<?xml version="1.0" encoding="UTF-8" standalone="no"?><rss xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom" xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xmlns:itunes="http://www.itunes.com/dtds/podcast-1.0.dtd" xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/" xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/" xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/" version="2.0">

<channel>
	<title>Radio Liberdade Dili – FM 95.8 Mhz</title>
	<atom:link href="http://radioliberdadedili.com/feed/" rel="self" type="application/rss+xml"/>
	<link>https://radioliberdadedili.com</link>
	<description>Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz</description>
	<lastBuildDate>Mon, 12 Jan 2026 02:10:44 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.0</generator>

<image>
	<url>https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2021/07/cropped-logo-raliber-32x32.png</url>
	<title>Radio Liberdade Dili – FM 95.8 Mhz</title>
	<link>https://radioliberdadedili.com</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<itunes:explicit>no</itunes:explicit><copyright>TLMDC</copyright><itunes:subtitle>Raliber Podcast</itunes:subtitle><itunes:category text="News &amp; Politics"/><itunes:author>Raliber</itunes:author><itunes:owner><itunes:email>webmaster@radioliberdadedili.com</itunes:email><itunes:name>Raliber</itunes:name></itunes:owner><item>
		<title>Entre Degradasaun — Moralidade luta ba Emansipasaun Umana</title>
		<link>https://radioliberdadedili.com/2026/01/12/entre-degradasaun-moralidade-luta-ba-emansipasaun-umana/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=entre-degradasaun-moralidade-luta-ba-emansipasaun-umana</link>
					<comments>https://radioliberdadedili.com/2026/01/12/entre-degradasaun-moralidade-luta-ba-emansipasaun-umana/#respond</comments>
		
		
		<pubDate>Mon, 12 Jan 2026 02:08:34 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Notisia]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://radioliberdadedili.com/?p=11869</guid>

					<description><![CDATA[<p>Hakerek husi: Maunelson Amay, Editóra: Elsa B. P. da Costa “Membaca adalah cara pemikiran yang tajam dan sistematis — seni menulis itu adalah perbuatan dan pemahaman, dari konsep espekulasi-praktek” —Maunelson Amay Refleta Istória husi natureza, animál, ema, ai-horis no saida de’it nia ejisténsia mai husi ida-idak nia kauza-rezultadu. Ha’u hanoin katak, iha mundu ohin loron, [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://radioliberdadedili.com/2026/01/12/entre-degradasaun-moralidade-luta-ba-emansipasaun-umana/">Entre Degradasaun — Moralidade luta ba Emansipasaun Umana</a> first appeared on <a href="https://radioliberdadedili.com">Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph"></p>



<p class="has-text-align-right wp-block-paragraph"><strong>Hakerek husi: Maunelson Amay, Editóra: Elsa B. P. da Costa</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>“Membaca adalah cara pemikiran yang tajam dan sistematis — seni menulis itu adalah perbuatan dan pemahaman, dari konsep espekulasi-praktek”</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>—Maunelson Amay</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Refleta</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Istória husi natureza, animál, ema, ai-horis no saida de’it nia ejisténsia mai husi ida-idak nia kauza-rezultadu. Ha’u hanoin katak, iha mundu ohin loron, mundu enfaze ba globalizasaun ne’ebé avansadu—kada ejisténsia sira evolui ho nia sírkulu rasik. Indika ba ita katak teknolójia mós avansadu ona kompara ho ema-nia pensamentu liu-liu nasaun semi-perifériu no perifériu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Injustisa sosiál akontese bara-barak, la’os ho medelu konsentrasaun maibé dezentralizasaun—nasaun ne’ebé independénsia no non-independénsia mós hasoru injustisa, persigisaun, ameasa, violasaun kruél-sira. Modelu ida-ne’e karakteriza nia aan ho forma fíziku no non-fíziku.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kondisaun immorál ida-ne’e mak fó biban no forma ema nia aten brani, matenek, no estratéjia sira hodi luta kontra—luta ne’e rasik dala-ruma mós ho forma oioin, bele iha tendénsia oioin, ne’ebé iha durasaun naruk, badak, balun fali mós pragmatiku, no fundamentalizmu—Hodi responda ba problema ne’ebé mensiona iha paragráfu antes.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Iha luta kontein buat rua: entre degradasaun—moralidade. Buat rua mensionadu la haketak malu, iha istória umanidade. Luta ne’ebé lahó ideolójia-polítika klaru, no lahó dixiplina ne’ebé adaptasaun mak sei lori degradasaun bo’ot ba iha luta ida. Entaun iha luta presiza iha morál—morál la’os hanorin de’it haraik aan, atitude di’ak, maibé konsisténsia, kompromitidu, no rezisténsia. Ho ida-ne’e de’it mak ita bele konkista.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Hakerek ida-ne’e artikula husi hanoin sira-ne’ebé hakerek públika ona iha ha’u-nia <em>account Facebook</em>: Maunelson Amay. Iha ne’ebé hanoin hirak-ne’e ha’u hanoin katak importante tebes atu edita fila-fali tantu aumenta-hamenus — hanoin sira-ne’e ezamina problema sosiál, kontradisaun movimentu-organizasaun lukrutivu no non-lukrutivu, no polítika ekonómia-kapitalizmu nian, no pensamentu fanátiku-radikál-krítiku-fundamentalizmu no progresivu-revolusionáriu.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dezkonfia lalatak</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Istória luta la&#8217;os prezente, istória nu&#8217;udar baze ba avaliasaun no análiza iha kontestu no evoluisaun ba fururu.&nbsp; Istória mós sai save ba métodu luta—haktuir relevánsia la&#8217;os revolusaun prezente iguál.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kontradisaun no distorsaun ba kapitalizmu ho neo-liberalizmu iha Paíz Europa, Russia, China, Ingris no seluk tan. Ho estratéjia diferente, teória no idelójia impoin alternativu ideál, prátika konkista realdade nasaun idak-idak nian. Kontein kultura, kostume, sosio-polítika, ekonómia no istória diferente.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Luta emansipasaun ba umanidade—hanesan luta ba hasai klamar husi pulgatóriu no infernu hodi tama ba lalehan. Fragmentasaun movimentu sosiál ne&#8217;ebé loyalidade ba justisa sosiál &#8211; Ho ideolójia Marxizmu-revolusionáriu-progresivu, ne&#8217;e la&#8217;os haree nu&#8217;udar inkonsensus maibé tátika ba pressaun psiko-ekonómu-kapitilistu no ho neo-liberalizmu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kontra injusta sosiál kader movimentu sosiál sira iha obrigasaun hanesan: Kapasita aan husi leitura, diskusaun entre dinámika-adaptasaun, análiza kondisaun-situasaun, peskiza no hala&#8217;o estudu komparativu entre nasionál-rejionál-globál.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Assesu justisa ne&#8217;ebé prosperu no rezilénsia &#8211; adoptasaun ne&#8217;e prinsipál iha rezisténsia ida, la presiza tenki iha Front, Uniaun, maibé importánsia: konsiénsia públiku, polítika populár, no ho métodu auto-krítiku ho krítiku enfaze ba epistimolójia alienasaun individuál no globál (sistema ekonómu-polítiku ba esplorasaun).</p>



<p class="wp-block-paragraph">Fatór&nbsp; prinsipál ba hari&#8217;i baze rezisténsia no koñesimentu mak prátika entre métodu-teoria no ideolójia-polítika. Delitu no persepsaun tempu mak determina kontradisaun antogonika, probidu ba sujetiva pesoál iha luta, kondisaun objetiva la&#8217;os fenómena ne&#8217;ebé ki&#8217;ik hanesan ho ema nia pensamentu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Fenómena sosiál luan no kompleksu—presiza iha instrumentu kro&#8217;at no lampada ida ho hateke ba oin, pasadu la&#8217;os alternativu konkretu maibé alternativu avaliasaun &#8211; husi avaliasaun atu kria adubu organiku ka kapasita luta ba harahun sistema tuan hodi konstrui sistema iguál ba umanidade.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kader organizasaun ka movimentu-sira tenki simu orientasaun husi komite sentrál hodi hala&#8217;o nia papél signifikativu iha baze—hala&#8217;o papél krusiál sira hodi hakle&#8217;an luta nia importansia, fight/hasoru laloran globál nian.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Membru-sira tenki estuda kondisaun saida mak influénsia sujeitu ida hodi rejeita idea ne&#8217;ebé garante ekonómia-polítika ne&#8217;ebé sustentável? Abranje liu tan saida mak ita hanoin ona iha tinan 50-mai, la&#8217;os de&#8217;it kadernizasaun ba membru ne&#8217;ebé to&#8217;o hamosu intelektuál—intelektuál nia par mak koviksaun koletivu, no justisa populár. Intelektuál nia koridór mós tenki dimensa ba aspeitu hotu: diresaun iha mobiliza, organiza, lee kondisaun-situasaun, krítiku, no hatur alternativu iha forum populár.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ida-ne&#8217;e mais importante, razaun balun ne&#8217;ebé tuir lolo&#8217;os membru ka massa sira tenki hetan edukasaun téknika, metodolójia, sistema administrativa, lala&#8217;ok dezenvolvimentu infra-estrutura ho super-estrutura, ideolójia-polítika ne&#8217;ebé luta ba halakon klase, no mós teoria ho maneira hanoin filosofia-sira—hodi sistematiza liu tan membru sira-nia hanoin ne&#8217;ebé radikál, totál, no responsabilidade—la&#8217;os de&#8217;it iha nivel krítiku no liberdade.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kontradisaun ne&#8217;e normál iha estadu, sosiedade, grupu movimentu no saida de&#8217;it sempre ezisti. Saida mak Marx ho nia belun Engel hanoin kona-ba lei evoluisaun ka husi sosiedade ida tranzita nia aan ba sosiedade seluk hanesan: Sosiedade komunál primitivu to&#8217;o mai kapitalizmu, no agora iha kapitalizmu nia úteru ne&#8217;e kuidadu hela bebe ida—sosializmu-komunizmu—ida-ne&#8217;e nu&#8217;udar kontradisaun.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kada kontradisun rezolve ho nia modelu solusaun diferente. Kontradisaun internál, esternál, komum, espesífiku, klasse burgeza ho proletariadu, entre kapitalista, entre klase opremidu, no seluk tan—La rezolve ho dalan ida de&#8217;it, la&#8217;os mós ho métode análiza ida de&#8217;it hodi fó solusaun, la&#8217;e, hirak-ne&#8217;e hotu ho dalan ne&#8217;ebé kompleksu (Lee: Praktek dan Kontradiksi).</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kondisaun objetiva no sujetiva iha Timor-Leste dala-ruma ho kór oioin. Husi loron ba kalan, kalan ba loron nune&#8217;e de&#8217;it—problema sosiál ne&#8217;ebé mosu la&#8217;os de&#8217;it ida, ka nia kauza prinsipál mak ekonómu-polítiku-kapitalizmu ho neo-liberalizmu maibé bainhira ita observa no avalia husi istória, infiltrasaun sistema feudál mós sei iha, premanizmu inorganizadu, grupu mitolójia klasiku, konservativa, no ho fundamentalizmu mós propoin sira-nia interese iha sistema demokrásia nia-laran.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ho nune&#8217;e kader ka membru organizasaun eskerda-sira presiza iha leitura di&#8217;ak liu—leitura di&#8217;ak la signifika de’it, tenki lee livru barak&#8211;sentidu kle&#8217;an mak : materializa, kontestualiza, no adoptasau klima Jeográfia nian. Se lahó ida-ne&#8217;e iha tendénsia bo&#8217;ot lo&#8217;os ba degradasaun luta nian—fiar ka la fiar se luta lahó epitimolójiku kle&#8217;an no aksiolójiku ne&#8217;ebé aas no akumulativu, depedénsia de&#8217;it ba ontolójiku mak sei hamosu degradasaun, agresivu, no dezmantela rasik prinsípiu-sira.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Sistema demokrásia ne&#8217;e kria liberdade relativa—entaun nasaun ida-ne&#8217;e hari&#8217;i la&#8217;os ho grupu étniku ida, maibé rezultadu husi variedade hotu-hotu hodi sai estadu soberanu. Estadu nu&#8217;udar soberanu, teritoriál, no iha kapasidade jestaun ba sistema administrativa interna no koperasaun eksterna, atu iha posibilidade estadu refere bele dezenvolve ho di’ak no ba interese komun nian.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Problema no prekupasaun bo&#8217;ot tebe-tebes ne&#8217;e mak lada&#8217;uk atinje buat ida bem estar comum—kondisaun objetiva ne&#8217;e mak forma kader membru organizasaun no movimentu Eskerda, organizasaun liberál, ONG no seluk tan, hodi hatan lisuk ba preokupasaun ida bem comum ne&#8217;e—&#8217;Maibé&#8217; hirak-ne&#8217;e hotu objetivu mak reziste ba injustisa, deziguál, intransparánsia, inakuntabilidade, iresponsabilidade. Métodu rezisténsia mk la hanesan: Balun kolabora, dame, radikál, koopera ho indemniza, independente, no balun mós hakarak troka sistema administrativa la&#8217;os ema de&#8217;it.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Iha kampaña promesa mesak furak, ukun tiha haluha hotu prosessu ba hari&#8217;i justisa sosiál.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Ajenda liberál no ekonómu-kapitalistiku ne&#8217;e forte—oligárkia infiltra kintu-kantu hahú husi ita-nia hena laran sai to&#8217;o ba dapur no aspeitu hotu. Ida-ne’e presiza re-integra fila-fali ideolójia ne’ebé bele kontra aktu ne’e se lahó ida-ne’e mak sei husik estadu/nasaun ne’e monu ba ema aat sira-nia liman.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Entaun entre klasse rua ne&#8217;ebé nunka se dame malu, ne&#8217;e mak klasse élite no proletariadu—estadu la neutru ona, ho ida-ne&#8217;e klasse orizontál luta makaas ba hadau fila-fali podér ne&#8217;ebé élite burgeza-sira privatiza no esplora ba sira-nia interese no aliadu-sira.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Entre burgeza-proletariádu, ne&#8217;e nu&#8217;udar konflitu ida ne&#8217;ebé labele dame ho espontañamente—alvu husi proletariádu mak reziste ba klasse élite, no klasse élite nia alvu mak esplora proletariádu, hodi sustenta sira-nia projetu no espenda iha mundu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Imposivél proletariádu sai tarjetu subjetiva husi nia maluk proletariádu—nune&#8217;e mós klasse élite-sira. Tendénsia barak mosu dala-ruma nia tarjetu no goal ita la haree, no la impoin klaridade iha implementasaun real.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Partidu barak, liu-liu sira-ne&#8217;ebé ukun hela—militante-sira ataka malu, oligárkia-sira aproveita, ajenda neo-liberál nian dezenvolve aan. Estadu laiha ona seriedade hodi halo intervensaun. Será ke organizasaun ka movimentu sosiál sira nonok no halo ida-ne’e ba buka popularidade intelektuál?</p>



<p class="wp-block-paragraph">Halo ita hanoin fali, liafuan ida nune&#8217;e: &#8216;élite ekonómu-polítiku no oligárkia-sira kadi nanál ho kakutak ba hetan lukru, klasse baixa sira kadi kakutak ba akuza malu.&#8217; entaun sidadaun se de&#8217;it, tantu ativista iha aspeitu saida de&#8217;it tenke hatene ita-nia inimigu lolo&#8217;os, se lae sei sai ajenda tarjetu husi neo-liberalizmu nian.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Lideransa-sira komesa manipula ema nia pensamentu, psiko-sosiál. Liu-husi konta istória luta, hodi ignora tiha problema infra-estrutura no sosio-ekonómia. Sorin seluk militantes, simpatizantes no mós optimizadu sira mós gloriafika malu, konfronta, no sura terus-susar ba malu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Mudansa tebes, entaun mudansa klimátika mós ohin loron sai issue internasionál. Hehehe udan para ona, kafé mós hotu ona, hanoin mós to&#8217;o iha ne&#8217;e de&#8217;it. Imposivél ha&#8217;u atu obriga aan hakerek ho sentimentu, odi no vingansa, hanesan inosénte-sira ka! Dialétika ne’e bo’ok ha’u-nia konsetrasaun hodi komitmentu tomak mak a luta kontinua.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ha&#8217;u nunka se fiar dialétika, hanorin no introduz métodu ida ho estatistiku. Ha&#8217;u mós nunka se fiar dialétika hanorin ema nia pensamentu ne&#8217;ebé dinámika ida modelu radikál-fanátiku—Maibé ha&#8217;u fiar dialétika propoin alternativu no paradigma ne&#8217;ebé justu no balansu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Mudansa ne&#8217;e rasik ‘dala-ruma’ ignora dialétika, dialétika ne&#8217;e rasik mós dala-ruma hamosu kontradisaun kompleksu, la&#8217;os vulgar—momentu ida la hanoin kona, atu semo sai husi zona livre mak sei hakoi rasik zona potensiál-sira ne&#8217;ebé konkista ba presaun psikolójia-polítika.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ha&#8217;u-nia zona autonómu no liberdade absoluta—la&#8217;os limitasaun esternál ba iha internál. Hadi’ak hanoin ne’e importante, saida mak akresenta husi ema sosiologu-sira dehan ‘Ema ne’e moris nu’udar relasaun sosiál’ se husi psikológu-sira karik dehan ‘ema moris ne’e mós iha relasaun emosionál’. Entaun valór individu ne’e mós importánsia labele ignora de’it.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Korupsaun ne&#8217;e nu&#8217;udar krime extra-ordináriu ida.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Hanesan sidadaun sívil ida, iha mós direitu ba kombate krime korupsaun hahú husi autoriedade lokál to&#8217;o iha nivél nasionál. Ejisténzia krime korupsaun la&#8217;os de&#8217;it estraga ba orsamentu maibé estraga: étika-sosiál, kultura demokrásia no justisa sosiál.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Sidadaun se de&#8217;it bele sai ajente kontrolu iha aldeia to&#8217;o nivél teritoriál—laiha lei ida mak bandu kona-ba ko&#8217;alia justisa no lia-lo&#8217;os. Bainhira sosiedade no sidadaun ida-ne&#8217;e konsiénte mak sei garante: <em>good governance and clean governance</em>—atu sidadaun hotu labele lakon le&#8217;et nia soberanu no atu labele husik soberanu ne&#8217;e ema mak kontrola no reprezenta mak firme iha prinsípiu: <em>check and balance</em>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Rejeita korupsaun, liu-liu koruptór/a la&#8217;os tenke involve iha instituisaun ruma, lae! Maibé, liu-husi baze literatura no peskiza—kampaña beibeik iha mídia masa-sira. Hodi hafanun sosiedade tomak nia hanoin katak: korupsaun ne&#8217;e estraga kultura demokrásia, justisa sosiál, no morál-morál sosiál—korupsaun ne&#8217;e mós kria polítika mafia, hodi deztroi ambiente, relasaun sosiál, no ekonómia-polítika estadu nian.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Koruptór/a sira dala-barak ita haree husi birokrásia administrativa, no koolaborasun oligárkia. Atu labele halo korupsaun no koruptór/a sira buras iha estadu ida-ne&#8217;e mak tenke kontrola beibeik, tenke dezkonfia ona tansa ukun-aan dekade rua-liu ona maibé sírkulasaun ekonómia no dezenvolvimentu ne&#8217;e hakdasak/estagnadu, kauza bo&#8217;ot ne&#8217;e mai husi oligárkia, no polítiku-koruptór/a sira.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Atu estadu ne&#8217;e moris livre, promove kultura demokrásia, valoriza justisa sosiál—Papél prinsipál mak, tenke ema hotu-hotu kontrola, <em>check</em>, ajente kombatetivu no élite ekoonómu-polítiku no oligárkia-sira tenke hasa&#8217;e prestijiu étika-morál iha kualidade governasaun. So nune&#8217;e de&#8217;it bele proteje no garante: transparánsia, akuntabilidade, no partisipasaun públiku—buat tolu ne&#8217;e mak sai hanesan roda ba sistema governasaun ida.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Sidadaun ida ne&#8217;ebé di&#8217;ak no sai kontrolu iha sosiál no sistema administrativa governasaun nian mak hahoris lideransa ida ne&#8217;ebé kualidade—garante justisa sosiál no lae ba ekonómu-kapitalistiku, neo-liberál no imperalizmu.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Optimizmu irasionál</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Iluzaun, ne&#8217;ebé konvense ha&#8217;u-nia imajinasaun ho konviksaun—dala-barak ha&#8217;u hanoin katak, realdade ne&#8217;e mudansa, tansá &#8216;liafuan&#8217; sira la mudansa. Buat ruma parese subar ho nasulin ne&#8217;ebé ita ladun entende ho di&#8217;ak, dezkonfia! Bainhira ha&#8217;u hanoin kona-ba ema ruma dehan: prosesu iha kontradisaun ne&#8217;e nune&#8217;e, maibé duvida ne&#8217;e ataka ha&#8217;u tansá laiha rezultadu konkretu—parese sei hein tempu no fatin ne&#8217;ebé hakmatek tebes.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Proibidu ba ha&#8217;u-nia mundu &#8211; iha bandu ida labele uza liafuan &#8220;Ha&#8217;u, nia, imi, sira, ami&#8221; maibé tenke konkretiza ho kondisaun koletivu entaun prefere liafuan &#8216;Ita hotu.&#8217; Bainhira iha meza ida nakonu ho ai-han mesa-mesak furak de&#8217;it, maibé ida ha&#8217;u-nia favoritu ne&#8217;e mak Ai-Dila fuan no tahan—hafoin uza liafuan &#8216;Ha&#8217;u&#8217; iha meza ne&#8217;ebé hanesan hasee katak liafuan ne&#8217;e sala, hanoin atu resposta derepente ha&#8217;u-nia Áma hafanun ha&#8217;u atu ba eskola, nune&#8217;e labele demoraliza oras, tenke tuir oráriu eskola nian.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Hakarak lo&#8217;os fila ba mehi ne&#8217;e, ha&#8217;u la&#8217;o iha dalan—derepente Feto bonita oan ida hasee ha&#8217;u. Ho kontente, hodi dehan: Bonita inus kain-tuda, ibun be mean, fuk be been, matan be nabilan, no isin be kapaz ho asosínu duni. Bainhira feto bonita ne&#8217;e ka&#8217;er ha&#8217;u-nia liman, sentimentu ne&#8217;e aumenta todan tebes atu husik nia liman ne&#8217;ebé furak lo&#8217;os.</p>



