Citat iz poslanice:

"...

U nastavku općeg političkog preporoda hrvatskog naroda - s kojim smo tisućljetni san o svojoj slobodi i svojoj državi pretvorili u stvarnost - sada, na prijelazu iz drugog u treće tisućljeće, na nama je, da dovršimo i punu integraciju hrvatskoga nacionalnog bića, u teritorijalnom i u duhovnom smislu. Zbog teritorijalne podijeljenosti, te državno-političke nesamostalnosti, hrvatski narod nikada do sada nije mogao ostvariti tu pretpostavku svoje trajne državne samosvojnosti. U tu svrhu, ali i radi što uspješnijeg rješavanja svih aktualnih problema, iz unutrašnjeg i međunarodnog života, potrebna je svijest, kako za prevladavanje svih pojavnosti regionalističko-autonomaškog podvajanja, tako i za suradnju svih političkih i društvenih čimbenika - iz većinskih i oporbenih redova - kad su u pitanju općenacionalni i državni interesi. To nije nikakav uskonacionalistički zahtjev, već poziv na nužnost prihvaćanja visokih načela, kojih se pridržavaju u svojoj državnoj politici svi zreli narodi.

..."

Pročitajte cijelu poslanicu.

Korespondencija predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana od 1990. do 1999. godine

Šest svezaka Tuđmanova arhiva sadrži korespondenciju Prvoga hrvatskoga predsjednika sa stranim državnicima, Svetom Stolicom, čelnicima i predstavnicima međunarodnih organizacija, čelnicima SFRJ i republika bivše Jugoslavije, predstavnicima hrvatskoga i bošnjačkoga naroda u BiH, itd., u razdoblju od 1990. do 1999. godine. Građu čini 1.397 dokumenata koji, najvećim dijelom, do sada nisu bili dostupni javnosti i istraživačima. Ta izvorna i autentična građa bit će od sada nezaobilazno štivo za razumijevanje i istraživanje suvremene hrvatske povijesti.

Objavljivanjem korespondencije predsjednika Tuđmana javnosti i istraživačima nudi se izvorna povijesna građa za proučavanje, razumijevanje i tumačenje ključnih političkih događaja u suvremenoj hrvatskoj povijesti: raspada socijalističke Jugoslavije, osamostaljenja i međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, političkih rješenja ustavnog ustrojstva Bosne i Hercegovine, oslobodilačkih vojno-redarstvenih operacija u RH, mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja te integracije Hrvatske u međunarodne institucije i organizacije.

Svaki svezak ima opširni predgovor koji uvodno daje prikaz povijesnih prilika i događaja, na temelju raspoložive građe. Predgovore su pisali autori, koji nisu samo istaknuti znanstvenici već su neki od njih bili i neposredni sudionici povijesnih zbivanja 1990-ih. Predgovori su pisani tematski kako bi se razumio kontekst povijesnih zbivanja.

U šestom svesku Tuđmanova arhiva objavljeni su na engleskom jeziku predgovori iz prethodnih svezaka. Na taj smo način željeli zainteresiranim stranim čitateljima i istraživačima omogućiti ne samo pristup važnim dokumentima iz vremena stvaranja i obrane hrvatske države, već i ponuditi okvir za znanstveno tumačenje tih zbivanja.

Da bi se razumjele političke prilike u kojima je nastajala objavljena korespondencija urednici Tuđmanova arhiva pripremili su Kronologiju povijesnih i političkih događaja u vremenu kada se korespondencija vodila, te Kazalo korespondenata koje nudi osnovne podatke o ulogama i dužnostima autora pisama. Kronologija nudi podatke o političkim zbivanjima u Hrvatskoj, te o događajima u neposrednom i međunarodnom okruženju. Ambicija autora Kronologije nije bila da ona bude iscrpna, već da ponudi osnovne podatke o kontekstu i vremenu u kojemu su nastajali pojedini dokumenti.

