerovi prema Panoniji i Mađarskoj (zagorska željeznica, varaždinska i koprivnička cesta i željeznica). Željeznička veza s BiH, dolinom Une prema Splitu zbog ratnih posljedica za sada nije u funkciji.

Video: Arena, Zagreb

Sportska događanja za koje je predviđena Arena Zagreb su rukomet, košarka, odbojka, mali nogomet, tenis, stolni tenis, gimnastika, badminton, boks, hrvanje, dvoranska atletika i ostali dvoranski sportovi. Također, omogućeno je i održavanje različitih koncerata, izložbi, sajmova, konvencija i kongresa. Osim navedenog, unutar građevine smješteni su i popratni ugostiteljski, poslovno-komercijalni sadržaji, kao i mala dvorana za treninge sportaša.

Arena Zagreb je naziv za višenamjensku sportsku dvoranu s pratećim sadržajima, predviđenu za održavanje sportskih, kulturnih, poslovnih i zabavnih manifestacija. Smještena je na zapadnom ulazu u grad Zagreb u naselju Lanište. Na susjednom zemljištu planira se izgradnja najvećeg trgovačko-zabavnog centra u Hrvatskoj, zvanog “Arena Centar”. Grad Zagreb i Vlada Republike Hrvatske raspisali su natječaj za izgradnju sportske dvorane koja bi ujedno bila i domaćin za Svjetsko rukometno prvenstvo u siječnju 2009. godine. Kapacitet dvorane iznosi 15 200 sjedećih mjesta odnosno 20 000 za potrebe održavanja koncerata.

Karta: Grad Zagreb

Vise informacija:  Hrvatska Turistička Zajednica ,  KamoNaVikend

Po prvi puta se spominje u kraljevskoj darovnici Gradecu iz XII.st., a od XVIII.st. <strong>najvisi vrh poznat je pod nazivom Sljeme. Također manje poznat podatak osim naziva Zagrebacka gora jesu i neki ostali nazivi za Medvednicu- Stubicka, Markusevacka, Bistrinjska ili Vrabecka gora. Prvi ostaci ljudskog prisutstva u sklopu parka prirode datiraju iz pretpovijesnog doba. Danas se o tome vremenu zna nesto manje, no razdoblje kasnog srednjeg vijeka bilo je veoma burno. Susedgrad i Medvedgrad s urbanim jezgrama Kaptolom i Gradecom  bila sun a stalnoj meti krvavih sukoba i brojnih ratova, da bi se kasnije sve to iz danasnjeg Zagrebackog podrucja prosirilo na susjednu stranu danasnjeg Hrvatskog Zagorja. U to doba na ovim prostorima i susjednim gradovima građeni su brojni dvorci. Danas su oni vecinom sacuvani i renovirani te su sastavni dio bogate Hrvatske kulturne bastine. U ostalim temama turistickog portala ‘’KamoNaVikend ?’’ mozete procitati i upoznati se i sa tim spomenicima kulture.

[View with PicLens]

12►

Svakako preporucamo posjetiti spilju Veternicu, Medvedgrad, Kraljicin Zdenac, Kamene svatove, francuske rudnike, kapelicu Sv.Jakoba i Majke Bozje Sljemenske. Za izletnike zeljnih dobre rekreacije i viska energije posebno bismo izdvojili Horvatovih 500 stuba. Do Medvednice se moze doci na vise razlicitih nacina. Ukoliko dolazite iz smjera Krapinsko-zagorske zupanije preporucili bismo automobil ili po mogucnosti javni gradski prijevoz (kombinaciju vlaka ili autobus). Stanovnici grada Zagreba najcece koriste javni gradski prijevoz. Osim pjesice podno Sljemena je 1963. izgrađena zicara koja posjetitelje prevozi od Gracanskog Blizneca u podnozju sve do vrha iz kojeg se pruza prekrasan pogled na grad Zagreb i ostala susjedna veca ili manja mjesta te zupanije. Po dolasku na vrh preporucamo kratku setnju, odmor u prirodi ili u nekoj skrivenijoj livadi. Također ovdje se nalaze i smjestajni kapaciteti za posjetitelje zeljne odmora na nekoliko dana.  Simbol parka prirode Medvednica je poznati Sljemenski toranj,a ujedno i dobra orijentacija za sve one koji zele osjetiti i istraziti cari sume. Naravno preporucamo da se krecete ucrtanim planinskim putevima i partite oznacene kruzne kote na stablima drveca tik uz samu stazu.

Park prirode tradicionalna je destinacija brojnih planinara iz cijele Hrvatske. Upravo je na Medvednici prije vise od stotinjak godina podignut prvi planinarski dom. Bila je to piramida konstruirana od drveta davne 1870.godine, da bi nesto manje od deset godina kasnije bio izgrađen prvi planinarski dom. Uz hotel  Janica te Lojzekov izvor na Medvednici danas postoji sest planinarskih domova (Graficar, Zeljeznicar, Risnjak, Crveni Kriz, Pacovski te Runolist).

Video: Medvednica

Prosjecna godisnja temperatura na Sljemenu krece se u rasponu od 7-12ºC. U zimi su temperature debelo ispod nistice, a snjezni pokrivac traje problizno trecinu dana u cijeloj godini. Ljeta su veoma ugodna, prosjeku je oko 24ºC.

U jesen preporucamo topliju odjecu i kisobran jer vrijeme zna biti prevrtljivo, isto kao i tipicni proljetni pljuskovi.  Osim fore i faune park prirode Medvednica bogata je skrivenim prirodnim izvorima. Osim pozitivne strane blizine parka prirode glavnome gradu RH Zagrebu, negativna strana je naglo i neplansko  sirenje grada u podsljemenskoj zoni. Zbog toga je biljni i zivotinjski svijet prorijeđen na toj ‘’Zagrebackoj’’ strani.  Mnoge vrste su nestale, neke nama nepoznate svakim danom sve vise nestaju, prije nekoliko godina ubijena je posljednja jedinka risa na ovome prostoru.

Video: Sljeme

U proslosti potoci Medvednice bili su bogati vidrom, a danas je prakticki vise niti nema. Divlja macka i kuna su veoma rijetke vrste. Kao i svuda postoje ljudi koji marljivo rade na ocuvanju prirodnih bogatstva. Park je ujedno nezaobilazan za sve geologe na sto ukazuje slozenost rasjeda i tektonskih ploca koje su najzanimljivije ne samo za proucavanje vec i za znanstvene radove. U posljednjih pola stoljeca zbog sjecista tektonskih ploca park prirode pogađaju potresi manjih razmjera. Velike kolicine padalina (prosjek 1300mm/god.) pogoduju bogatim stanistima biljnoga svijeta posebno na suprotnoj strani planine koja gleda na Hrvatsko Zagorje. Naveli bi jaglac, safran, gospin vlasak,visibabu te ciklame. Od ukupno dvanaest vrsta grmlja i sume najzastupljenije su one hrasta i bukve. Destinaciju bih preporucili svima, u bilo koje doba godine.

Karta: Park prirode Medvednica  (Zagrebacka gora)

Vise informacija:  Week , KamoNaVikend