<p class="wp-block-paragraph">To&#8217;o iha eskola, la tuir Áma nia espetasaun katak, ha&#8217;u tenke to&#8217;o sedu no sai dixiplina &#8211; sorin seluk mós sai hanesan ezemplár. Oras liu ona, portaun eskola mós taka ona &#8211; maske ha&#8217;u husu ajuda iha Guarda/seguransa ho hara&#8217;ik aan katak, ami ema ki&#8217;ik no ki&#8217;ak tansá impede ha&#8217;u-nia futuru ne&#8217;ebé nabilan.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Tanis, triste tebes—hanoin ne&#8217;e mosu derepente. Hanoin fali feto bonita oan ne&#8217;e kontente ne&#8217;e mosu ho glória ida labele hetan loro-loron iha mundu ne&#8217;ebé hari&#8217;i iha ami-nia uma. Ha&#8217;u la konsiénte katak, dialétika serbisu hela entre triste-kontente. Kontradisaun ne&#8217;e fó esperansa tebes ba ha&#8217;u—hanoin katak, rezultadu ho kontradisaun ne&#8217;ebé dialétika forma ne&#8217;e mak: Feto bonita ne&#8217;e—nakfilak.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Fila ba uma—Mama kontente tamba oan badinas aprende. Halo ha&#8217;u trauma bainhira Mama kontente ho hau-nia bosok-teen, haluhan eskola, haluhan relasaun sosiál, haluhan materia importante-sira, haluhan buat hotu-hotu ne&#8217;ebé iha ha&#8217;u-nia sírkulu—Tan Feto Bonita ne&#8217;ebé fó esperansa bosok mai ha&#8217;u.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Tur mesak iha fatuk-leten, iha kedas ami-nia uma kotuk—ha&#8217;u-nia &#8216;Hanoin ho lian-isin lolon nian, mosu kontradisaun hodi hamosu diskusaun.&#8217; hanoin: defende katak feto bonita ne&#8217;e loron ida sei sai o-nian tan ne&#8217;e labele ta&#8217;uk. Lian-isin lolon nian: diskorda katak, feto bonita ne&#8217;e la&#8217;os hasee o—hasee ema ne&#8217;ebé iha karreta laran liu-husi o-nia kotuk. La hetan solusaun—han kalan prontu ona entaun kabun hamlaha ne&#8217;e tenke han, se la han mak sei estraga rasik ha&#8217;u-nia enérjia.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Hanoin tomak, lakohi lakon feto bonita ne&#8217;e—ho fiar aan hodi divulga ba ema hotu-hotu katak, feto bonita ne&#8217;e ha&#8217;u-nian ona. Ema hotu-hotu hakfodak tebes ho ha&#8217;u-nia mentalidade ida-ne&#8217;e, Áma bolu ha&#8217;u hader husi kuartu-laran—morál di&#8217;ak husi Áma atu garante fraternidade umana. Ha&#8217;u la preokupa, prioridade mak feto bonita ne&#8217;e ha&#8217;u-nian ona ka&nbsp; ha&#8217;u-nian mesak.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Lo&#8217;os dunik, saida mak &#8216;Lian-isin lolon nian&#8217; hateten: afinál feto bonita ne&#8217;e la&#8217;os ha&#8217;u-nian, ne&#8217;e ema barak nian—haree títulu nótisia ida kona-ba feto bonita ne&#8217;e hakerek nune&#8217;e &#8220;Bonita ne&#8217;e ema hotu nian, prinsipál husi ha&#8217;u-nia hamnasa ba justisa umana.&#8221; Fuan ne&#8217;e dodok tebes, tansá ha&#8217;u bele sai fanátiku ba nia—no kompreende sentidu husi nia hamnasa ne&#8217;e, sala.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Áma bolu ha&#8217;u, hader ba eskola—ha&#8217;u hanoin katak, eskola la furak ona. Buat ne&#8217;ebé furak ne&#8217;e mak feto bonita refere. Eskola labele liberta ona ha&#8217;u-nia &#8220;Hanoin&#8221; antes ne&#8217;e defende maka&#8217;as feto bonita ne&#8217;e. Lian-isin lolon nian, ta&#8217;uk lakon lo&#8217;os Áma nia esperansa mai ha&#8217;u—lakohi Áma tanis, halerik, lakon fiar, hetan estigma no diskrimina husi sosiedade ne&#8217;ebé durante ne&#8217;e gosta rona Áma nia istória furak kona-ba ha&#8217;u.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kolega ida mosu husi ha&#8217;u-nia sorin, ho kakutak ne&#8217;ebé jénius lo&#8217;os. Esplika ba ha&#8217;u kona-ba futuru, ho lian ne&#8217;ebé mamar tebes, kapaz lo&#8217;os rona iha tilun, hanoin la fó fatin só defende mak feto bonita ne&#8217;e katak, ha&#8217;u-nian la importa ho futuru. Áma bolu ho kolega mai hemu kafé—kolega dehan: kafé nia aroma ne&#8217;e furak lo&#8217;os, Áma bisu-bisu mai ha&#8217;u-nia tilun oan: kafé ne&#8217;e Áma deve viziñu nia osan atu selu o-nia eskola ne&#8217;e mak Áma foti sosa kafé ba imi hemu ne&#8217;e.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kolega basa liman mai ha&#8217;u, katak, ha&#8217;u ema di&#8217;ak sosa kafé ne&#8217;ebé fresku no ho aroma ne&#8217;ebé furak hodi serve nia—ha&#8217;u fuan tuku-tuku hodi dehan: tansá o haluhan aan ba o-nia Mama nia deve. Diskusaun entre ha&#8217;u-kolega, kontinua la&#8217;o, kolega la korkonda ha&#8217;u atu hanoin bei-beik feto bonita ne&#8217;e, maibé ha&#8217;u nafatin ho ulun ne&#8217;ebé tós ho hanoin ne&#8217;ebé klo&#8217;ot katak, feto ne&#8217;e mak feto ne&#8217;ebé ideál.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Áma lakon tiha ona—ha&#8217;u-nia moris dependénsia ba nia, ohin ho hanoin ne&#8217;ebé optimizmu irasionál hodi haluhan Mama nia esforsu. Feto bonita ne&#8217;ebé ha&#8217;u hanoin bei-beik nunka hetan tan nia—ha&#8217;u-nia idade aumenta no katuas ba dau-daun maibé ha&#8217;u-nia optimizmu irasionál ne&#8217;e lakohi lakon.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Mestre ida bolu ha&#8217;u, bainhira o ezame—ha&#8217;u hanoin mundu muda aan tiha ona. Ha&#8217;u-nia aan ho hanoin lakon tiha sentidu—laiha mama no laiha feto bonita ne&#8217;e. Tansá dialétika kontinua, entre kondisaun-tempu diferente.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Atensaun!</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Bainhira élite polítiku-sira komesa konsentra ona iha baze ne&#8217;e signifika eleisaun besik ona. Sira besik ida modelu atu fila mak rai hela envelope ida no osan rahun uituan ne&#8217;e hatudu katak: oligárkia no élite ekonómu-sira durante esplora rekursu rai ida-ne&#8217;e nian—restu mak tau hela ba imi, hodi simpatia no empatia ba sira-nia mafia-polítika refere.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Tebes, ikus-ikus ne&#8217;e figura di&#8217;ak sira ema konsidera símbolu nasaun nian komesa hatudu aan modelu <em>pesimista</em>, no<em> pengemis</em>—klaru katak manipulasaun sidadaun ka povu nia konsentrasaun ba fenomena sosiál ne’ebé durante ne’e sira kria iha jogu polítiku nian hodi fó bosu ba sira-nia grupu no família.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Mafia, komesa barak ona iha estadu ida-ne&#8217;e. Taka jogu online iha fatin ida, la kle&#8217;ur mosu fali jogu online iha fatin seluk—lideransa balun nia família no grupu. Estadu ne&#8217;e kuaze laiha ona kontrolu sosiál no kontrolu administrativa. Ida-idak halo tuir de&#8217;it sira-nia hakarak, na&#8217;ok tun sa&#8217;e, todan ne&#8217;e husik le&#8217;et ba jerasaun tuir mai.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Laiha dadus ida hatudu, osan petrolifériu nian ne&#8217;e aumenta—kada tinan gastus de&#8217;it laiha <em>in come</em>, dezenvolvimentu infra-estrutra-sira ne&#8217;e rezultadu husi deve. OGE so aloka de&#8217;it ba emprezáriu, broker, mafia, manipuladór/a, ajente administrasaun maské laiha kualidade servisu. Maibé sétor ne&#8217;ebé bele substitui ba petrolifériu husik le&#8217;et ba élite ekonómu globál no oligárkia-sira mak esplora de&#8217;it fahe persentajén ba malu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ema (povu) maioria baruk, nonok, no la preokupa—se nune&#8217;e estadu ida-ne&#8217;e monu sei la hader. Infiltrasaun demokrásia ne&#8217;e hamoris husi sistema neo-liberál nune&#8217;e bele halivre merkadu, laiha regulamentu, no estadu laiha kompeténsia hodi halo intervensaun iha merkadu livre-sira, ho asumsaun simples bele dehan, estadu laiha ona kapasidade.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Propaganda barata-sira husi partidu liberál lima ne&#8217;ebé iha Parlamentu Nasionál ne&#8217;eba hodi hamout povu ba iha siatuasaun agónia. Durante dékade-rua liu ona, maibé dezenvolvimentu infra-estrutura iha teritoriál la sufisiénte, atu dehan re-abilita la&#8217;os <em>novo</em>-konstrusaun.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ho ida-ne&#8217;e labele fiar tan asu fuik sira-ne&#8217;ebé besik kampaña foin dolar ba imi-nia uma hodi lolo/fó dolar ida-rua ba imi depois husu imi, atu tuir nia iha demokrásia prosedurál—hafoin manan fahe projetu, promove feen-oan família maske inkapaz, no militante-sira ne&#8217;ebé mak barak la hatene uza komputadór no dezempeñu servisu laiha kualidade, faktus hatudu iha kada governasaun-sira (lee: relatóriu kada governasaun)</p>



<p class="wp-block-paragraph">Povu tomak, atu maubeik no buibeik ida labele lidera ita, mak konsiénte ba—atu to&#8217;o ba faze ida justisa sosiál no ekonómia-polítika ne&#8217;e presiza luta, únika luta mak bele oho fahi makau-sira ne&#8217;ebé ukun ita ho sistema ne&#8217;ebé la promove moris iguál no ekuidade.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Rejeita diskursu baratu PM nian</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Povu Buibere no Maubere-sira nia oan, fukit manu-fulun, kú ai-fuan, no serbisu fase bikan no peskas ne&#8217;e hatama rejeita ba estadu liu-husi taxa. Be ida sai ministru, vice, sekretáriu estadu no ajente administrativa públiku-sira balun inkapasidade servisu ne&#8217;e hatama saida, kadi nanál de&#8217;it?</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ida be badiu tun-sa&#8217;e gastu estraga povu nia osan, povu terus no susar, nia halo polítika propaganda alias &#8216;mafia&#8217; lori saida mai. Povu ne&#8217;e nafatin susar, osan fundu petroliféru ne&#8217;e se mak goza, se mak na&#8217;ok, se mak goza ho nia família,emprezáriu, partidu, no uza ba nia aan? Será ke povu aileba nia oan, ida fokit manu fulun ne&#8217;e sai atan modernu iha ema nia-rain, iha Timor o ho o-nia grupu mak goza priveléjiu, ida hanesan nee ema hanaran: Polítika eksibisionizmu (inosente liu).</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nasaun ne&#8217;e nia ekonómia-polítika kuaze atu bankarota, salva mós husi traballadór-sira ne&#8217;ebé iha Australia, Korea, UK no nasaun seluk tan. Ida be tur iha kantór laran iha AC ne&#8217;e nia kontribuisaun ba estadu ne’e saida, somente estraga nasaun nee nia futuru de&#8217;it&#8230; Orsamentu jerál durante gastu biliaun ba biliaun ona, maibé rezultadu mak: Ponte, estrada, eletrisidade, bee mós sira, maibé la kobre Teritoriál. Ida-ne&#8217;e mak gava aan ho podér simboliku no istóriku ne&#8217;e ka?</p>



<p class="wp-block-paragraph">Povu ne&#8217;e kada periode iha sensus hatudu ki&#8217;ak no moris inkondisionál ne&#8217;e rezultadu husi sistema polítika porkária-sira iha Timor-leste ne’e—tan ne’e labele arongánsia, se imi-nia polítika di’ak tansá joven sira faan nia forsa traballu ba buka moris hodi sustenta família, no dezenvolve nia moris rasik. O iha Timor sai élite burgeza tamba supa OGE la kria buat ida, depois estigma joven-sira.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Povu ka sidadaun Buibere no Maubere-sira labele monu ba manipulasaun élite nasionál-sira, tan sira laiha ona fuan no senseridade atu dezenvolve moris ita-nian, aleinde mós rai ida-nee.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Partidu 5 neebé iha Parlamentu nasionál ne&#8217;eba la&#8217;os ona reprezenta povu maibé reprezenta partidu, ka baindeira ne&#8217;ebé tau iha sira-nia oin iha meza PN ne&#8217;eba., Sorin seluk mós reprezenta prezidente partidu no élite globál-sira iha sistema liberál no kapitalizmu—ho ne&#8217;e labele ona atu fiar tan ema hirak-ne&#8217;e se lae, besik eleisaun sira sei aproveita imi-nia ignorásia.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>7 <em>de Dezembro</em> nu&#8217;udar loron, okupasaun ilegál Indonézia iha Timor-Leste. Ohin halo 50-<em>anos</em> ba violasaun kruél husi Ditadura Militar Soeharto iha Timor.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Loron ida-ne&#8217;e, la&#8217;os ita atu nonok de&#8217;it maibé koko bo&#8217;ok ita nia fuan. Atu refleta ho krítiku ba saida mak akontese 50-<em>anos</em> liu ba kotuk. Mosu mahusuk ida, povu uluk sofre ba violasaun-sira husi Militar ba ema sívil no ema hotu iha Timor, independénsia ona, saida mak estadu ne&#8217;e hanoin no re-indemniza ba povu?</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ukun aan ne&#8217;ebé nakonu, ho élite burgeza no peti-burgeza-sira nia aan—liu-husi meiu oioin ne&#8217;ebé sira kria hodi esplora no koolabora ho élite globál ba supa povu ne&#8217;e nia isin no klamar. Demokrásia ho eslogan &#8216;husi povu ba governu no fila-fali&#8217; hela de&#8217;it mak naran ida korupsaun legál-polítikal</p>