Objektivni prikaz političkih i povijesnih zbivanja nije moguće pisati bez uvida u izvornu građu. Tuđmanov arhiv nudi veliki broj do sada nepoznatih dokumenata, dokumenata koji su u vrijeme nastanka oblikovali političke događaje i određivali budućnost Hrvatske. Zato je Tuđmanov arhiv izvorna i neposredna slika povijesti, koja je zbog autentičnosti vrednija i važnija za razumijevanje sadašnjosti, od naknadnih reinterpretacija službene hrvatske politike 1990-ih koje se ne temelje na uvidu u izvorne dokumente.

Nakladnici: Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb i Hrvatski institut za povijest

Glavni urednik: Miroslav Tuđman

Prva knjiga - Godine stvaranja i obrane: 1990. i 1991.Uredio Goran Mladineo     - Uvodna napomena o Tuđmanovom arhivu (M. T.)     - Davorin Rudolf: Hrvatska vanjska politika neposredno prije i u vrijeme proglašenja neovisnosti države        - Dokumenti 1990.      - Dokumenti 1991.      - Kronologija događanja 1990. i 1991.            - Kazalo korespondenata         - Kazalo imena

Druga knjiga - Godina priznanja: 1992.Uredio Miroslav Tuđman      - Miroslav Tuđman: Načela i odrednice nacionalne strategije dr. Franje Tuđmana         - Dokumenti 1992.      - Kronologija događanja 1992.            - Kazalo korespondenata          - Kazalo imena

Treća knjiga - Godina sukoba: 1993.Uredio Ivica Lučić         - Ivica Lučić: Povodi i početak hrvatsko-muslimanskog rata 1993. godine u Bosni i Hercegovini            - Dokumenti 1993.      - Kronologija događanja 1993.            - Kazalo korespondenata          - Kazalo imena

Četvrta knjiga - Godine pobjede: 1994. i 1995.Uredio Nikica Barić  - Ante Nazor: Pregled djelovanja hrvatskih snaga u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1990-ih            - Dokumenti 1994.      - Dokumenti 1995.      - Kronologija događanja 1994. i 1995.         - Kazalo korespondenata         - Kazalo imena

Peta knjiga - Godine povratka: 1996. i 1997.Uredio Nikica Barić     - Nikica Barić: Predsjednik dr. Franjo Tuđman i pitanje okupiranih hrvatskih područja 1992.-1995.-1998.       - Dokumenti 1996.      - Dokumenti 1997.      - Kronologija događanja 1996. i 1997.  - Kazalo korespondenata         - Kazalo imena

Šesta knjiga - Godine mira: 1998. i 1999. Uredio Josip Mihaljević   - Introductory Notes on Tuđman's Archive (M. T.)        - Davorin Rudolf: Croatian Foreign Policy Immediately Prior to and During the Time        of the Declaration of Independence of the State       - Miroslav Tuđman: The Principles and Determinants of Dr. Franjo Tuđman's National Strategy           - Ivica Lučić: The Causes and Beginnings of the 1993 Croat-Muslim War         - Ante Nazor: An Overview of the Actions of Croatian Military Forces in Croatia and            Bosnia and Herzegovina in the 1990s            - Nikica Barić: President Franjo Tuđman and the Issue of Occupied Croatian Territory,   1992-1995-1998            - Dokumenti 1998.      - Dokumenti 1999.      - Kronologija događanja 1998. i 1999.            - Kazalo korespondenata          - Kazalo imena

Evo sadržaja izvješća:

I. OSNOVNE ZNAČAJKE 1996. GODINE
II. VRAĆANJE HRVATSKOG PODUNAVLJA U HRVATSKI USTAVNO-PRAVNI POREDAK
III. VANJSKA POLITIKA I MEĐUNARODNI POLOŽAJ HRVATSKE
IV. DRŽAVNA VLAST I DEMOKRATSKI POREDAK
V. GOSPODARSTVO
VI. DRUŠTVENE DJELATNOSTI.
VII. NACIONALNO - DRŽAVNA I GRAĐANSKA SIGURNOST
VIII. ZAKLJUČNO: BITNE ZADAĆE DRŽAVNE POLITIKE U 1997.