<p class="wp-block-paragraph">Demokrásia hela ho se? Será ke ukun ida agora liberta ona povu? No povu Maubere no Buibere-sira sente livre husi nia rai rasik?&#8230; Buat ruma laiha, kolonializasaun no imperalizmu foun domina husi sistema administrativa, merkadu, sosiál, kulturál to&#8217;o nivél super-estruturál hotu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Dinámika sosiál ne&#8217;e la&#8217;o ba beibeik, polítiku-porkária sira hanoin tan atu manipula sira-nia interese husi revizaun ba Konstituisaun, hodi muda sistema Semi-presidensiál ba Presidensiál—Lahó razaun ida ke profundu, maibé lansa polítika mafia katak: dezenvolvimentu la la&#8217;o ne&#8217;e tamba <em>beta</em> iha orgaun balun&#8230; ida-ne&#8217;e hatudu katak sira bosok momós lo&#8217;os, hodi kari rai rahun ba povu nia matan.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Durante ne&#8217;e sira ukun troka malu, uza OGE ba sira-nia interese: Ba família, grupu, partidu, emprezáriu, oligárkia, no seluk tan—osan hirak-ne&#8217;e la&#8217;os uza ba hadi&#8217;ak povu nia moris, tuir saida mak momentu tinan 50 ba kotuk promesa ba povu katak: Libera pátria sei liberta povu, ida-ne&#8217;e bosok, iluzasaun no mehi ne’ebé la akontese durante dekade-rua liu ona.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ho ida-ne&#8217;e, povu tomak, ohin loron 50-<em>anos</em> ba invazaun, labele rona élite polítika konta de&#8217;it istória ne&#8217;ebé ho vingansa polítika, maibé tenke kestiona no husu saida mak élite nasionál-sira atu halo di&#8217;ak ba imi no rai Timor-Leste ida-ne&#8217;e.</p>



<p class="wp-block-paragraph">La tempu ona, ema atu halo persegisaun ba imi, torturasaun no violasaun, ohin loron, sira halo lalo&#8217;os ona hanesan uluk ema uza fíziku maibé sira uza ho meius polítika—Hodi instrumentaliza imi ba sira-nia interese. Uluk imi defende rai ida-ne&#8217;e hetan influénsia mós husi ema-sira Marxista, ka ideolójia-polítika ida Marxizmu-Leninizmu, hanoin didi&#8217;ak hodi kria mundu foun, labele tuir ema ne&#8217;ebé laiha interese ba bem <em>estar comum</em>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Husi leitura, peskiza, dezkonfia de&#8217;it mak ita bele dezkobre élite ekonómia-polítika sira-nia kanteen no modelu korupsaun, koluzaun, no nepotizmu (KKN). Viva Povu Maubere no Buibere-sira&#8230; Lae, ba sistema esplorasaun, Lae, ba esplorasaun husi ema ba ema.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Demokrásia infernu</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Nasaun barak mak forma nia aan ho sistema demokrásia liberál, inklui Timor-Leste—estadu-RDTL inspira husi kolonialista-portugéz no invazór-indonézia, fornese mós mentalidade ba lidér reasionáriu-sira hodi husik sentralizmu-demokrásia.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ema barak hanoin katak: Demokrásia mak mundu ka sistema ida ne&#8217;ebé ideál &#8211; afinál kontradiz ho ema-nia pensamentu refere. Iha Livru-sira abranje fallansu ne&#8217;ebé mak sistema demokrásia hasoru. Liu-husi demokrásia ema hanoin bele atinje <em>&#8216;check and balance&#8217;</em> ne&#8217;e maibé justru husi sistema demokrásia ne&#8217;e mak ekonómia-kapitalistiku no oligárkia-sira aproveita di&#8217;ak.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Dala-barak iha mídia sosiál, debate iha plenária, no notísia-sira fó sai hela de&#8217;it kona-ba dezenvolvimentu infra-estrutura, setór esensiál, no sorin seluk mós ema kestiona kona-ba: transparánsia, akuntabilidade no partisipasaun públiku. Buat tolu ne&#8217;e iha Timor-Leste la akontese hanesan; kazu korupsaun data povu la asesu, broker barak, CAC hakne&#8217;ak liu-husi lei neebé fó kompeténsia no hamosu, kada saida de&#8217;it élite lokál to&#8217;o nasionál tantu ekonomu-polítiku mak dezeña iha nakukun ba sira-nia interese.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Demokrásia iha de&#8217;it lista (<em>Hitam di atas putih</em>). <em>Bem estar comum,</em> la akontese tamba estadu la garante ona boa governasaun. Durante dezenvolvimentu la&#8217;o barak liu reabilita, no hala’o de&#8217;it iha Díli, munísipiu-sira dala-ruma konstrusaun seidauk lao hafoin <em>survey</em> tama ona ba demokrásia-prosedurál haluhan ona—labele nega ida-ne&#8217;e., Ejemplu Konkreta estrada Ainaro, Ermera&#8230; Hirak-ne&#8217;e lolo&#8217;os povu la presiza ejize ida-ne&#8217;e la&#8217;os de&#8217;it komprimisiu eleitorál maibé obrigasaun estadu nian.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Korupsaun hahú husi 2002 sa&#8217;e mai bainhira muda husi UNTAET ba restaurasaun—ita la hatene data/dadus ho númeru konkreta kona-ba ida-ne&#8217;e, ema na&#8217;in-hira no osan hira mak lakon—sistema demokrásia liberál liu mak fó moris ba broker emprezáriu, oligárkia minoria, élite polítiku-sira mak goza, entaun prinsípiu ida dehan: &#8216;Demokrásia ne&#8217;e soberanu iha povu nia liman la&#8217;os podér-sira&#8217;—lakon nia esensiál tamba ema ida-rua nia interese duké interese koletivu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Salva RDTL no salva demokrásia agora, labele fó oportunidade ba oportunista-sira aproveita demokrásia hodi hatama sira-nia interese hodi esplora riku-soin rai ida-ne&#8217;e nian. Tinan 50 mai tan bainhira estadu-RDTL ne&#8217;e falla ka monu, ema hirak-ne&#8217;e laiha ona ka mate ona, entaun estadu nee nia todan jerasaun tuir mak sei simu nia konsekuénsia.</p>



<hr class="wp-block-separator has-alpha-channel-opacity"/>



<p class="wp-block-paragraph"><a href="#_ftnref1" id="_ftn1">[1]</a> Joven Defensor Direitu Umanus (JDDU).</p>



<p class="wp-block-paragraph"><a href="#_ftnref2" id="_ftn2">[2]</a> Ativista Direitu Umanus no Membru Femenista Revolusionáriu (FERA).</p>



<p class="wp-block-paragraph"></p><p>The post <a href="https://radioliberdadedili.com/2026/01/12/entre-degradasaun-moralidade-luta-ba-emansipasaun-umana/">Entre Degradasaun — Moralidade luta ba Emansipasaun Umana</a> first appeared on <a href="https://radioliberdadedili.com">Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://radioliberdadedili.com/2026/01/12/entre-degradasaun-moralidade-luta-ba-emansipasaun-umana/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			<dc:creator>webmaster@radioliberdadedili.com (Raliber)</dc:creator></item>
		<item>
		<title>Mundu ne’ebé forma iha feto nia úteru</title>
		<link>https://radioliberdadedili.com/2025/12/10/mundu-neebe-forma-iha-feto-nia-uteru/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=mundu-neebe-forma-iha-feto-nia-uteru</link>
					<comments>https://radioliberdadedili.com/2025/12/10/mundu-neebe-forma-iha-feto-nia-uteru/#respond</comments>
		
		
		<pubDate>Wed, 10 Dec 2025 03:41:22 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Atualidade]]></category>
		<category><![CDATA[Gender Equality]]></category>
		<category><![CDATA[Notisia]]></category>
		<category><![CDATA[Radio Liberdade Dili]]></category>
		<category><![CDATA[Social]]></category>
		<category><![CDATA[Fundasaun Media Develeopment Centre (FMDC)]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://radioliberdadedili.com/?p=11862</guid>

					<description><![CDATA[<p>Hakerek husi: Elsa Bina Pinto da Costa,. Editór: Maunelson Amay ’Atu to’o ba faze emansipasaun verdadeiru ba umanidade – presiza kontestualiza, konsiénsializa, no re-organiza’ —Maunelson Amay Dili_10 de Dezembru 2025&#8211; Bainhira ha’u haree feto ida ho gravida ka isin rua—dada ha’u-nia atensaun, ho persepsaun katak: labarik ida iha feto ne’e nia isin hahú husi forma [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://radioliberdadedili.com/2025/12/10/mundu-neebe-forma-iha-feto-nia-uteru/">Mundu ne’ebé forma iha feto nia úteru</a> first appeared on <a href="https://radioliberdadedili.com">Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph"><strong>Hakerek husi: Elsa Bina Pinto da Costa,. Editór: Maunelson Amay</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><em>’Atu to’o ba faze emansipasaun verdadeiru ba umanidade – presiza kontestualiza, konsiénsializa, no re-organiza’</em></strong></p>



<p class="has-text-align-right wp-block-paragraph"><strong><em>—Maunelson Amay</em></strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dili_10 de Dezembru 2025</strong>&#8211; Bainhira ha’u haree feto ida ho gravida ka isin rua—dada ha’u-nia atensaun, ho persepsaun katak: labarik ida iha feto ne’e nia isin hahú husi forma aan sai labarik ida—durante fulan 9 nia laran. Ha’u la hatene saida mak halo bele hetan interasaun direita entre feto ne’e ho bebe ida iha nia isin, ho maneira: Emosionál, instuisaun ka bele dehan <em>feeling</em>, ka komunikasaun korporál. Lisaun ida-ne’e hamosu pontu interrogasaun, no laiha resposta—feto ne’e la hetan oportunidade atu sai nia aan lolo’os, subar de’it iha sosiedade nia kotuk.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Tamba sa ita buka mundu ne’ebé forma iha feto nia úteru, no oinsá mundu ne’e nakonu ho ema? Se laiha úteru privatizasaun patriarkál no ekonómu-kapitalistiku sei la akontese. Entaun ha’u hanoin katak úteru ne’e iha feto, se iha feto ida-ne’e nu’udar direitu autentiku, fó liberdade tomak feto ida atu desidi la’os desidi husi norma sosiál no ideia mitu-sira.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Konseitu <strong>feto ka mane </strong>ne’ebé hetan definisaun tuir (seksu no jenéru) orienta husi siénsia biolójia no kontrusaun sosiál. Maibé hanesan umanu tamba sa ema ne’e rasik labele sai nia aan lolo’os no tenke helik ka subar iha sosiedade nia kotuk tuir konstrusaun sosiál no kulturál-patriarkál nia orientasaun, liu-liu feto-sira—inklui mane?</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ha’u hanoin katak, hakerek ne’e nu’udar meius ida ba libertasaun iha mundu ohin loron. Entaun liu-husi hakerek ida-ne’e hodi esplora kona-ba ideia sira-ne’ebé interligadu ho asuntu feto nian, kestaun ne’e la’os de’it nesesidade feto nian maibé oinsá bele lori to’o iha faze ida umanidade ne’e, ida bele hetan liberdade husi nia direitu autonómu, to’o ba faze liberta pensamentu toksiku androsentrizmu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Narativa husi istória, podér ekonómiku-polítiku no sosio-kulturál iha mundu nian barak ita haree no lee liu-husi: jurnál siéntifiku, artigu opiniaun, <em>essay, </em>livru, no iha literatura online-sira, no seluk tan – nakonu no reprezenta de’it ideia andosentrizmu-kapitalizmu nian, la konsege impoin ideia ne’ebé ho umanidade partikularmente emansipasaun feto.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Liu-husi feira ne’ebé realiza husi Femenista Revolusionária (FERA) iha <em>KIOS MATENEK </em>iha06/11/2025, ha’u mós hola parte iha sesaun <em>BOOK TALK </em>nu’udar aprezentadóra—Iha responsável refere ha’u desidi lori livru ida ne’ebé hakerek husi: Autóra ba Livru refere mak ‘Ester Lianawati,’ ho Titúlu “<em>Dari Rahim ini Aku Bicara</em>—<em>Tubuh Perempuan Melawan Patriarki”. </em>Essay Femenista<em>,</em>no tipu husi livru ne’ebé Non-fiksaun—<em>gender studies &amp; Patriarchy critique</em>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Livru ne’e kontein nia sub-temátiku 7 kompostu mós husi parte maktaka nian, hanesan<em>: Ibu dan Tubuh Pem-Reproduksi, Istri dan Tubuh Pelayanan, Perawan dan Tubuh yang Tersedia, Pelacur dan Tubuh Pengbankit Birahi, Penyhir dan tubuh Yang Menyempang, Perempuan dan Tubuh yang di tatap dan Sebab ada serigala Betina sejak jaman Nenek Moyang kita.</em></p>



<p class="wp-block-paragraph">Hakerek ne’e inspira husi <em>Book talk</em> hanesan temi iha anterior—nune’e mós sai nu’udar konsiénsializasaun ba “ kampaña Loron 16 nian.” Normalmente hakerek ne’e nu’udar dezkritivamente no nia espésie hanesan mós rezeña, husi livru ne’ebé ha’u aprezenta iha <em>book talk</em> nian ne’e, maibé kontestualiza tuir situasaun kredivél-sira ne’ebé sosiedade konsidera ida-ne’e nu’udar kostume jenétiku, no sistema naturál.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Livru ne’e ha’u hanoin katak importante tebe-tebes tamba Lianawati sei lori ita ba haree kle’an liu tan kona-ba realdade oinsá mak feto nia isin lolon liu-liu feto nia úteru (<em>rahim</em>) sai sentru ba kontrolu dominasaun no opresaun husi sistema patriarkál no sistema kapitalizmu ne’e rasik—Liu-husi análiza istória no perspetiva psikolójia femenizmu nian—Husi livru ne’e ha’u hanoin hetan kedas kona-ba saida mak sei akontese iha realdade no saida mak akontese antes?</p>



<p class="wp-block-paragraph">Interesante tebes halo ita-nia hanoin ne’e semo husi ita-nia isin— sistema ne’ebé produz husi ekonómu-kapitalistiku sira mak inspira no dada atensaun husi ideia konservativa no mistiku-sira, sai hanesan dominasaun, liu-liu sosiedade Timor-Leste—hahú husi feto nia isin-lolon ne’ebé lakon nia aan tamba Hetan dominasaun, kontrolu husi familia no sosiedade nia arogante—sei ko’alia mós kona-ba intuisaun, sabedoria ,forsa, no to’o ba iha libertasaun totál entre jéneru sosiál—úteru ne’ebé feto iha La’os objetu kontrolu sosiedade nian—Ne’e podér feto nian.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Feto ida nia isin-Lolon ne’ebé bele halo reprodusaun tuir sosiedade nia obrigasaun: oinsá sosiedade no kultura haree no valoriza feto bazeia ba sira-nia kbi’it atu sai inan (Reprodusaun). Sosiedade, Liu-liu iha sistema patriarkál hamenus feto nia valór no identidade hodi tau importánsia bo’ot ba nia funsaun nu’udar Makina Reprodusaun— Iha Sosiedade ida-ne’e bainhira feto ka inan ida la ko’us oan mak sira sei hetan estigmasaun sosiál no valór hanesan ema lakon—Krítika ba perspetiva-sira Feto nia valór bazeia ba nia reprodusaun, hanoin feto nia funsaun mak reprodusaun de’it. Nune’e Reafirma fali katak feto nia valor la’os de’it inan maibé nu’udar ema ida ne’ebé iha desizaun rasik.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Problema prinsipál Mak feto-sira hetan Alienasaun husi sira-nia isin-lolon rasik husi úteru<em> (Rahim</em>) ne’ebé hetan kontrolu no obrigasaun husi sistema Patriarkál hodi uza tuir sira-nia hakarak—Kontrolu ba Fertilidade no ezijénsia ba virjinalidade estigma kona-ba Menstrusaun. Feto-nia Isin-Lolon la’os sira-nian rasik maibé sai nu’udar propriedade sosiál atu jere liña jerasaun mane nian.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Sistema patriarkál konsidera kontrola feto nia isin-lolon atu garante nia Virjinalidade to’o wainhira nia hola mane no nia isin-lolon prontu ona atu ba nia la’en ho kondisaun ne’ebé mak perfeitu ka Virjen no la estraga liña jerasaun mane nian—Feto virjen ne’e mak iha valór ne’ebé aas liu iha mane nia matan no valór ne’e la’os ba nia aan-rasik maibé atu garante ba familia no la’en nia naran di’ak iha sosiedade.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Feto hetan Kontrolu husi Familia no sosiedade hodi tau aan ho di’ak to’o bainhira nia kaben ka forma família, Lianawati hanaran <em>Trinitas Peran Perempuan </em>(Inan Virjen Prostituta) ne’ebé virjen ne’e mak sai nu’adar pontu refere ba feto di’ak ne’ebé mane buka. Nia abranje liu tan husi: ‘<em>Ia harus menikah di usia tertentuh jika tak ingin kita sebut perawan tua.’</em></p>



<p class="wp-block-paragraph">Rezultadu husi peskiza nian ne’ebé mak ko’alia kona-ba esperiénsia no istória ema nian no bainhira refleta ba hanoin no situasaun real feto Timor-Leste nian ne’ebé mak nakonu ho esterotipu oioin no hetan dominasaun husi sistema mane nian— la’os de’it mane maibé dominasaun husi sírkulu feto ho feto, feto ba mane no Mane ho Mane. Husi perspetiva psikolójia no femenista nian ne’ebé subliña katak Femenizmu la’os de’it ko’alia kona-ba Valór feto nian maibé ko’alia kona-ba umanidade.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Lisaun-sira importante tebe-tebes husi análize krítiku non-fiksaun nian ne’ebé ezamina husi aspeitu rua: Psikolójia no Femenizmu—iha relasaun ho Re-apropria fali feto nia isin-lolon nu’udar fatin atu ko’alia ho sira-nia lian rasik ho Emansipativu. Tenki Deskobre fila-fali feto nia arketipu (<em>WildWomen</em>) atu sai forte no integradu iha ita-nia moris — forsa fíziku no interior atu lori mudansa ba estrutura sosiál, polítika, no dominasaun sistema ekonómu-kapitalistiku nian hodi hetan ekuidade—Mundu ne’ebé mak domina ho Maskulidade lahó sustentável.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Pertinente lo’os ho realdade Timor nian ne’ebé nakonu ho kontrolu no dominasaun sistema mane (androsentrizmu), — no definisaun ba feto nia isin-lolon tuir ignoránsia mane-sira nian. Iha sosiedade Timor-Leste ohin loron atu desidi kona-ba feto ida nia isin-lolon rasik hanesan: saude Reprodutiva, Planeamentu familiár, asuntu kultura, sosiál, no ekonómia-polítika sei domina husi estrutura familia no sosiedade mak: sistema androsentriku.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Dala-barak liu-husi kazamentu no lei estadu nian mós sai impedimentu bo’ot ba feto-sira nia isin-lolon liberdade atu hala’o desizaun ba nia aan hodi direitu internál nia naran—espasu estatutu sívil ne’e rasik mós la kria oportunidade no karakteriza direitu privadu ka internál maibé sempre iha podér aas liu mak lei ka direitu esternál nian hodi prioriza sistema patriarkál no dominasaun merkadu. Lianawati subliña katak: ‘<em>Tubuh perempuan tak Pernah Jadi milik sendiri, Ia milik suami, ayah,Saudara Laki-laki dan Masyarakat.’</em></p>



<p class="wp-block-paragraph">Iha Kazamentu ne’e obriga feto atu halo servisu domestiku no atende nia la’en ba asuntu biolójiku (<em>Sexual</em>) nian feto nia isin-lolon tenki prontu ba funsaun rua ne’e mezmu nia laiha hakarak rasik. Sosiedade uza feto nia isin-lolon atu garante Liña Jerasaun Mane nian no hametin papel tradisionál (Inan no feen ideál). Aprenzenta husi konseitu ‘<em>Istri dan tubuh Pelayanan’ </em>hodi halo kritika ba estrutura sosiál ne’ebé halo feto nia isin sai hanesan komodifikasaun ka rekursu ne’ebé tenki uza hodi servi ema seluk nia nesesidade. Lianawati nia pensamentu sira buka atu liberta feto husi presaun ne’e hodi hetan fali nia aan no autentiku iha nia aa-rasik la’os de’it husi papel nu’udar Feen ka inan—libertasaun ne’e mós to’o ba mane konservativa-sira.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Feto barak laiha kbi’it atu halo desizaun kona-ba sira-nia <em>corpo autonomu </em>liu-liu kona-ba desizaun Grávida (Isin-Rua), nia kauza husi mentalidade patriarkál, no mitu-sira ne’ebé ema konsidera ida-ne’e jenétiku no identiku ona eh labele halakon espotañeamente. Ho ida-ne’e Lianawati haree do’ok kedas hodi aprezenta nia hanoin “<em>Belajar menjadi perempuan liar akan membantu kita paham apa itu autentik tulus, tegas, bangkit dan mencintai.”</em> Hanoin ida ké mais alternativu hodi diskordadominasaun sosiedade androsentriku-sira.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Feto-sira ne’ebé la tuir familia ka sosidade nia espektasaun ka desizaun ne’ebé sira tau hanesan la kaben, la sai inan, la iha oan, la atende la’en ba asuntu biolójia nian (<em>Autonomia sexual</em>) sosiedade konsidera Penyhir ka bruxa. ba feto-sira ne’ebé mak iha koñesementu hanesan hatene halo ai-moruk tradisionál (MidWife) sira-nia koñesementu ne’e haree hanesan penyhir no ne’e perigu ba sistema patriarkál no ekonómu-kapitalistiku sira.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Sosiedade kapitalistika-sira uza Penyhir ka Bruxa hodi halo ta’uk feto-sira hodi labele la’o tuir dalan ne’e, impoin interese modelu kapitalizmu no neo-liberál nian mak ida-ne’e. Lianawati buka atu re-evalua imajén Penyhir ne’e hodi haree katak ida-ne’e bele sai forsa ida ba feto atu sai <em>liar </em>no hili rasik dalan ne’ebé nia hakarak, la’os tuir sosiedade nia hakarak. Sai feto ne’ebé mak <em>liar </em>hodi sai nia aan rasik, desidi rasik kona-ba nia isin-lolon no moris—kontra hasoru norma no estrutura sosiál no kapitalistiku nian ne’ebé mak halo feto lakon nia valór lolo’os nu’udar umanidade.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Estraña tebes mak feto nia isin-lolon iha kontestu Prostituisaun ne’ebé hetan redusaun no sai objetu ne’ebé uza hodi hamosu satisfasaun mane nian, sorin seluk sosiedade patriarkál no konservativa sira konsidera ida ne’ebé mak laiha dignidade no laiha moral maibé la haree katak ida-ne’e mós nu’udar direitu ba orientasaun seksuál ka direitu biolójiku-fisiolójia, no direitu autentiku nian. Liu-husi <em>Pelacur dan Tubuh Pengbankit Birahi </em>Ester akresenta katak<em> ‘Bahwa tubuh saya tidak lagi menjadi milik saya tapi telah menjadi milik banyak orang lain dan bagi saya itu adalah hal yang sangat menyakitkan.’</em></p>



<p class="wp-block-paragraph">Sosiedade Timor nia ulun metin ho sistema ne’ebé bazeia ba Kulturál no Relijiaun ne’ebé sai dalan atu define feto nia papel hanesan sai inan-di’ak, feen ne’ebé di’ak, no feto ida ne’ebé mak ideál tuir sosiedade no família mane nian, nia hakarak—tenki sai feto ne’ebé mak virjen/perawan se lae, sosiedade ne’e la konsidera hanesan feto ka ema ne’ebé la furak ona— dala-ruma asuntu ne’e halo rejeisaun tebes ba feto-mane atu hala’o relasaun ne’ebé seguru no dignu iha família no sosiedade nia laran—senti fraku atu sai ema ne’ebé ho ninia desizaun Rasik.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Pesrpetiva Psikolójia no femenizmu nian—Feto ho nia Úteru ne’ebé hetan dominante husi sistema patriarkál, dominasaun ideia konservativa no konspirativu mitolójia—feto lakon nia aan no direitu ka desizasaun ne’ebé dignu atu feto ida kria ba nia aan rasik. Lianawati ke’e kle’an no rejeita pensamentu refere, ho oklu femenista nian, hafoin haree husi aspeitu psikolójia nian hodi hatene klaru nia kauza ba ema (mane) nia mentalidade ida ne’ebé duradoura tebes no husi pensamentu femenizmu nian rejeita hanoin sira-ne’ebé sai hanesan: podér simboliku, inferioriza, no alienasaun ba feto-sira.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Sorin seluk mak nia mós haree kona-ba tamba sa mak feto hasoru alienasaun oioin ba nia isin-lolon rasik, maske isin ne’ebé <em>handle</em> husi feto maibé iha família no sosiedade ne’ebé mak nia hela ba sempre iha limitasaun. <em>Sera que </em>tamba mane mak ho isin ka fíziku ne’ebé bo’ot liu, duké feto? Ka tamba sistema injustu ne’ebé mak sosiedade patriarkál kria sein fundamentu ida ke kle’an.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Sai husi kontrolu sosiál nian—Oinsá ita lakon <em>serigala betina </em>norma sosiál ne’ebé obriga feto atu moris de’it tuir mane nia hakarak, edukasaun informal no Relijiaun hanorin feto atu nonok no pasensia, la hanorin oinsá feto ida bele foti desizaun ba nia aan no orienta nia aan husi direitu internál. Lori liberdade no direitu autonómu husi pesoa ida nian—diskorda ba sistema ekonómu-kapitalistiku, patriarkál, no konstrusaun sosiál-sira. La’os de’it haree to’o libertasaun feto ida nia direitu maibé emansipasaun ne’ebé kle’an no luan liu mak umanidade, entre feto-mane.</p><p>The post <a href="https://radioliberdadedili.com/2025/12/10/mundu-neebe-forma-iha-feto-nia-uteru/">Mundu ne’ebé forma iha feto nia úteru</a> first appeared on <a href="https://radioliberdadedili.com">Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://radioliberdadedili.com/2025/12/10/mundu-neebe-forma-iha-feto-nia-uteru/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			<dc:creator>webmaster@radioliberdadedili.com (Raliber)</dc:creator></item>
		<item>
		<title>Negosiante Sira Preokupa Bee Moos no Sanitasaun iha Merkadu Taibesi</title>
		<link>https://radioliberdadedili.com/2025/12/04/negosiante-sira-preokupa-bee-moos-no-sanitasaun-iha-merkadu-taibesi/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=negosiante-sira-preokupa-bee-moos-no-sanitasaun-iha-merkadu-taibesi</link>
					<comments>https://radioliberdadedili.com/2025/12/04/negosiante-sira-preokupa-bee-moos-no-sanitasaun-iha-merkadu-taibesi/#respond</comments>
		
		
		<pubDate>Thu, 04 Dec 2025 04:55:43 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Notisia]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://radioliberdadedili.com/?p=11852</guid>

					<description><![CDATA[<p>Dili, 3 Dezembru 2025&#160;– Negosiante sira iha Merkadu Nasionál Taibesi lori ba oin sira-nia frustrasaun ne&#8217;ebé naruk ona kona-ba bee moos no fasilidade sanitáriu ne&#8217;ebé aat. Maski merkadu ne&#8217;e konsideradu sentru komérsiu nasionál maibe &#160;kondisaun ijiénika kontinua la&#8217;o sabraut no la hetan solusaun signifikativu husi autoridade relevante sira. Vendedor Duarte Amaral relata katak bee moos [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://radioliberdadedili.com/2025/12/04/negosiante-sira-preokupa-bee-moos-no-sanitasaun-iha-merkadu-taibesi/">Negosiante Sira Preokupa Bee Moos no Sanitasaun iha Merkadu Taibesi</a> first appeared on <a href="https://radioliberdadedili.com">Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dili, 3 Dezembru</strong><strong> 2025</strong>&nbsp;– Negosiante sira iha Merkadu Nasionál Taibesi lori ba oin sira-nia frustrasaun ne&#8217;ebé naruk ona kona-ba bee moos no fasilidade sanitáriu ne&#8217;ebé aat. Maski merkadu ne&#8217;e konsideradu sentru komérsiu nasionál maibe &nbsp;kondisaun ijiénika kontinua la&#8217;o sabraut no la hetan solusaun signifikativu husi autoridade relevante sira.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Vendedor Duarte Amaral relata katak bee moos la sufisiente ka la iha duni iha merkadu. Negosiante sira tenke sosa bee jerigen ida ho presu $0.05 hodi fase modo no produtu sira seluk ba fa&#8217;an, ka kuru bee husi uma rasik.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nia hatutan durante ne&#8217;e hala&#8217;o negosiu iha merkadu Taibesi desde iha tinan 2016 to&#8217;o ohin loron negosiante sofre bebeik kona-ba problema sanitasaun ho bee moos, maibé seidauk iha parte relevante ne&#8217;ebé bele fó solusaun ba probelama hirak ne&#8217;e, Hateten Duarte .</p>



<p class="wp-block-paragraph">“dalaruma kompaña balu mai rehabilita tia haris fatin maibé sira la hatama bee iha laran, entaun ikus haris fatin ne&#8217;e sai sabraut, nune&#8217;e bainhira negosiante sira tenke sosa fali bee hodi fase modo no produtu sira ne&#8217;ebé mak negosiante sira fa&#8217;an, inklui uza ba nesesidade sira seluk.” Tenik Duarte Amaral iha Merkadu Taibesi Quarta Feira (3/12).</p>



<p class="wp-block-paragraph">Duarte Amaral mós kestiona jestaun merkadu nian ne&#8217;ebé fraku liuliu fatin terminal ba transporte kahur malu ho fatin fa&#8217;an sasan, hamosu konfusaun no difikulta movimentu iha merkadu laran.</p>



<p class="wp-block-paragraph">“Governu presiza tau atensaun para bele halo jestaun ne&#8217;ebé di&#8217;ak iha merkadu, tanba merkadu Taibesi ho merkadu Manleu ne&#8217;e nu&#8217;udar merkadu nasional, maibé kondisaun ho situasaun ne&#8217;e la&#8217;o sabraut tebes, exemplu hanesan iha Taibesi fatin Terminal lolos motor kareta mak para, maibé ne&#8217;e ema tama hotu ba laran hodi faan sasan no motor kareta para fatin la iha”</p>



<p class="wp-block-paragraph">Isabel Pinto hanesan mos negosiante esplika <strong>problema ne’e hanesan </strong>Fasilidade hanesan haris fatin (sintina) sai aat ka la funsiona tanba bee la iha, nune’e bainhira sira iha nesesidade urjente, sira tenke ba viziñu nia uma no selu $0.25 atu uza.</p>



<figure class="wp-block-image size-large is-resized"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="1024" height="768" src="https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/12/WhatsApp-Image-2025-12-04-at-13.43.38-1024x768.jpeg" alt="" class="wp-image-11854" style="width:451px;height:auto" srcset="https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/12/WhatsApp-Image-2025-12-04-at-13.43.38-1024x768.jpeg 1024w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/12/WhatsApp-Image-2025-12-04-at-13.43.38-300x225.jpeg 300w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/12/WhatsApp-Image-2025-12-04-at-13.43.38-768x576.jpeg 768w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/12/WhatsApp-Image-2025-12-04-at-13.43.38-750x563.jpeg 750w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/12/WhatsApp-Image-2025-12-04-at-13.43.38.jpeg 1040w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption class="wp-element-caption"><strong><em>Foto: Negosiante Isabel Pinto </em></strong></figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">“durante ne&#8217;e bee la iha tanba ne&#8217;e negosiante sira tenke kuru bee husi uma, selae sosa fali bee mak uza hodi hamos sasan inklui hamos fatin ne&#8217;ebé ami uza,no bainhira iha nesesidade urjente sira tenke ba vijinu nia uma no selu ho osan $0.25”. &nbsp;Esplika Isabel.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Situasaun hirak ne&#8217;e difikulta tebes negosiante sira hodi hetan rendimentu, hodi hamosu kestaun kona-ba sustentabilidade sira-nia moris loroloron nian.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Hatan ba kestaun sira ne’e &nbsp;<strong>Artur Henrique</strong> hanesan Diretór Servisu Munisipál Jestaun Merkadu no Turizmu, fó esplikasaun katak problema ne&#8217;e la&#8217;ós tanba la iha fasilidade, maibé tanba menus konsiénsia no jestaun ne&#8217;ebé ladi&#8217;ak husi negosiante sira rasik.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Artur afirma katak bee iha duni, maibé negosiante balu uza arbiru hodi fase roupa no la jere bee ho di&#8217;ak, hodi halo bee la to&#8217;o ba negosiante seluk.</p>



<figure class="wp-block-image size-large is-resized"><img decoding="async" width="1024" height="768" src="https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/12/WhatsApp-Image-2025-12-04-at-13.43.41-1024x768.jpeg" alt="" class="wp-image-11856" style="width:506px;height:auto" srcset="https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/12/WhatsApp-Image-2025-12-04-at-13.43.41-1024x768.jpeg 1024w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/12/WhatsApp-Image-2025-12-04-at-13.43.41-300x225.jpeg 300w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/12/WhatsApp-Image-2025-12-04-at-13.43.41-768x576.jpeg 768w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/12/WhatsApp-Image-2025-12-04-at-13.43.41-750x563.jpeg 750w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/12/WhatsApp-Image-2025-12-04-at-13.43.41.jpeg 1040w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption class="wp-element-caption"><strong>Diretór Servisu Munisipál Jestaun Merkadu no Turizmu, Artur Henrique</strong></figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>“</strong>tanba movimentu ema barak tebes, loron ida bele tama vizita too 2,000 pessoas no menus rekursu umanu ba seguransa, autoridade susar atu kontrola uzu fasilidade sira ne&#8217;e, liuliu iha kalan.” Tenik Diretór Servisu Munisipál Jestaun Merkadu no Turizmu iha nia servisu fatin.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Artur Henrique husu ba negosiante no komunidade sira hotu atu iha konsiénsia no koopera hamutuk hodi uza fasilidade sira ne’e ne&#8217;e ho kuidadu atu bele servi nesesidade ema hotu nian ba presija no hakarak.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Jornalista : Octavia Maria de Rosa</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Editor : Jonas Soarez</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"></p><p>The post <a href="https://radioliberdadedili.com/2025/12/04/negosiante-sira-preokupa-bee-moos-no-sanitasaun-iha-merkadu-taibesi/">Negosiante Sira Preokupa Bee Moos no Sanitasaun iha Merkadu Taibesi</a> first appeared on <a href="https://radioliberdadedili.com">Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://radioliberdadedili.com/2025/12/04/negosiante-sira-preokupa-bee-moos-no-sanitasaun-iha-merkadu-taibesi/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			<dc:creator>webmaster@radioliberdadedili.com (Raliber)</dc:creator></item>
		<item>
		<title>Natureza Brani Helik iha Feto-nia Kotuk</title>
		<link>https://radioliberdadedili.com/2025/11/25/natureza-brani-helik-iha-feto-nia-kotuk/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=natureza-brani-helik-iha-feto-nia-kotuk</link>
					<comments>https://radioliberdadedili.com/2025/11/25/natureza-brani-helik-iha-feto-nia-kotuk/#respond</comments>
		
		
		<pubDate>Tue, 25 Nov 2025 03:22:27 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Justisa]]></category>
		<category><![CDATA[Notisia]]></category>
		<category><![CDATA[Opiniaun]]></category>
		<category><![CDATA[Radio Liberdade Dili]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://radioliberdadedili.com/?p=11832</guid>

					<description><![CDATA[<p>“Sesuatu dalam sesuatu itu sendiri (Das ding an sich)dengan, sesuatu dalam diri kita”—Immanuel Kant ”Yang baik harus dilakukan dan yang jahat harus dihindari(Bonum est faciendum, malum est vitandum).”—Thomas Aquinas Hakerek ida-ne’e hodi halo reflesaun ba selebrasaun loron ativizmunian—la’os ho reflesaun ida-ne’ebé hanoin fila-fali ba kotuk kona-ba kampaña ativizmu nian de’it iha sosiedade—hodi haklo’ot fenomena-sosiál ne’ebé [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://radioliberdadedili.com/2025/11/25/natureza-brani-helik-iha-feto-nia-kotuk/">Natureza Brani Helik iha Feto-nia Kotuk</a> first appeared on <a href="https://radioliberdadedili.com">Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph"><em>“Sesuatu dalam sesuatu itu sendiri (Das ding an sich)<br>dengan, sesuatu dalam diri kita”</em><br><strong>—Immanuel Kant</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><br><em>”Yang baik harus dilakukan dan yang jahat harus dihindari<br>(Bonum est faciendum, malum est vitandum).”</em><br><strong>—Thomas Aquinas</strong></p>



<p class="has-text-align-left wp-block-paragraph"><br>Hakerek ida-ne’e hodi halo reflesaun ba selebrasaun loron ativizmunian—la’os ho reflesaun ida-ne’ebé hanoin fila-fali ba kotuk kona-ba kampaña ativizmu nian de’it iha sosiedade—hodi haklo’ot fenomena-sosiál ne’ebé luan/bo’ot ho problema oi-oin. Entaun ha’u prefere hakerek kona-ba ‘Natureza brani helik iha feto-nia kotuk’ hodi kontribui mós ba emansipasaun feto husi prizaun androsentrizmu.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><br>Iha hakerek ne’e la reprezente feto klasse élite ekonómia-polítika (éliteburgeza), maibé, hatur ka ko’alia de’it ba feto-sira ne’ebé dez valorizada no sai klasse segundu iha sosiedade patriarkál nia embriaun. Análize ne’e mós hatur paradigma luta feto-nian nu’udar estratéjia ida hodi halo krítika no kontra<br>oxtrasizmu-sosiál, no kultura ne’ebé durante ne’e kesi metin hela sosiedade nia<br>pensamentu hodi inferioriza no konsidera feto nu’udar objetu ba servidóra no hahoris-oan.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><br>Feto-nia moris iha sosiedade patriarkál nu’udar sekuénsia ida-ne’ebé orieta absoluta husi mane—maske abilidade feto nian mós potensiál iha aspetu oioin. Sosiedade ida-ne’e la preokupa no kria meius oioin liu-husi: kulturál, idea konservativizmu, idealizmu subjetividade no ho privitizasaun ekonómia kapitalizmu hodi inferioriza feto.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><br>Istória hatudu dinámika moris husi sosiedade ida ba sosiedade seluk. Normalmente tranformasaun sosiedade la’os de’it ho kategória: Sosiolójia, Istória, no antropolójia—maibé, bele abranje liu-husi biolójia no ekonómiapolítika (instrumentu produsaun no modu produsaun).</p>