Cijeli tekst izvješća možete pročitati ovdje...

"Vjerujem da ćemo se, barem većim dijelom, suglasiti s gledištem da se stanje, kako u jednoj zemlji, tako i u određenom geopolitičkom području, ne može ispravno i objektivno promatrati bez poznavanja onih sveukupnih povijesnih zbivanja što su dovela do današnje stvarnosti i postojećih odnosa...

Neosporna je činjenica, da su na sveukupni povijesni razvitak, današnjih hrvatskih zemalja, u tvarnom i duhovnom smislu, utjecale tradicije antičke helenske i rimske, ali i ranokršćanske civilizacije. 

O tome svjedoči njihova prisutnost u arhitekturi, umjetnosti i u filozofsko-literarnoj misli: od Splita i Dubrovnika, Korčule i Hvara, Krka i Osora, Trogira i Zadra, Pule i Poreča, Siska i Osijeka, Varaždina i Zagreba... 

Po dolasku u ovo područje između Drave i Jadrana, Hrvati se opredjeljuju za zapadno kršćanstvo..."

Pročitajte cijeli govor.

Procija će se održati u srijedu 14. svibnja 2014. godine u Zagrebu, Histrionski dom, Ilica 90, s početkom u 19.00 sati. Sudionici: akademik Ivan Aralica, dr. Ivo Lučić, dr. sc. Ante Nazor,  prof.dr.sc. Miroslav Tuđman.

Uzvanicima će biti predstavljena i projekcija kazališne predstave održane povodom 75. rođendana dr. Franje Tuđmana te izbor tekstova i redateljski postav gospodina Zlatka Viteza (HNK u Zagrebu 14. svibnja 1997.).

Sadržaj:

I. 1995. GODINA NA KRAJU PETOGODIŠNJEG RAZDOBLJA SUVERENE HRVATSKE

II. DOMOVINSKI RAT, OSLOBOĐENJE OKUPIRANIH PODRUČJA I ORUŽANE SNAGE

III. VANJSKA POLITIKA I MEĐUNARODNI POLOŽAJ HRVATSKE

1. Odrednice hrvatske vanjske politike

2. Ostvarenje suverene vlasti na državnom području

3. Okončanje krize u Bosni i Hercegovini

4. Normalizacija odnosa sa SR Jugoslavijom (Srbijom i Crnom Gorom)

5. Hrvatska i europske integracije

6. Druge vanjskopolitičke aktivnosti

IV. DRŽAVNA UPRAVA I DEMOKRATSKI POREDAK

1. Djelovanje vrhovnih tijela državne vlasti

2. Državna uprava i lokalna samouprava

3. Demokracija i ljudska prava

4. Stanje sigurnosti i zaštite ljudi i imovine

V. GOSPODARSTVO

VI. DRUŠTVENE DJELATNOSTI

1. Hrvatsko školstvo danas

2. Znanost i visoko obrazovanje

3. Kultura

4. Sport

5. Zdravstvo

6. Socijalna politika, zapošljavanje i položaj umirovljenika

7. Informiranje

VII. BITNE ZADAĆE DRŽAVNE POLITIKE HRVATSKE U 1996. GODINI

Kliknite ovdje za cijelo Izvješće.

Dodatne informacije dostupne su na: www.prvi-hrvatski-predsjednik.org

Dio iz govora:

"Povijest nas uči, posebice ustavotvorbena povijest, da nije dano suvremenicima da donose posljednje sudove o vrijednosti i budućoj sudbini njihova djela. Stoga znamo: i o ovom Ustavu objektivnije prosudbe moći će dati tek budući naraštaji. Mi možemo samo svjedočiti da smo hrabro i odlučno, otvorena srca i slobodna duha pristupili njegovu pisanju u jednom prekretničkom i dramatičnom dobu. U Ustavotvorbenu komisiju, koju smo ustanovili uključili smo ljude različitih staleža, vjera i uvjerenja, različitih zanimanja, naraštaja i iskustava. Pozvali smo najpoznatije stručnjake za pravo i ustavno pravo, za upravljanje državom i javnim poslovima, istaknute predstavnike kulturnog i umjetničkog života, ali i tzv. obične ljude iz puka: domaćice, ribare i mesare, radnike i seljake. Njihov izravan prilog konačnom izričaju Ustava možda je po opsegu malen, ali je po važnosti velik. Spomenut ću tek jedan primjer: nabrajajući u članku 52. prirodna bogatstva Republike, pisci Ustava smetnuli su s uma “more”. Ribar Ivan Vela ispravio je njihovu pogrešku uz nadahnuto objašnjenje kako je jedna jedina riječ – riječ more – od presudne važnosti za Hrvatsku."

Pročitajte cijeli govor.

Sudionici:

1. Akademik Ivan Aralica: "Uzroci, tijek i lijek hrvatskog postkomunističkog ideološkog kaosa"

2. dr. Ivo Lučić: "Dr. Franjo Tuđman i Bosna i Hercegovina"

3. dr. Davor Marijan: "Dr. Franjo Tuđman kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga"

4. dr. Ante Nazor: "Haške presude i Oluja"

5. dr. Miroslav Tuđman: "BiH - stranputice novog europskog poretka"

Riječ je o knjizi koja objedinjuje 256 izvorna dokumena ključna za razumijevanje hrvatske politike prema BiH 1990-tih godina. Dokumenti su najvećim dijelom korespodnecija predsjednika Tuđmana s predsjednikom Izetbegovićem ali tu se nalaze i pisma drugim državnicima u svezi s BiH. Do sada je tek manji dio ovih dokumenata bio poznat javnosti. Uskoro ćemo na ovim stranicama prenijeti neke od tih dokumenata.

Knjigu će predstaviti g. Zvonimir Despot, dr. sc. Ante Nazor, prof. dr. sc. Drago Prgomet i prof. dr. sc. Miroslav Tuđman. 

Dio iz govora: 

Kad sam bio na prvom skupu ovdje na ovome mjestu isto tako iznenađujuće velikom i velebnom, ne tako velikom kao danas, tada sam vam obećao možda i u nešto malo zavijenom obliku stvaranje slobodne Hrvatske. Pred godinu dana obećao sam vašem gradonačelniku uvaženom gospodinu Grabiću da ću doći u Split vlakom iz Zagreba. Obećao sam ta dva velika obećanja. On još čini se nije očistio ovu vašu luku. Morate mu u tome malo pomoći, a i Hrvatska vlada. Održao sam prije toga i obećanje Hrvatskoj košarkaškoj momčadi, Hrvatskoj reprezentaciji u dalekoj Barceloni da ću ih pozvati na večeru na kninsku tvrđavu, i to sam održao. Bilo mi je to obećanje osobito drago, ali i važno baš zato što su ti hrvatski momci, ti hrvatski ambasadori pretežitim dijelom tu naši vlaji iz Dalmatinske zagore i vaši Splićani.

Što mi preostaje da vam još obećam?

(Vukovar! Vukovar! - skandiranje publike)

Razumije se, prije svega Vukovar, taj simbol hrvatskog otpora u obrani uspostavljene nezavisne hrvatske države, Vukovar i bogatu istočnu Slavoniju i Baranju, jer Hrvatska je bila i ostat će podunavska zemlja. I to ćemo obećanje zajedno izvršiti sa svojim hrvatskim narodom i sa svojom politikom, a ako će trebati onda i sa svojom oružanom silom.

Cijeli govor pročitajte ovdje. 