<p class="wp-block-paragraph"><br>Mudansa husi sosiedade ne’e mak forma norma-sosiál no norma familiár to’o universál. Norma sira-ne’ebé iha la’os kria moris ne’ebé emansipasaun no ballansu maibé kria barreira hasoru feto-sira. Limitasaun hasoru feto ne’e la’os kondisaun ida ke naturál maibé konstrui husi mane—ne’e nu’udar privatizasaun ba interese patriarkál-kapitalizmu neo-liberál nian.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ho korrente esplorasaun-sira mak forma natureza brani iha feto sira-nia laran—mosu movimentu barak iha nasionál, rejionál no Internasionál hodi kontra de’it ba sistema kaan-teen sosiedade androsentrizmu nian. Movimentusira moris ho diresaun Femenizmu (Polítika-femenista)—Paradigma femenizmu<br>nian la’os de’it husi movimentu ideolójia no ekonómia-polítika, maibé iha mós krítiku estudu direitu, kultura, no igualidade-sosiál.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><br>Natureza brani la hatudu ho métodu brani ho agresivu—maibé ho forsa internál, resilénsia no kulturál. Husi brani ida-ne’e hodi nega totál ba estereotipu-sira, ida-ne’e la signifika tenke hatudu brani hanesan maskulinu, maibé ho rasionál no espitimolójia luta femenizmu nian ne’ebé adaptasaun tuir kultura sosiedade-nian—Nune’e bele ezamina hodi hatur fila-fali sosiedade ida nu’udar umanu.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><br>Feto la’os de’it objetu ne’ebé influénsia mane nia hakarak, no presiza hodi orienta tuir saida mak nia interese—asumsaun ne’ebé sosiedade androsentrizmu koloka nu’udar mentalidade ida ba inferiorizasaun feto—liu-husi: definisaun<br>seksu ka tuir versaun siénsia biolójia-nian—definisaun ne’e la’os formál de’it maibé hamosu interese, diskriminasaun, klasse sosiál no kulturál.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><br>Aleinde ne’e liu-husi termu jéneru ‘Mane ho Feto’ liafuan refere la’os naturál ka permanente ne’ebé forma husi realidade maibé husi konstrusaunsosiál, hodi subjuga feto tuir kultura konservativa patriarkál-kapitalizmu nian. Iha ne’ebé la konsidera feto, maibé haree de’it nu’udar fatin ba produsaun<br>jerasaun no servidóra ne’ebé di’ak iha uma-laran.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><br>Mane sira-nia Intensaun mak feto ne’e ema ne’ebé dilema, laiha forsa,<br>laiha responsabilisaun, laiha matenek ho koñesimentu, no haree feto ne’e nu’udar<br>moris ida-ne’ebé labele dezenvolve aan. Hanoin hirak-ne’e sala no lalo’os, tan<br>de’it mane-sira nia ignoránsia mak hodi forma mentalidade ne’ebé bele dehan:<br>aproveitamentu ka oportunizmu.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><br>La sensivél bainhira feto-ida moris iha sosiedade nia-le’et ho kondisaun no<br>situasaun ne’ebé frajil liu duké mane-sira—kestaun ne’e la’os monoteismu ne’ebé<br>forma husi relijiaun katólika—La’os mós hari’i família ida sai hanesan instituisaun ki’ik ida hodi dez-valoriza feto-sira—nune’e mós la’os kria morál absurdu no klasse élite-nian hodi dogmatiza feto-sira nia direitu no liberdade atu<br>espressa.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><br>Luta femenizmu nian ne’ebé forte tenke mai ho elementu rua: 1. Konsiénsia públiku no 2. Konsiénsia pesoál. Iha konsiénsia dahuluk nian bele halo afirmasaun ho asaun ne’ebé konkreta liu-husi polítika no ideolójia iha organizasaun, movimentu no partidu-sira, maibé depende ba nia objetivu atu konkista iha assuntu saida. Elementu daruak nian forma sujeitu nia-aan ho koñesimentu no análiza ne’ebé krítiku liu-husi psikolójia-femenizmu nian hodi kontestualiza ba realidade sosiál.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><br>Elementu rua ne’ebé esplika iha anterior atu lori ita ba haree sá kondisaun ida mak bele garante feto Timor-oan sira-nia mentalidade ne’ebé kria podér internál? Halo ha’u hanoin fali kona-ba bainhira ha’u sei hala’o estudu<br>apredizajen iha banku universitáriu: ha’u hanoin iha universitáriu bele kria kurikulum ida ho paradigma femenizmu nian hodi deztroi sistema-patriarkál ne’ebé konstrui husi manipulasaun maskulinu-konservativa sira, maibé, kontradiz ho saida mak ha’u espekta.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><br>Lahó de’it ida-ne’e iha sosiedade ne’ebé pertense iha ha’u-nia rezidénsia mós nia pensamentu/mindset haree feto nu’udar ema segundu iha família aleinde mós sosiedade. Buat ne’ebé halo ha’u admira uituan ne’e mak bainhira kultura andosentrizmu ne’e bele ejemónia mane no feto sira-nia hanoin.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><br>Sistema ida-ne’e halo feto-sira ne’ebé moris iha erra modernu ida-ne’e mós konkorda, no fó lejitimasaun, kestaun ne’e forma husi sírkulu moris no forma husi mentalidade kolonialista no invazaun nian—ne’e nu’udar problema prisinpál ida atu ita bele kontra no halo ezaminasaun ba fallansu sira hodi to’o ba forma sosiedade ida iguál, justu, sein esplorasaun no esploitasaun husi ema ba ema.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><br>Kondisaun objetiva ida oinsá mak bele enkoraja feto-sira nia brani? No tamba sá mak feto tenke kria asaun konkreta hodi luta? Será ke feto-sira luta ba direitu relativa ho absoluta ne’e tamba termu ‘Feto’ ka tamba umanidade?.<br>Mahusuk hirak-ne’e nu’udar reflesaun ida ne’ebé krítiku, no alternativa ba konsiénsia ema ida-idak nian.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><br>Ho ida-ne’e, ita presiza kria espasu rezisténsia—espasu rezisténsia la’os<br>liu-husi konfrontasaun direita, maibé, bele kria paradigma-sira liu-husi: 1.edukasaun populár ho polítika jéneru, ideolójia, no metodolójia feminizmu iha kurikulum,  2. Solidariedade la haree ba jéneru maibé kria movimentu<br>emansipasaun umanidade,  3. Halo mudansa kulturál, la signifika halakon identidade maibé propoin transformasaun ba ema-nia hanoin/Mindset, no 4. Luta koletivu ba hadau podér estadu hodi kria moris ne’ebé umanizmu.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><br>Liafuan natureza brani helik iha feto-nia kotuk la’os iluzaun, telenovela no paradoksiál maibé liafuan ida-ne’e moris husi kondisaun matéril ida-ne’ebé eziste iha feto ida-idak nia-aan—tan de’it ita moris iha sosiedade ida-ne’ebé orienta itania hanoin no fé ne’e katak: podér husi sosiál, kulturál, ekonómia-polítika ne’e<br>konsentra hotu iha mane. No ita mós la admira ho ontolójia-sira ne’ebé la tuir ema-nia rasionál, entaun presiza re-define ita-nia aan hodi kestiona norma sosiálsira ho asaun konkreta.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><br>Atu to’o ba iha asaun konkreta ne’ebé bele halo deztroisaun ba sistemapatriarkál ne’e mak presiza uza métodu no estratéjia oi-oin—meius saida de’it bele halo importante bele konvense no diminui sistema aat ida-ne’e—sistema ne’e<br>la’os espontañamente iha, nia mosu tamba interese podér tirania, ho podér ekonómia-polítika.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><br>Luta feto-nian iha tempu modernu ne’ebé hakat dau-daun ba postmodernu la’os de’it ho paradigma ida—ho dimensaun oi-oin iha aspetu hotu depende ba kondisaun ne’ebé permite, hodi konkista ba umanidade ne’ebé moris ho iguál, tenke halo internalizasaun ba mekanizmu luta ne’ebé fiar nu’udar doutrina/mata-laran ne’ebé bele handle—ho liberdade ne’ebé útil no garantidu mak presiza brani—brani ne’e rasik la mosu derepente de’it, mosu husi kadernizasaun—kadernizasaun ne’e tenke adekuadu no transparánsia tuir natureza ne’ebé helik iha ema ida-idak nia-aan, liu-liu feto-sira.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><br>La’os orgullu de’it moris hanesan feto no simu liafuan ida feto/femenina ho obedese, oinsá atu buka nia sentidu filosofia husi liafuan ne’e rasik—no liafuan ne’e lori justisa ka injustisa ba ita-nia moris iha planeta terra ida-ne’e. Ho ida-ne’e, konjuntu forsa ida husi sosiedade-feto no mane progresivu ne’e importante tebetebes hodi habrani malu iha emansipasaun feto, la’os de’it emansipasaun feto maibé ho misaun ida katak emansipasaun ne’e ba umanidade—tenke hari’i ona papél krítiku iha ulun hodi hatan: La’e ba kultura konservativa/patriarkál ne’ebé la soin lia-lo’os maibé sai fali pragmátiku ba anti-umanidade.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><br>Durante ne’e dominasaun sistema patriarkál/androsentrizmu no oxtrasizmu-sosiál sira-ne’e buras no kontinua sai hanesan jenétiku ida—no sosiedade ne’e la hanorin feto-sira oinsá foti desizaun maibé hanorin de’it oinsá rona, no hala’o tuir—direitu autonómu ida nu’udar feto-nian ne’e lakon nia axiolójia lolo’os hanesan umanu. Emansipasaun feto ne’e prioriedade iha família, sosiedade, estadu internál, to’o nivél globál.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><br>Tempu ona tenke halo mudansa ida-ne’ebé signifikativu ba hanoin sirane’ebé mak kria klasse iha aspetu oi-oin. Deztroi asaun komudifikasaun feto-nia isin iha merkadu (Sistema-kapitalizmu). Forma natureza luta ne’ebé brani hahú husi forsa internál feto ida-nian no koletivizmu, útiliza mekanizmu edukasaunpopulár, no hatur paradigma femenizmu ne’ebé klaru iha kurrikulum edukasaun ka iha ensinu superior—nune’e bele halo emansipasaun ba feto-nia direitu ida ne’ebé inkestionável.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Husi:  Elsa B. P. Da Costa<br>Editór: Maunelson AmaY</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"></p><p>The post <a href="https://radioliberdadedili.com/2025/11/25/natureza-brani-helik-iha-feto-nia-kotuk/">Natureza Brani Helik iha Feto-nia Kotuk</a> first appeared on <a href="https://radioliberdadedili.com">Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://radioliberdadedili.com/2025/11/25/natureza-brani-helik-iha-feto-nia-kotuk/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			<dc:creator>webmaster@radioliberdadedili.com (Raliber)</dc:creator></item>
		<item>
		<title>MDI ho Parseiru Sira Diskute Diversifikasaun Ekonómia iha Oe-Cusse</title>
		<link>https://radioliberdadedili.com/2025/09/25/mdi-ho-parseiru-sira-diskute-diversifikasaun-ekonomia-iha-oe-cusse/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=mdi-ho-parseiru-sira-diskute-diversifikasaun-ekonomia-iha-oe-cusse</link>
					<comments>https://radioliberdadedili.com/2025/09/25/mdi-ho-parseiru-sira-diskute-diversifikasaun-ekonomia-iha-oe-cusse/#respond</comments>
		
		
		<pubDate>Thu, 25 Sep 2025 03:22:17 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Notisia]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://radioliberdadedili.com/?p=11812</guid>

					<description><![CDATA[<p>Palaban, Oe-Cusse, 23 Setembru 2025 – Mata Dalan Institute (MDI) hamutuk ho organizasaun parseiru sira hala’o Dialogu Fórum entre grupu produtivu ho representante governu, ho objetivu atu haburas dezenvolvimentu setór produtivu no diversifika ekonomia iha Timor-Leste. Diretor Ezekutivu MDI, Estevanos Coli, dehan katak espozisaun ne’e serve nu’udar plataforma atu troka experiénsia, aprende malu, no reforsa [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://radioliberdadedili.com/2025/09/25/mdi-ho-parseiru-sira-diskute-diversifikasaun-ekonomia-iha-oe-cusse/">MDI ho Parseiru Sira Diskute Diversifikasaun Ekonómia iha Oe-Cusse</a> first appeared on <a href="https://radioliberdadedili.com">Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph"><strong>Palaban, Oe-Cusse, 23 Setembru 2025</strong> – Mata Dalan Institute (MDI) hamutuk ho organizasaun parseiru sira hala’o Dialogu Fórum entre grupu produtivu ho representante governu, ho objetivu atu haburas dezenvolvimentu setór produtivu no diversifika ekonomia iha Timor-Leste.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Diretor Ezekutivu MDI, <strong>Estevanos Coli</strong>, dehan katak espozisaun ne’e serve nu’udar plataforma atu troka experiénsia, aprende malu, no reforsa kolaborasaun entre grupu foin-sa’e sira no koperativa iha munisípiu hotu-hotu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nia sublinha katak ekonomia nasional presiza husi base ida ne’ebé forte iha agrikultura, turismu no setor produtivu seluk, tanba Timor-Leste la bele depende de’it husi setor petrolíferu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">“Ita hanoin katak dezenvolvimentu produtivu nee sei lori tempu naruk, maibé di’ak liu investe agora atu garante sustentabilidade ekonomia ba futuru,” hateten Diretor MDI iha Palaban, Oe-Cusse.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Eventu ne’e envolve 20 grupu produtivu ho partisipasaun husi 13 munisípiu, inklui produtor foin-sa’e sira. Nomos, autoridade governu liuhusi Sekretaria Estadu Kooperativa (SEKOOP)</p>



<p class="wp-block-paragraph">Chefe Gabinete SEKOOP, <strong>Leovigildo Belarmino</strong>, mos fó énfaze katak juventude tenke uza nia kreatividade, inovasaun, no dijitalizasaun atu hahu negosiu no evita tur tempu la di’ak. Nia husu foinsa’e atu labele de’it “observador”, maibé sai instrumentu dezenvolvimentu ba komunidade.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Governu atravéz SEKOOP promete kontinua fó apoiu ba kooperativa no grupu produtivu, hamutuk ho ONG no parseiru internasionál.</p>



<figure class="wp-block-image size-large is-resized"><img decoding="async" width="1138" height="972" src="https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/09/snapedit_1758770396001-edited.jpeg" alt="" class="wp-image-11815" style="width:474px;height:auto" srcset="https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/09/snapedit_1758770396001-edited.jpeg 1138w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/09/snapedit_1758770396001-edited-300x256.jpeg 300w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/09/snapedit_1758770396001-edited-1024x875.jpeg 1024w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/09/snapedit_1758770396001-edited-768x656.jpeg 768w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/09/snapedit_1758770396001-edited-750x641.jpeg 750w" sizes="(max-width: 1138px) 100vw, 1138px" /><figcaption class="wp-element-caption">Chefe Gabinete SEKOOP, <strong>Leovigildo Belarmino</strong></figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">“SEKOOP ne&#8217;e hanesan instituisaun governu ninian ne&#8217;ebé mak liga ba setor barak ami husi SEKOOP nakloke ba ita hotu liu-liu ba foinsa&#8217;e sira, la&#8217;ós SEKOOP de&#8217;it ha&#8217;u hanoin sosiedade sivil sira mos apoiu nakloke ba ita boot sira, NGO no parseiru sira nia hakarak mos atu dezenvolve ita nia ekonomia iha rai laran” dehan<strong> Leovigildo Belarmino</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Fórum ida ne’e mós fó énfaze katak governu, komunidade, setor privadu no organizasaun sivil sira tenke hamutuk atu inviste iha setor produtivu, inklui aproveita fundu minarai nian.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Atividade ida nee organiza husi <strong>OXFAM, MDI, APFTL, AJTL, TILOFE, EAMO no FJDE</strong>, ho orsamentu total $38.000, no hala’o iha etapa diferente inklui RAEOA. Tema jeral fó fokus ba: <strong>“Promove Foinsa’e iha Setor Produtivu – Investe Agora.”</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Jornalista : Arlindo Rui Nunes</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Editor : Jonas Soares</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"></p><p>The post <a href="https://radioliberdadedili.com/2025/09/25/mdi-ho-parseiru-sira-diskute-diversifikasaun-ekonomia-iha-oe-cusse/">MDI ho Parseiru Sira Diskute Diversifikasaun Ekonómia iha Oe-Cusse</a> first appeared on <a href="https://radioliberdadedili.com">Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://radioliberdadedili.com/2025/09/25/mdi-ho-parseiru-sira-diskute-diversifikasaun-ekonomia-iha-oe-cusse/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			<dc:creator>webmaster@radioliberdadedili.com (Raliber)</dc:creator></item>
		<item>
		<title>Em Maputo, artistas de Timor-Leste afirmam cultura em residência artística internacional</title>
		<link>https://radioliberdadedili.com/2025/09/23/em-maputo-artistas-de-timor-leste-afirmam-cultura-em-residencia-artistica-internacional/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=em-maputo-artistas-de-timor-leste-afirmam-cultura-em-residencia-artistica-internacional</link>
					<comments>https://radioliberdadedili.com/2025/09/23/em-maputo-artistas-de-timor-leste-afirmam-cultura-em-residencia-artistica-internacional/#respond</comments>
		
		
		<pubDate>Tue, 23 Sep 2025 10:22:39 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Notisia]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://radioliberdadedili.com/?p=11805</guid>

					<description><![CDATA[<p>RALIBER- Orlanda Mendonça e Olga Boavida chegaram a Maputo vindas de Timor-Leste, trazendo consigo histórias, músicas e gestos que atravessam gerações. Orlanda, cantora e declamadora de 18 anos, partiu da sua ilha mãe com a sensação de entrar num mundo distante, mas imediatamente próximo. Olga, contadora de histórias e fundadora do colectivo Haktuir Ai-Knanoik, trouxe [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://radioliberdadedili.com/2025/09/23/em-maputo-artistas-de-timor-leste-afirmam-cultura-em-residencia-artistica-internacional/">Em Maputo, artistas de Timor-Leste afirmam cultura em residência artística internacional</a> first appeared on <a href="https://radioliberdadedili.com">Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph"><strong>RALIBER-</strong> Orlanda Mendonça e Olga Boavida chegaram a Maputo vindas de Timor-Leste, trazendo consigo histórias, músicas e gestos que atravessam gerações. Orlanda, cantora e declamadora de 18 anos, partiu da sua ilha mãe com a sensação de entrar num mundo distante, mas imediatamente próximo. Olga, contadora de histórias e fundadora do colectivo Haktuir Ai-Knanoik, trouxe a tradição oral timorense, convertendo narrativas ancestrais em actos de criação coletiva. Durante três semanas, estas artistas mergulharam numa residência que transformou a forma como entendem resistência e afirmação cultural.</p>



<p class="wp-block-paragraph">O projecto Resistir Para Existir, organizado pela Associação Cultural Scala em parceria com Khuzula Investments e apoiado pelo PROCULTURA, financiado pela União Europeia e cofinanciado pelo Camões, I.P., reuniu artistas emergentes de Timor-Leste, Angola, Cabo Verde, Guiné-Bissau, Moçambique, Portugal e São Tomé e Príncipe. O objetivo: recriar manifestações artísticas ligadas às lutas de libertação colonial e às resistências antifascistas, cruzando memórias e ritmos de diferentes territórios lusófonos.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Orlanda e Olga participaram de oficinas intensas de música, dança e teatro. A dança timorense Furak e a narrativa oral integraram-se nos ensaios coletivos, dialogando com ritmos tradicionais de Cabo Verde, as coreografias do tchiloli de São Tomé e Príncipe e movimentos da makwela guineense. Cada sessão tornou-se um laboratório vivo, onde melodias, gestos e palavras eram constantemente reconfigurados.</p>



<figure class="wp-block-image size-large is-resized"><img loading="lazy" decoding="async" width="683" height="1024" src="https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/09/WhatsApp-Image-2025-09-23-at-19.16.42-683x1024.jpeg" alt="" class="wp-image-11807" style="width:328px;height:auto" srcset="https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/09/WhatsApp-Image-2025-09-23-at-19.16.42-683x1024.jpeg 683w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/09/WhatsApp-Image-2025-09-23-at-19.16.42-200x300.jpeg 200w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/09/WhatsApp-Image-2025-09-23-at-19.16.42-768x1152.jpeg 768w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/09/WhatsApp-Image-2025-09-23-at-19.16.42-1024x1536.jpeg 1024w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/09/WhatsApp-Image-2025-09-23-at-19.16.42-750x1125.jpeg 750w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/09/WhatsApp-Image-2025-09-23-at-19.16.42.jpeg 1067w" sizes="auto, (max-width: 683px) 100vw, 683px" /><figcaption class="wp-element-caption"><em><a href="https://www.facebook.com/profile.php?id=61550605717502">Orlanda Rosalia Mendonca</a> /Cantora de Timor-Leste</em></figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Nos ensaios, Orlanda descobriu nuances de técnicas de voz e improvisação, enquanto Olga transformava antigos contos em performances vivas. A convivência com colegas internacionais permitiu comparar estilos, ampliar repertórios e compreender que, apesar das diferenças culturais, os códigos de resistência são universais. “<em>A língua comum ajudou-nos a escutar, perceber e reinventar juntos</em>,” afirmou uma das participantes timorenses, destacando a importância do diálogo artístico.</p>



<p class="wp-block-paragraph">O espectáculo final, apresentado no Centro Cultural Moçambique-China, traduziu estas semanas de criação em narrativa performativa. Poemas de Agostinho Neto, José Craveirinha e Jorge Rebelo abriram caminho para interpretações musicais de Zeca Afonso, Cesária Évora e Rui Mingas. As artistas timorenses brilharam em segmentos de canto e dança, reforçando a presença cultural do país. Olga conduziu segmentos narrativos inspirados na tradição oral timorense, enquanto Orlanda trouxe a intensidade da sua voz em canções coletivas, integrando-se com outros ritmos e coreografias do roteiro do espectáculo.</p>



<figure class="wp-block-image size-large is-resized"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="683" src="https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/09/WhatsApp-Image-2025-09-23-at-19.16.40-1024x683.jpeg" alt="" class="wp-image-11808" style="width:473px;height:auto" srcset="https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/09/WhatsApp-Image-2025-09-23-at-19.16.40-1024x683.jpeg 1024w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/09/WhatsApp-Image-2025-09-23-at-19.16.40-300x200.jpeg 300w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/09/WhatsApp-Image-2025-09-23-at-19.16.40-768x512.jpeg 768w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/09/WhatsApp-Image-2025-09-23-at-19.16.40-1536x1024.jpeg 1536w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/09/WhatsApp-Image-2025-09-23-at-19.16.40-750x500.jpeg 750w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/09/WhatsApp-Image-2025-09-23-at-19.16.40-1140x760.jpeg 1140w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/09/WhatsApp-Image-2025-09-23-at-19.16.40.jpeg 1600w" sizes="auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>



<p class="has-text-align-left wp-block-paragraph">A residência consolidou-se como experiência transformadora. Ensaios, debates e trocas culturais intensas deram forma a uma criação coletiva que combina memória histórica, expressão contemporânea e afirmação da identidade cultural. O regresso a Timor-Leste significa levar de volta repertórios, técnicas e experiências que se entrelaçam com o quotidiano artístico local, reforçando o papel da arte como instrumento de resistência e de construção de futuro.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kontribui husi Assosiasaun Haktuir Ai-Knanoik.</p><p>The post <a href="https://radioliberdadedili.com/2025/09/23/em-maputo-artistas-de-timor-leste-afirmam-cultura-em-residencia-artistica-internacional/">Em Maputo, artistas de Timor-Leste afirmam cultura em residência artística internacional</a> first appeared on <a href="https://radioliberdadedili.com">Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://radioliberdadedili.com/2025/09/23/em-maputo-artistas-de-timor-leste-afirmam-cultura-em-residencia-artistica-internacional/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			<dc:creator>webmaster@radioliberdadedili.com (Raliber)</dc:creator></item>
		<item>
		<title>Luta Femenizmu, Entre, Egoismu</title>
		<link>https://radioliberdadedili.com/2025/04/01/luta-femenizmu-entre-egoismu/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=luta-femenizmu-entre-egoismu</link>
					<comments>https://radioliberdadedili.com/2025/04/01/luta-femenizmu-entre-egoismu/#respond</comments>
		
		
		<pubDate>Tue, 01 Apr 2025 06:27:02 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Notisia]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://radioliberdadedili.com/?p=11800</guid>

					<description><![CDATA[<p>Maunelson Amay Abstratu  Artigu ida ne’e nu’udar opiniaun ba Luta femenizmu, entre, Egoismu hodi&#160; análiza ba kontradisaun idea sira ne’ebé mosu iha kontestu luta femenizmu iha Timor-leste. Tamba sa mak luta femenizmu ne’e egoizmu? Ho perspetiva pessoál uza prosesu dedutiva no Rakyat Husein nia analizasaun kona-ba sikap keliru kaum Marxis hodi haree/leno Luta femenista sira [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://radioliberdadedili.com/2025/04/01/luta-femenizmu-entre-egoismu/">Luta Femenizmu, Entre, Egoismu</a> first appeared on <a href="https://radioliberdadedili.com">Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<h1 class="wp-block-heading has-text-align-right"> <em>Maunelson Amay</em></h1>



<p class="has-text-align-left wp-block-paragraph"><strong>Abstratu </strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Artigu ida ne’e nu’udar opiniaun ba <strong>Luta femenizmu, entre, Egoismu </strong>hodi&nbsp; análiza ba kontradisaun idea sira ne’ebé mosu iha kontestu luta femenizmu iha Timor-leste. Tamba sa mak luta femenizmu ne’e egoizmu? Ho perspetiva pessoál uza prosesu dedutiva no <em>Rakyat Husein</em> nia analizasaun kona-ba <em>sikap keliru kaum Marxis </em>hodi haree/leno Luta femenista sira iha organizasaun, movimentu tantu independente ne’ebé ho nia métodu luta diferente, iha femenizmu liberal, konservativu, progresivu, marxista no radikál. Sira ne’e hotu dala-barak ko’alia luta ba interese feto koletivu maibé iha kontráriu uituan talvez balun prátika lahó teória, no seluk hanoin ba diskusaun teória iha akademiku sira haluhan nia prátika essénsia ba harahun sistema androsentrizmu no kapitalizmu, sorin seluk mós uza feto pobreza no rurál ka kolektivu hodi atinje ba sira nia projetu. Dezenvolvimentu sosiedade nian lori ema ba kria norma sosiál, kulturál, ekonómia no polítiku liu-husi ema nia atividade loron-loron, mak forma ema nia mentalidade ho norma sira ne’ebé veinkulu iha sosiedade nia le’et. Ho ida ne’e mak ha’u hakarak akresenta perspetiva jerál sira hodi análiza ba kondisaun ne’ebé dinámika tuir podér no priveléjiu ne’ebé tuir lolo’os ema hotu sente no komprende maibé mosu kontradisaun ida hodi promove pessoál ida nia interesse ho diresaun ne’ebé la klaru maibé hatudu de’it intelektuál. Liafuan xave sira: Luta, egoizmu, norma, no atividade sosiál</p>



<h1 class="wp-block-heading">Ema no Koñesimentu</h1>



<p class="wp-block-paragraph">Liafuan ida Ema dala-barak filozofu sira fó nia definisaun oin-oin, ema hanesan ser sosiál, kriasaun maromak nian, animál rasionál no ema mak buat moris ida ne&#8217;ebé mak bele produz buat ruma. Iha ne&#8217;e ita haree katak ema mak buat moris ida ne&#8217;ebé bele halo transformasaun no forma normativu sira i no mós kria relasaun emosionál ho ema seluk no natureza. <strong>&nbsp;</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Umanu ida dezenvolve aan liu-husi prosesu atividade sosiál, biolójia no psikolójia no koñesimentu ne&#8217;ebé forma husi prátika ne&#8217;ebé kada loron sempre movimentasaun eh&nbsp; hala&#8217;o buat ruma ne’ebé ele tulun nia moris ne’e kontinua ba oin. Ema hanesan alvu prinsipál iha koñesimentu, no nia ejisténsia bele hala&#8217;o nia kriasaun, transformasaun foun to’o nia moris hetan finalidade. <strong>&nbsp;</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Koñesimentu mai husi emperikamente, no realidade hanoin sira. Koñesimentu justifika husi realidade to&#8217;o ba aprofunda nia mentalidade ida ke rasiosínu. Iha koñesimentu transforma ba abilidade atu hatur norma sosiál sira, la&#8217;os naturál buat ida kesi metin ema iha vida sosiál. Se bele análiza tuir área filosofia direitu sira nia haree iha lei irasionál ida ne&#8217;e demais ilustradu liu, entaun ema moris iha lei rasionál sira. <strong>&nbsp;</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Entre ema iha prinsípiu ho koñesimentu sira. Hanoin katak moris ne&#8217;e iha ínisiativa ho hala&#8217;o nia verdade. Liberdade lo&#8217;os atu koñese hodi hasa&#8217;e kualidade esperénsia sira ba hala&#8217;o estudu sientífíku sira. Maibé barak liu hahú ho materiál manuál ba mudansa teknolójia sira ne&#8217;ebé frájil to&#8217;o iha avansadu. Ema nia koñesimentu útil no razoavél fornese husi prátika beibeik, hodi re-kontrui teória foun no teória ne’ebé reziste.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Hasa&#8217;e esperénsia dala-barak ita komprende ida ne&#8217;e nu&#8217;udar kreximentu ba ema nia esforsu hodi hetan nia valor lolo’os, talvez iha fallansu maibé dinámika la’os estatika. Iha mudansa sira mak hatur ema presiza iha étika no morál tuir versaun lei irasionál. Sosiedade presiza liu ema ne&#8217;ebé iha koñesimentu hara&#8217;ik aan no la&#8217;o tuir prátika dez-evidénsia ne&#8217;ebé sai norma. Ema hanoin de&#8217;it saida mak ita hala&#8217;o maske laiha kolaborasaun maibé bele hala&#8217;o de&#8217;it nu&#8217;udar ema ne&#8217;ebé iha koñesimentu ho haraik aan. Tuir lolo&#8217;os tenke sobu, la&#8217;os simu nu&#8217;udar doutrina. <strong>&nbsp;</strong></p>



<h1 class="wp-block-heading">Sosiedade no klasse sosiál</h1>



<p class="wp-block-paragraph">Sosiedade foun ne&#8217;ebé iha modernu to&#8217;o mai iha posmodernidade ema komesa hanoin no dezenvolve pensamentu siéntifiku sira liu-husi vida kotidiana, livru, jurnál no mídia masa sira. Ema ne&#8217;ebé moris hanoin oinsá moris ne&#8217;e bele satisfeitu tuir kondisaun. Entaun ho ida ne&#8217;e presiza hala&#8217;o nia servisu maka&#8217;as hodi&nbsp; to&#8217;o ba atinjementu ida ho verdade.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Evoluisaun ema, sosiedade no natureza la ses malu sempre nakait ba malu, iha kontradisaun sira mak hamosu buat ruma, husi kontradisaun interna, médiu no esterna mak forma prátika ida ne’ebé ho nia objetividade, hodi re-akumulasaun ba teória ida ke mais&nbsp; estruturál.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Tansá ita ko&#8217;alia evoluisaun ema, sosiedade no natureza? Tamba sira ema, sosiedade no natureza ne’e iha relasaun intimu ba malu, la haketak sira sein razaun ida ho fundamentu, sira iha dependénsia ba malu.Ema nia moris atu hahú moris nafatin ba oin iha obrigatóriu presiza tebes natureza. Ema, sosiedade no natureza la’os bu’at ida ne’ebé la booa-an maibé dinámika tebes.&nbsp; Iha kreximentu infra-estrutura sira to&#8217;o ba forma asaun ida super-estruturál, ema uza nia rásio hodi luta.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Sosiedade ne&#8217;e mudansa tan ejisténsia umanu nian emosionál iha relasaun entre estrutura sosiál. Husi forma sosiál mak hahoris línguajen sira, hatur eh fó hatene ema nia moris ne&#8217;e iha separasaun entre Mane no Feto. Iha tipu maskulinu no femenina mak fasilita mane no feto nia dilema iha sosiedade nia le&#8217;et.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Sosiedade hatur ka fó hatene ba ema iha momentu ne&#8217;ebé iha tinan rihun ba rihun liu ba, ho termu Mane no Feto, haketak ona esénsia lolo&#8217;os husi umanidade. Sira haree ho maneira ne&#8217;ebé mais urjénsia, tansá mak ha&#8217;u hateten nune&#8217;e iha ne&#8217;ebé sosiedade uluk liu ba, ema haree husi forsa ema nian laiha peskiza no peskiza sientifika hanesan mundu oin loron hodi fó naran ba objetu ka sujeitu ida. Entaun iha sosiedade ohin loron ema define Mane no Feto primeiru liu iha parte biolójia, psikolójia no forsa traballu.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Mane sira tuir siénsia biolójia haree husi orgaun isin lolon nian. Sai mane nia tenke iha penis, esperman, hasan rahun. Se Feto karik ema haree liu ba iha vájina, hirus matan no bele kous oan. Iha psikolójia ema haree Mane no Feto liu-husi emosionál dala-barak ema haree katak feto sira nia mentalidade ne&#8217;e tun liu duké mane. Iha ema psikolójiku sira fó sira nia peskiza sira kona-ba ida ne&#8217;e ikus mai femenista sira diskorda no buka hatene hodi halo&#8217;os no balun mós sira foti hanesan referénsia.</p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;Iha forsa traballu ne&#8217;e sosiedade hanoin katak feto labele hala&#8217;o servisu todan no barak liu hanesan ho mane bainhira sira mensturasaun no isin rua. Klasse sosiál ne’e hahú mosu bainhira ema hanoin oinsá&nbsp; bele haketak servisu, no mudansa iha biolojikamente, ikus mai iha família ida mane mak tenke iha direitu ba halo monopolizasaun.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Análiza ba parte sira anterior hatudu katak sosiedade uluk liu ba forma morál sosiál no hatur norma sira ne&#8217;e la&#8217;os tamba sira mak hakarak de&#8217;it ka laiha razaun ne&#8217;e lae, kondisaun ida mak obriga no tempu eh fatin diferente ho sosiedade ida agora. Bainhira sira hanoin kria norma to&#8217;o ohin loron maske balun la kondisiona ona. Maibé ida ne’e sai hanesan koñesimentu no esperénsia ba sistema kapitalizmu no androsentrizmu hodi superioriza nafatin.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Klasse sosiál ne&#8217;e akontese tan momentu ne&#8217;ebé sosiedade uluk hatur norma sira la hanoin ho komprensivu katak iha futuru mai sei sai kauzalidade, inseguradu, insatisfasaun no nia benefísiu ba klasse ida ne’ebé superior no médiu duké baixa. Aproveita momentu hanesan interpreta la tuir sosiedade ida uluk forma ikus mai mosu klasse superiorizasaun no inferiorizasaun.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Iha ne&#8217;e atu dehan labele hanoin fó sala maibé oinsá halo reflesaun ida hodi justifika nia kauzalidade no razaun fundamnetu sira iha tempu liu ba kotuk liu. Esperimentasaun oioin identifika katak sosiedade ida uluk hahú husi matrilineár depois mudansa ba monopolizasaun pratiarkál husi ne&#8217;e ema ejize atu iha parentál.&nbsp;</p>



<h1 class="wp-block-heading">Luta ho Egoista intelektuál</h1>



<p class="wp-block-paragraph">Iha luta ida ita presiza polítika no ideolójia ida ne&#8217;ebé klaru, ho ideolójia ida ne&#8217;ebé ampla no komunga prinsípiu ida ho konsisten. Organizasaun no movimentu feminista iha Timor-leste barak, maibé infelizmente husi perspetiva esternál barak seidauk deside nia paradigma no pedagójia luta ida ho klaru.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Bainhira luta ida laiha nia paradigma no pedagójia ida klaru sei lori ida sai intelektuál mamuk, teória iha maibé ita ignora, sei hala&#8217;o nia prátika ne’ebé sala. Tamba sa egoista intelektuál? haree ba situasaun dinámika hahú luta feto nian iha Europa, Afrika, Amerika no Asia Timor, ne&#8217;eba to&#8217;o ohin loron kontinua. Maské nune’e luta Femenizmu ho nia karakter no objetivu, no polítika luta diferensa, iha femenista Liberál, Marxis, Radikál, Progresivu no Independente.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Femenista Timor-leste mós aranka luta ba hasoru injustu sosiál, maibé laiha baze ida ne&#8217;ebé atu bele fortifika. Barak fiar aan ho intelektuál laiha análiza kondisaun multi-kulturál ne&#8217;ebé mak iha Timor-leste nu’udar doutrina ida ba sira. Ignora nia feto maluk no kondisaun real, no mane maluk sira. Ema&nbsp; seidauk iha konsiénsia ba hamate klasse individuá, maibé ho ema ne&#8217;ebé iha relasaun emosionál seidauk garante luta ne’e ba oin ho adekuadu.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Luta signifika reziste opresaun no esplorasaun ne&#8217;ebé ita diskorda. Luta la&#8217;os de&#8217;it oinsá atije ita nia objetivu pesoál, luta la&#8217;os ita mak manan ba komprimisiu maibé oinsá forma moris ema hotu-hotu nian ne&#8217;ebé iha atendimentu tuir nia kondisaun la&#8217;os iguál. Iha baze istória hatur iha istória oioin, ideolójia no polítika maibé labele halo assumsaun tomak de&#8217;it diferente nasaun diferente kondisaun, kultura emosionál no relasaun sosiál. Timor-leste ne&#8217;e Timor-leste nia psikolójia no baze sosiolójia no antropolójia la&#8217;os Europa.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Pontu frakeza ne&#8217;ebé sai hanesan luta Femenizmu iha Timor-leste mak estilu ida ne&#8217;ebé luta ba hanoin dominasaun palku, interese individuál ne&#8217;ebé intelektuál, ba hametin nesesidade privadu, forma gramatikál akademika, estilu línguajen no ida ne&#8217;ebé presiza liu ezamina mak posizaun la klaru. Maske iha títulu ba luta lo&#8217;os iha palavra maibé iha prátika diferente. Tuir lolo&#8217;os tenke análiza kondisaun&nbsp; ida ne&#8217;ebé ho klasse no iha nia formas kulturál ne&#8217;ebé multidimensionál.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Se beibeik laiha seriedade atu komprende kondisaun Timor-leste nian ho baze istória, sosiolójia no antropolójia nian mak iha luta ba kompleta objetivu privadu. La sadere ba teória ida ho klaru hodi direje luta ikus mai la hatene dalan atu ba lo’os ne’ebé. Se hakarak reformasaun sei la tulun sosiedade bainhira tau aan iha luta ho memoria Direitu umanus, luta pragmátiku sira. Ema hotu nia optimisaun mak luta ba harahun sistema ne’ebé dezumanu no hatur sistema foun ho modelu tratamentu tuir kondisaun moris duké iguál.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Se laiha obtivu klaru, métodu di&#8217;ak no forma didi&#8217;ak estratéjia luta, no ejisténsia organizasaun no movimentu sira sai de&#8217;it inteletuál, hodi promove aan ba kolaborasaun klasse. Bainhira sei eskola ko&#8217;alia luta, no bainhira serbisu iha organizasaun hanoin projetu. La hanoin feto rurál, vítima sira ne&#8217;ebé violada, haluhan nia feto sira seluk iha parte relijiaun, akademiku, arte marsiál no rituál, instituisaun, negosiante, seks worker no seluk tan.&nbsp;</p>



<h1 class="wp-block-heading">Luta ho pozisaun namlele</h1>



<p class="wp-block-paragraph">Afinál ema hahú inísiu nakonu ho nafsu ka kan ida ne&#8217;ebé atu domina nia aan no ema seluk. La&#8217;os ida ne&#8217;e de&#8217;it maibé mós hakarak domina natureza, hodi kria instituisionalizasaun. Moris ne&#8217;e kompleksu tebes, tan ne&#8217;e ema hanoin oinsá bele luta ba hadau nia liberdade no propriedade sira. Ema hanoin sira iha liberdade no propriedade sira bele halo sira kontente la hanoin saida mak iha propriedade ne&#8217;e nia laran sei hamosu klasse esploradu no esploitadu.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Infelizmente kada versaun eh istória sira nakonu ho luta, luta ba moris di&#8217;ak no luta lori ema ba forma família, komunidade, sosiedade no nasaun ida até ke ema hanoin kona-ba relasaun globál. Iha luta la&#8217;os feto de&#8217;it no la&#8217;os mós mane de&#8217;it, hirak ne&#8217;e hotu iha razaun rasik atu luta ho nia interese mak diferente, ida ne&#8217;e mak Tomas Hobbes dehan &#8220;Homo homini lupus&#8221;.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Será ke luta femenizmu iha Timor-leste posizaun namlele? Krusiál tebes atu ita bele diskute assuntu ida ne&#8217;e, buat rua ne&#8217;ebé ejiste ko&#8217;alia assuntu femenizmu iha Organizasaun no Movimentu bele dehan ida lukrutivu no ida non lukritivu. Ejisténsia femenizmu iha Timor-leste barak mak diskusaun, semináriu, workshop no palestra sira to&#8217;o de&#8217;it iha nivél ida oinsá valoriza feto no mane ho feto iha direitu hanesan, namlele ne&#8217;e iha kedas momentu ne&#8217;ebé la hanoin hetan oinsá harahun sistema ne&#8217;ebé sai kauzalidade.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kauzalidade lolo&#8217;os mak sistema androsentrizmu no kapitalizmu iha mizojinizmu. Se luta femenizmu ida haluhan buat tolu ne&#8217;e la kombina hamutuk mak nafatin subordina aan ba iha Familializmu, se lae hakilar beibeik maibé to&#8217;o de&#8217;it iha rekomendasaun ho asaun ne&#8217;ebé pasífiku la konsege muda buat ida, no la konsege konkista luta sei iha tendénsia ba hametin sistema kapitalizmu, tan ita hili dalan dame.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Luta femenista ein kaixa mane sira iha laran hodi internaliza, konsensializa no radikaliza luta ne&#8217;e ba oin, lae so iha de&#8217;it relasaun emosiál no se mak konsiénsia no komprende teoria ida nia uza liberdade pesoál ko&#8217;alia luta femenista. Entaun luta ne&#8217;e falla bainhira femenista sira ne&#8217;ebé sei eskola hanoin luta maibé iha de&#8217;it nivél teoria (Pasivu). Se bainhira forma família, servisu, laiha ona tempu ba mobiliza no kobre feto hotu nia nesesidade ka bareira sira.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ho ida ne&#8217;e mane mak nafatin iha podér atu domina ba patrimóniu eransa sira no kria instituisionaliza iha sosiedade. Sosiedade pratiarkal kontinua buras ba beibeik, sistema feudalizmu mós nafatin manifesta aan husi sistema kapitalizmu nia laran hodi kesi metin feto sira.&nbsp;</p>



<h1 class="wp-block-heading">Prátika la hatene nia finalidade</h1>



<p class="wp-block-paragraph">Sistema ida sai kauzalidade mak androsentrizmu no kapitalizmu. Organizasaun femenista sira prátika barak maibé la hatene nia harahun sistema saida! Sira nia prátika oinsá muda ema nia mentalidade husi faze ida ba faze seluk, pasivu liu duké radikalizasaun. Afinál prátika ne&#8217;e buat ida ne&#8217;ebé mak útil atu transforma eh kontra sosiál injustu sira, la&#8217;os haree de&#8217;it ba nia idade no tipu ida ka rua de&#8217;it maibé iha aspeitu ne&#8217;e interligadu. Bruyere no Marcondes define kona-ba prátika:</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prática é útil para todas as idades, todos os sexos e para todas as condições sociais; ela nos consola da felicidade do outro, de nossos fracassos, do declínio de nossas formas ou de nossa beleza; ela nos arma contra a pobreza, a velhice, a doença, a morte, contra os ignorantes e as pessoas maliciosas (LA BRUYÈRE apud MARCONDES, 2011, p.15).&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Faze seluk ba anota andosentrizmu no kapitalizmu manifesta nia inferiorizasaun ba feto ho maneira fasil liu. Femenista sira hanoin sira iha obrigasaun ba luta/prátika kontra sistema hafoin sosiedade la intende tan inferiorizasaun ne&#8217;e avansadu. Ohin loron kapitalizmu ho andosentrizmu kria manipulasaun liu-husi produtu merkadu. Andosentrizmu kria estigmasaun no manifesta nia hakarak hodi fó biban ba kapitalizmu hetan lukru.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Organizasaun no movimentu femenista iha Timor-leste tarde atu haree hetan sistema patriarkál no kapitalizmu dezenvolve aan ho avansadu ona. Maibé sira sei interpreta no komprende iha nivél klassika. Organizasaun sira luta ba eventuál, luta ba projetu no luta ba parecer ka rekomendasaun laiha mudansa estruturál.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Sosiedade andosentrizmu no kapitalizmu halo nia produtu sira no lalaok globalizasaun ida ne’ebé avansadu hodi halo feto sira sai produtu ba merkadu, livre, laiha limitasaun, produtu ne’ebé kapitalista sira produz ne’e tuir kondisaun ema nian, balun sira halo liu husi ema nia kapasidade kompra nian, karik nune’e se ema laiha intensaun atu útilizasaun mak sei hetan stigmasaun sira, katak feto sira la update no laiha mudansa, maka obrigatoriamente tenke sosa produtu sira ba hadi’a aan. Ida ne’e nu’udar mekanizmu ida oinsá bele halo feto no mane ne’e laiha kapasidade finansiál atu faan sira nia forsa hodi hetan valor iha merkadu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kontestu Timor-leste luta femenista nian hahú diskusaun akademika la envolve grupu feto sira ne&#8217;ebé iha rurál, uza linguajen Osidentál nian oinsá ema bele komprende katak luta/prátika ida ne&#8217;e asaun kolektivu ba kombate diskriminasaun no violasaun hasoru feto nian hodi kore korente esploradu sira hodi manan ba liberdade no moris iha propriedade koletivu. Kampaña barak iha mídia uza termus ne&#8217;ebé sosiedade la hatene, entaun prátika ida ne&#8217;e to&#8217;o de&#8217;it pasifiku no selebrasaun eventuál.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Elemetu prinsipál sira ne’ebé sai dominiu iha mundu, ne’e klasse sosiál liu-husi produsaun sira. Liu-liu linguajen sira ne’ebé ema uza ho subjetividade ka personalidade sira mak hahoris, kontinua hametin beibeik sistema dez-umanu no privatizasaun ba klasse sira ne’ebé laiha oportunidade ba assesu ka hetan valorizasaun husi nia sobrania rasik. Tan rekursu sira husi natureza nian fornesementu na’in ba modu produsaun sira akumula hotu ba nia interese.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Movimentu femenista balun fali mós preokupa liu ba iha Teória, entaun forma nia prátika ne&#8217;ebé pasivu. Se prátika pasivu signifika diresaun nakdoko, bainhira kondisaun ekonómia aperta hili dalan ba submete aan halo kolaborasaun ho idea iliberal sira. Luta la hatene nia finalidade mak sei husik luta hirak ne&#8217;e hanesan memoria (ego intelektuál).</p>



<p class="wp-block-paragraph">Funsaun luta la konsisten kondisaun familiar obriga, ein prinsípiu lakon ho morál koletivu mak nia narasaun luta la to’o iha testu lolo’os. Narasaun ihna testu lalo’os ona mak sei husik le’et de’it, maské kontestu ne’e grave. Bainhira funsaun luta ne’e laiha finalidade mak envolvimentu luta iha movimentu femenista sei to’o de’it iha organiza palku, promove aan, estilu liguajen akademika, no kontra issue ne’ebé temporária sira hodi haluhan nia essénsia. Hanesan saida mak ema Anarkizmu individualista ida akresenta katak &#8221; Ha&#8217;u la serbisu ba ideia ida, maibé ha&#8217;u serbisu ba ha&#8217;u nia-an rasik, (Max Stirner, 1806-1856).&#8221; <strong>&nbsp;</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Lakon ona luta ida, nia essénsia mak iha tendénsia ba nega rasik nia natureza ba luta. Iha sosiedade luta femenista mai ho nia narrativa oioin. Argumentativu tenke kompresivu, krítiku no halo análiza tuir fenomena ne’ebé integradu. Femenista sira nia prátika iha Timor-leste ho oklu universalizmu, liberdade expressaun la’os hatudu luta femenista ne’ebé envolve feto pobreza no rurál sira, mobiliza, kaderniza no dudu luta ne’e ba oin hodi kee sai nia abut lolo’os husi sistema kapitalizmu no patriarkál. Se lae sei sai perigozu liu iha luta/prátika iha nia kontradisaun bele hamosu diskriminasaun no prátika injustu (Rasiál intelektuál).&nbsp;</p><p>The post <a href="https://radioliberdadedili.com/2025/04/01/luta-femenizmu-entre-egoismu/">Luta Femenizmu, Entre, Egoismu</a> first appeared on <a href="https://radioliberdadedili.com">Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://radioliberdadedili.com/2025/04/01/luta-femenizmu-entre-egoismu/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			<dc:creator>webmaster@radioliberdadedili.com (Raliber)</dc:creator></item>
		<item>
		<title>Selebra Existensia Aportil IP ba dala 22, Funsionariu Halo Doasaun Ran hodi Ajuda Pasiente iha HNGV</title>
		<link>https://radioliberdadedili.com/2025/03/26/selebra-existensia-aportil-ip-ba-dala-22-funsionariu-halo-doasaun-ran-hodi-ajuda-pasiente-iha-hngv/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=selebra-existensia-aportil-ip-ba-dala-22-funsionariu-halo-doasaun-ran-hodi-ajuda-pasiente-iha-hngv</link>
					<comments>https://radioliberdadedili.com/2025/03/26/selebra-existensia-aportil-ip-ba-dala-22-funsionariu-halo-doasaun-ran-hodi-ajuda-pasiente-iha-hngv/#respond</comments>
		
		
		<pubDate>Wed, 26 Mar 2025 07:52:17 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Notisia]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://radioliberdadedili.com/?p=11791</guid>

					<description><![CDATA[<p>Prezidente Exercicio Aportil Leandro Sena hateten, aproveita loron Aportil nian ami organiza atividade prinsipál rua mak hanesan kuda ai- oan hodi halo matak rai, tanba kuaze ita haree katak ai oan barak mak la iha nune&#8217;e bele provoka erosaun makas, no seluk mak halo atividade doasaun ran hodi ajuda maluk ne&#8217;ebé moras iha ospital, husi [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://radioliberdadedili.com/2025/03/26/selebra-existensia-aportil-ip-ba-dala-22-funsionariu-halo-doasaun-ran-hodi-ajuda-pasiente-iha-hngv/">Selebra Existensia Aportil IP ba dala 22, Funsionariu Halo Doasaun Ran hodi Ajuda Pasiente iha HNGV</a> first appeared on <a href="https://radioliberdadedili.com">Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph"><br>Prezidente Exercicio Aportil Leandro Sena hateten, aproveita loron Aportil nian ami organiza atividade prinsipál rua mak hanesan kuda ai- oan hodi halo matak rai, tanba kuaze ita haree katak ai oan barak mak la iha nune&#8217;e bele provoka erosaun makas, no seluk mak halo atividade doasaun ran hodi ajuda maluk ne&#8217;ebé moras iha ospital, husi atividade sira ne&#8217;e Aportil organiza hodi komemora ezistensia Aportil ne&#8217;ebé sei realiza iha loron 10 fulan April, Nia Tenik ba jornalita iha fatin Aportil, bainhira remata doasaun ran, Terça Feira 25/03.</p>



<figure class="wp-block-image size-large is-resized"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="768" src="https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-25-at-16.30.21-2-1024x768.jpeg" alt="" class="wp-image-11796" style="width:470px;height:auto" srcset="https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-25-at-16.30.21-2-1024x768.jpeg 1024w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-25-at-16.30.21-2-300x225.jpeg 300w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-25-at-16.30.21-2-768x576.jpeg 768w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-25-at-16.30.21-2-1536x1152.jpeg 1536w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-25-at-16.30.21-2-2048x1536.jpeg 2048w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-25-at-16.30.21-2-750x563.jpeg 750w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-25-at-16.30.21-2-1140x855.jpeg 1140w" sizes="auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>



<p class="wp-block-paragraph">&#8220;Ami la kontribui buat boot ruma ba nasaun no estadu ida ne&#8217;e, maibé ami koko ho saida mak ami bele kontribui, tanba ne&#8217;e espera liuhusi atividade kiko&#8217;an ne&#8217;ebé ohin ami halo ne&#8217;e bele tulun no ajuda ita-nia nasaun liuliu iha parte balu hanesan saúde nian ne&#8217;ebé iha difikuldade ba ran hodi atende ba pasiente sira, tanba ne&#8217;e ha&#8217;u hanoin no fiar katak ho doasaun ran ne&#8217;ebé funsinariu sira oferese bele tulun no salva pasiente sira-nia vida&#8221;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Leandro esplika tan, husi doasaun ran ne&#8217;ebé Aportil IP aproveita iha loron selebrasaun aniversariu ba dala 22 ne&#8217;e bele kontribui netik, tanba ne&#8217;e Aportil IP organiza funcionariu tomak liuliu sira ne&#8217;ebé senti kondisaun di&#8217;ak hodi bele halo doasaun ran, no funsinariu hamutuk na&#8217;in 25 mak oferese aan hodi halo doasaun ran.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Iha fatin hanesan Interina Departamento Banco Sangue Dra. Maria do Rosario Aleixo argumenta ohin parte saúde apoiu atividade selebrasaun Aportil IP nian, liuliu haree ba iha atividade doasaun ran, tanba ne&#8217;e husi Hospital Nasional Guido Valdares liuhusi Departamento Banco de Sangue mai partisipa, tanba ne&#8217;e husi atividade refere sei iha kriteira ne&#8217;ebé iha, nune&#8217;e funsinariu hirak ne&#8217;ebé sira prense ona kriteira mak bele hasai ran hodi apoiu ba pasiente ne&#8217;ebé presiza ran, tanba dadaun ne&#8217;e moras barak mak presiza tebes ran iha HNGV.</p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8220;Ami iha kriteira ne&#8217;ebé presiza halo mak hanesan, ema ne&#8217;e bele duni hasai ran kalae, liuliu ita haree ba nia kondisaun fisiku no saúde ne&#8217;ebé di&#8217;ak no la iha moras ruma ne&#8217;ebé nia enfrenta inklui mós la konsumu aimoruk anti- biotik ruma, iha kriteira seluk mak ema ne&#8217;e presiza deskansa barak iha oras ualu nia laran&#8221;.<br>Nia mós agradese tebes ba Aportil tanba liuhusi biban ne&#8217;e parte banco de sangue bele foti ran nune&#8217;e bele salva pasiente no ema barak nia moris, Hakotu nia Esplikasaun.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Jornalista : Maria de Rosa</strong></p><p>The post <a href="https://radioliberdadedili.com/2025/03/26/selebra-existensia-aportil-ip-ba-dala-22-funsionariu-halo-doasaun-ran-hodi-ajuda-pasiente-iha-hngv/">Selebra Existensia Aportil IP ba dala 22, Funsionariu Halo Doasaun Ran hodi Ajuda Pasiente iha HNGV</a> first appeared on <a href="https://radioliberdadedili.com">Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://radioliberdadedili.com/2025/03/26/selebra-existensia-aportil-ip-ba-dala-22-funsionariu-halo-doasaun-ran-hodi-ajuda-pasiente-iha-hngv/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			<dc:creator>webmaster@radioliberdadedili.com (Raliber)</dc:creator></item>
		<item>
		<title>SEI Lidera KIM, Atu Haree ba Planu Asaun Nasional Hodi Luta ba VBJ</title>
		<link>https://radioliberdadedili.com/2025/03/24/sei-lidera-kim-atu-haree-ba-planu-asaun-nasional-hodi-luta-ba-vbj/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=sei-lidera-kim-atu-haree-ba-planu-asaun-nasional-hodi-luta-ba-vbj</link>
					<comments>https://radioliberdadedili.com/2025/03/24/sei-lidera-kim-atu-haree-ba-planu-asaun-nasional-hodi-luta-ba-vbj/#respond</comments>
		
		
		<pubDate>Mon, 24 Mar 2025 08:02:26 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Notisia]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://radioliberdadedili.com/?p=11786</guid>

					<description><![CDATA[<p>Sekretariu Estadu Igualidade ba Jeneru hamutuk ho Menbru permante komisaun interministeriál ba kordenasaun implentasaun no monitorizasaun hala&#8217;o enkontru dahuluk ba Komisaun Interministeriál ka KIM, no KIM ne&#8217;e harii bazeia ba mandatu ida husi lei kontra violensia domestika ne&#8217;ebé iha artigu 14 fó kanar ba SEI atu kria ka estabele komisaun interministeriál hodi kordena no monitoriza [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://radioliberdadedili.com/2025/03/24/sei-lidera-kim-atu-haree-ba-planu-asaun-nasional-hodi-luta-ba-vbj/">SEI Lidera KIM, Atu Haree ba Planu Asaun Nasional Hodi Luta ba VBJ</a> first appeared on <a href="https://radioliberdadedili.com">Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph">Sekretariu Estadu Igualidade ba Jeneru hamutuk ho Menbru permante komisaun interministeriál ba kordenasaun implentasaun no monitorizasaun hala&#8217;o enkontru dahuluk ba Komisaun Interministeriál ka KIM, no KIM ne&#8217;e harii bazeia ba mandatu ida husi lei kontra violensia domestika ne&#8217;ebé iha artigu 14 fó kanar ba SEI atu kria ka estabele komisaun interministeriál hodi kordena no monitoriza implementasaun planu asaun nasional violensia bajeia ba jeneru.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Tuir Sekretariu Estadu Igualidade ba Jeneru Sra Elvina Sousa Carvalho hateten, ohin ne&#8217;e enkontru ba dala-uluk ba komisaun interministeriál kordenasaun monitorizasaun implementasaun husi planu asaun nasional violensia bajeia ba jeneru, KIM ne&#8217;e rasik mosu tanba ejijensia husi lei kontra violensia domestika ne&#8217;ebé fó mós kompetensia ba Sekretariu Estadu Igualidade ba Jeneru kria komisaun interministeriál ida ne&#8217;e, no lidera KIM ne&#8217;e atu bele haree ba implementasaun planu asaun nasional violensia bajeia ba jeneru, haktuir SEI ba Jornalista sira iha Salaun Maria Goreti hafoin remata aktividade, segunda feira 24/03.</p>



<figure class="wp-block-image size-large is-resized"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="768" src="https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-24-at-16.27.32-1024x768.jpeg" alt="" class="wp-image-11788" style="width:473px;height:auto" srcset="https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-24-at-16.27.32-1024x768.jpeg 1024w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-24-at-16.27.32-300x225.jpeg 300w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-24-at-16.27.32-768x576.jpeg 768w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-24-at-16.27.32-1536x1152.jpeg 1536w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-24-at-16.27.32-2048x1536.jpeg 2048w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-24-at-16.27.32-750x563.jpeg 750w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-24-at-16.27.32-1140x855.jpeg 1140w" sizes="auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Elvina esplika tan menbru husi komisaun interministeriál ne&#8217;e rasik mai husi Ministerio Justisa, Ministerio Saúde no Ministerio Solidaridade Sosiál, Interior, nomós Ministerio Estatal. Aliende ne&#8217;e, iha mós reprezentante tolu ne&#8217;ebé husi sosiedade sivil ne&#8217;ebé servisu ba kualker tipu de violasaun, no sosiedade sivil sira ne&#8217;ebé haree mós ba provizaun servisu hodi asesu ba justisa nian hanesan Alfela no Fokupers ne&#8217;ebé haree ba Uma Mahon no vitima sira, Tenik Nia.</p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8220;Ha&#8217;u hanoin husi enkontru ne&#8217;e mós produz relatoriu ne&#8217;ebé sei relata ba parlamentu nasional kada tinan ida dala ida, no iha tinan ne&#8217;e sei relata ba parlamentu nasional iha fulan April, tanba ne&#8217;e husi enkotru ohin haree ba servisu no funsionamentu husi KIM ne&#8217;e rasik nomós iha kordenasaun bele halo relatoriu ba implementasaun planu asaun nasional ba parlamentu &#8220;, Elvina.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><br>Entretantu nia haktuir tan, servisu ne&#8217;ebé iha ne&#8217;e integradu no iha area kobertura ne&#8217;ebé mak luan, hanesan halo prevensaun no oinsá bele identifika liuhusi kanpaña no sosializasaun sira hodi bele muda mentalidade, hanoin no komportamentu sosiedade nian ne&#8217;ebé diskriminativu, no halo promosaun ba igualidade rasik, no iha provizaun servisu signifika oinsá resposta ba liña ministeriais sira ba vitima sira liuliu feto no labarik feto sira, Elvina hateten iha Salaun Maria Goreti, Segunda feira 24/03.</p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8220;Resposta husi liña ministeriais sira hanesan ba iha Ministerio Saúde se enkuantu iha vitima ba violensia sexual karik ida ne&#8217;e akontese, entaun saida mak sira presiza halo, ba iha Ministerio Solidaridade Sosiál bainhira se iha vitima ruma kona-ba violensia domestika entaun ne&#8217;e presiza asaun saida mak ministeriu relevante presiza halo, SEI fó responsabilidade ba sira hodi halo sira-nia servisu bazeia ba kada pilar sira&#8221;.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nune&#8217;e nia mós esplika servisu hodi halo prevensaun no esforsu halakon violensia bajeia ba jeneru ne&#8217;e presiza tenpu ne&#8217;ebé barak, tanba ne&#8217;e mak presiza esforsu hamutuk husi parte liña ministeriais sira no tau sosiedade sivil sira atu esforsu hamutuk luta halakon violensia ne&#8217;e, Nia hakotu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Iha fatin hanesan Diretora Alfela Marcelina Amaral mós salienta tan, husi enkontru konsellu Interministeriál ne&#8217;ebé lidera husi Sekretariu Estadu Igualidade ba Jeneru, tanba ne&#8217;e Alfela, Fokupers no Fundasaun Alola hanesan sosiedade sivil no sai hanesan mós menbru Konsellu Interministeriál ne&#8217;ebé marka mós prejensa, objetivu husi sorumutu ne&#8217;e atu bele haree fila fali oinsá menbru sira iha liña kordenasaun no prevensaun hodi halo servisu konjuntu atu luta ba violensia.</p>



<figure class="wp-block-image size-large is-resized"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="768" src="https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-24-at-16.27.34-1024x768.jpeg" alt="" class="wp-image-11789" style="width:528px;height:auto" srcset="https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-24-at-16.27.34-1024x768.jpeg 1024w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-24-at-16.27.34-300x225.jpeg 300w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-24-at-16.27.34-768x576.jpeg 768w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-24-at-16.27.34-1536x1152.jpeg 1536w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-24-at-16.27.34-2048x1536.jpeg 2048w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-24-at-16.27.34-750x563.jpeg 750w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-24-at-16.27.34-1140x855.jpeg 1140w" sizes="auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption class="wp-element-caption">Diretora ALFeLa, Marcelina Amaral</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">&#8220;Alfela nia parte mak pilar terseiru asesu ba justisa, entaun kada loron Alfela sempre fornese asistensia legál ba iha vitima feto no labarik sira, hodi asesu ba sistema justisa formál &#8220;, Diretora Alfela.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nia mós argumenta tan, husi fulan Janeiru to&#8217;o mai Marco tinan ne&#8217;e, parte Alfela fornese asistensia legál mós ba vitima feto no labarik feto hamutuk 112, vitima feto 111 no mane menor na&#8217;in ida, husi kasu sira ne&#8217;e prosesu ona ba Ministerio Público no kazu ida mak iha ona tribunal, Hateten Marcelina.</p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8220;Entre husi fulan tolu tinan ne&#8217;e, ami mós reprezenta akonpaña vitima sira hodi ba asesu julgamentu iha tribunal no kazu desizaun hamutuk 22, kazu hirak ne&#8217;e maioria kazu violensia domestika no violasaun sexual, inklui abuzu sexual ba menoridade&#8221; Nia remata.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Jornalista: Maria de Rosa</strong></p><p>The post <a href="https://radioliberdadedili.com/2025/03/24/sei-lidera-kim-atu-haree-ba-planu-asaun-nasional-hodi-luta-ba-vbj/">SEI Lidera KIM, Atu Haree ba Planu Asaun Nasional Hodi Luta ba VBJ</a> first appeared on <a href="https://radioliberdadedili.com">Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://radioliberdadedili.com/2025/03/24/sei-lidera-kim-atu-haree-ba-planu-asaun-nasional-hodi-luta-ba-vbj/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			<dc:creator>webmaster@radioliberdadedili.com (Raliber)</dc:creator></item>
		<item>
		<title>AJTL ho Oxfam lansa Boletin Media Tour kona-ba Mudansa Klimátika</title>
		<link>https://radioliberdadedili.com/2025/03/20/ajtl-ho-oxfam-lansa-boletin-media-tour-kona-ba-mudansa-klimatika/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=ajtl-ho-oxfam-lansa-boletin-media-tour-kona-ba-mudansa-klimatika</link>
					<comments>https://radioliberdadedili.com/2025/03/20/ajtl-ho-oxfam-lansa-boletin-media-tour-kona-ba-mudansa-klimatika/#respond</comments>
		
		
		<pubDate>Thu, 20 Mar 2025 06:05:58 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Notisia]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://radioliberdadedili.com/?p=11777</guid>

					<description><![CDATA[<p>Prezidente AJTL Zevonia Veira Esplika lansa Boletin Media Tour liga ho halo kampaña advokasia kona-ba justisa klimátika programa ne&#8217;e hetan apoiu husi Oxfam Hongkong no kolabora ho Oxfam iha Timor-Leste, tanba-sa mak ita lansa, tanba tinan kotuk  to&#8217;o tinan ne&#8217;e fulan febreiru  AJTL kolabora ho Oxfam durante ne&#8217;e halo Media Tour ba munisipiu ha’at mak [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://radioliberdadedili.com/2025/03/20/ajtl-ho-oxfam-lansa-boletin-media-tour-kona-ba-mudansa-klimatika/">AJTL ho Oxfam lansa Boletin Media Tour kona-ba Mudansa Klimátika</a> first appeared on <a href="https://radioliberdadedili.com">Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph">Prezidente AJTL Zevonia Veira Esplika lansa Boletin Media Tour liga ho halo kampaña advokasia kona-ba justisa klimátika programa ne&#8217;e hetan apoiu husi Oxfam Hongkong no kolabora ho Oxfam iha Timor-Leste, tanba-sa mak ita lansa, tanba tinan kotuk  to&#8217;o tinan ne&#8217;e fulan febreiru  AJTL kolabora ho Oxfam durante ne&#8217;e halo Media Tour ba munisipiu ha’at mak hanesan Baukau, Lospalos, Ermera inklui RAEOA hodi halo kobertura ba impaktu mudansa klimátika.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nia haktuir tan, “mudansa klimatika ne&#8217;ebé durante ne&#8217;e jornalista sira halo mak haree liuba grupu vulneravel sira inklui feto, ema ho kondisaun difisénsia nomós grupu marjinalizadu hanesan ferik katuas sira ne&#8217;ebé mak iha area remotas”, Zevonia hateten ba jornalista sira depois de lansamentu boletin iha Oxfam ( Quarta Feira, 19/03 ).</p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8220;Estudu kazu ne&#8217;ebé jornalista sira halo ne&#8217;e kona-ba identifika&nbsp; impaktu mudansa klimatika ba krije bee, entaun feto barak mak kuru bee ho distansia ne&#8217;ebé dook, depois iha parte seluk mak fó impaktu ba produtu agrikultura nian hanesan kafe ho kualidade tun, depois produz mós kona-ba joven produtivu sira ne&#8217;ebé uza sira-nia matenek atu halo debu hodi konserva bee nune&#8217;e bele ajuda komunidade sira ne&#8217;ebé la asesu bee atu fasil ba sira hetan bee ne&#8217;ebé besik hela fatin&#8221;.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prezidente AJTL salienta tan, Boletin Media Tour&nbsp; sira ne&#8217;ebé mak ohin lansa no artigu hirak ne&#8217;e jornalista sira mak produz, jornalista sira ne&#8217;e husi Televizaun, Radio, Jornal inkui mós dijital news ka média online, boletin sira ne&#8217;e sei entrega ba governu, nune&#8217;e governu bele uza ba dadus nune&#8217;e bele buka solusaun atu responde ba problema hirak ne&#8217;ebé komunidade sira hasoru iha area rurál.</p>



<figure class="wp-block-image size-full is-resized"><img loading="lazy" decoding="async" width="490" height="321" src="https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-20-at-12.34.34-edited.jpeg" alt="" class="wp-image-11780" style="width:491px;height:auto" srcset="https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-20-at-12.34.34-edited.jpeg 490w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-20-at-12.34.34-edited-300x197.jpeg 300w" sizes="auto, (max-width: 490px) 100vw, 490px" /></figure>



<p class="wp-block-paragraph"></p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8220;Asosiasaun Jornalista Timor-Leste ho Oxfam halo Media Tour ba Dala haat ona, no tinan ida AJTL ho Oxfam iha komitmentu hodi kontinua nafatin halo Media Tour, maibé iha fali munisipiu sira seluk, nune&#8217;e kontinua lori jornalista sira ba area rurál hodi identifika istoria feto nian, joven nian, nomós agrikultura sira ne&#8217;ebé moris iha area remotas ne&#8217;ebé la asesu ba merkadu tanba estrada aat impaktu husi udan boot no osan ladun hadia to&#8217;o area remotas&#8221;. Zevonia Haktuir.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nune&#8217;e Zevonia mós kontinua hateten AJTL ho Oxfam sei hamutuk hodi lori tan jornalista sira atu ke&#8217;e istoria barak ne&#8217;ebé mak seidauk konsege hetan no kontinua fó sai komunidade nia lian ne&#8217;ebé média to&#8217;o iha ne&#8217;eba atu kobre, entaun presiza tenta atu esforsu aan hodi fó espasu ba sira hodi ko&#8217;alia, Nia Hakotu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Iha fatin hanesan Country Director Oxfam iha Timor-Leste Sr.Pankaj Anand mós haktuir servisu ne&#8217;ebé husi AJTL durante ne&#8217;e halo servisu ne&#8217;ebé barak tebes hodi halo kobertura ba munisipiu tolu inklui Raeoa, no servisu ne&#8217;e importante tebes tanba Timor-Leste hanesan pais ne&#8217;ebé demokratiku tanba ne&#8217;e papel média ne&#8217;e importante tebes tanba sai hanesan pilar airin da-haat husi edifikasaun demokrasia ne&#8217;e rasik, espera katak informasaun ne&#8217;ebé mak sira rekolla iha forun boletin ne&#8217;e bele sai hanesan informasaun ne&#8217;ebé importante ba desijaun politika sira.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nia mós haktuir tan hanesan ohin iha diskursu husi prezidente AJTL ne&#8217;ebé ko&#8217;alia kona-ba impaktu negativu husi alterasaun mudansa klimatika no&nbsp; afeta grupu sira ne&#8217;ebé vulneravel liu, no informasaun barak mak bele haree iha boletin ne&#8217;ebé ohin bele lansa ona, tanba boletin ne&#8217;e rezultadu husi Média Tour ne&#8217;ebé jornalista sira halo,&nbsp;</p>



<figure class="wp-block-image size-full is-resized"><img loading="lazy" decoding="async" width="720" height="453" src="https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-20-at-12.34.36.jpeg" alt="" class="wp-image-11781" style="width:553px;height:auto" srcset="https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-20-at-12.34.36.jpeg 720w, https://radioliberdadedili.com/wp-content/uploads/2025/03/WhatsApp-Image-2025-03-20-at-12.34.36-300x189.jpeg 300w" sizes="auto, (max-width: 720px) 100vw, 720px" /></figure>



<p class="wp-block-paragraph"></p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8220;Ha&#8217;u fiar katak, impaktu negativu husi mudansa klimátiku ne&#8217;e afeta tebes Timor-Leste no ne&#8217;e la&#8217;os Timor-Leste nia sala, maibé ne&#8217;e dalaruma ema seluk mak halo no ita-nia nasaun tenke sofre husi konsekuensia&nbsp; alterasaun mudansa klimatika ida ne&#8217;e&#8221; Pankaj Anand</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prezidente Oxfam ne&#8217;e mós haktuir luta hasoru ba mudansa klimatika ne&#8217;e, la&#8217;os entidade ida nian mesak maibé ne&#8217;e&nbsp; hanesan konvite ida ba hotu-hotu para governu, sosiedade sivil, no seluk tan hodi luta, nune&#8217;e husi lansamentu ofisiál no advokasia ba justisa klimatika ne&#8217;e hatudu ba ita hodi luta hasoru alterasaun klimatika.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Jornalista : Maria de Rosa</strong></p><p>The post <a href="https://radioliberdadedili.com/2025/03/20/ajtl-ho-oxfam-lansa-boletin-media-tour-kona-ba-mudansa-klimatika/">AJTL ho Oxfam lansa Boletin Media Tour kona-ba Mudansa Klimátika</a> first appeared on <a href="https://radioliberdadedili.com">Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://radioliberdadedili.com/2025/03/20/ajtl-ho-oxfam-lansa-boletin-media-tour-kona-ba-mudansa-klimatika/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			<dc:creator>webmaster@radioliberdadedili.com (Raliber)</dc:creator></item>
	</channel>
</rss>