Citat iz kolumne: 

"Ako je projekt „velike Hrvatske“ započeo osnivanjem HZ Herceg Bosne u BiH 18. studenoga 1991., dakako, uz pomoć hrvatskoga vodstva, kao što je to tvrdilo tužiteljstvo u Haagu, kako onda objasniti da je Predsjedništvo BiH u lipnju 1992. kao agresore, uz JNA, imenovalo Srbiju i Crnu Goru, ali ne i Hrvatsku, te da je ministar vanjskih poslova BiH Haris Silajdžić u pismu predsjedavajućem VS UN-a izjavio da se HVO bori za slobodu i nezavisnost BiH, kao dio obrambenih snaga BiH? Kako objasniti da je hrvatsko vodstvo provodilo udruženi zločinački pothvat u BiH, a da je Hrvatska, odnosno hrvatsko vodstvo predvođeno predsjednikom Tuđmanom, među prvima priznalo neovisnost BiH 7. travnja 1992. (Srbija, kao ni srpsko vodstvo u BiH nije tijekom cijeloga rata), da su predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, “polazeći od zajedničkih interesa njihovih zemalja u zaštiti njihove nezavisnosti i teritorijalne cjelovitosti”, u Zagrebu 21. srpnja 1992. potpisali “Sporazum o prijateljstvu i suradnji između Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske”, da su spomenuti predsjednici Hrvatske i BiH 22. srpnja 1995. potpisali „Deklaraciju o oživotvorenju Sporazuma iz Washingtona, zajedničkoj obrani od srpske agresije i postizanju političkoga rješenja sukladno naporima međunarodne zajednice“, itd., itd.?"

Cijeli tekst dr. Nazora pročitajte ovdje. 

Ulomak iz poslanice predsjednika Tuđmana povodom primanja RH u Vijeće Europe: 

"U svom geopolitičkom položaju i čitavoj svojoj 14-stoljetnoj povijesti Hrvatska pripada srednjeeuropskoj i sredozemnoj kulturno-civilizacijskoj sferi. Politička povezanost s Balkanom, samo je kratka epizoda u povijesti Hrvatske, od svega sedam desetljeća, koja nije smanjila već je naprotiv povećala civilizacijske suprotnosti. Hrvatska stoga ne može prihvatiti takve osnove integracije jer bi one zapravo značile obezvređivanje svega što je Hrvatska postigla uz cijenu golemih žrtava na putu uspostave svoje slobode, svoje demokracije i svoje suverenosti."

 
Pročitajte cijelu poslanicu predsjenika Tuđmana povodom primanja Republike Hrvatske u Vijeće Europe. 

Za početak izdvajamo dio govora prilikom konstituirajuće sjednice Hrvatskoga Sabora, 30. svibnja, 1990. godine:

"Dopustite mi da, na kraju ove moje pristupne besjede, pokušam iznijeti, u najkraćim crtama, neke najhitnije neposredne zadaće koje stoje pred novom demokratskom vlasti Hrvatske.

1. Novi ustav Republike Hrvatske...

2. Uređenje novoga ustavnoga položaja Hrvatske u Jugoslaviji...

3. Uključivanje u Europu i europeizacija Hrvatske. Istodobno s unutarnjom demokratskom preobrazbom valja poduzimati sve potrebne korake radi što skorijeg uključenja Hrvatske u Europsku zajednicu.

Hrvatska je stoljećima bila sastavnim dijelom zapadnoeuropske (sredozemne i srednjoeuropske) kulture. I onda kada nije imala potpuni državno politički subjektivitet, Hrvatska je bila nerazdvojno povezana sa zapadnoeuropskom civilizacijom. O tomu rječito svjedoči udio hrvatskih latinista u europskom životu pred nekoliko stoljeća a i sva kasnija povijest. Povratak toj kulturnoj tradiciji mora biti višeslojan. U europskoj integraciji Hrvatska mora osigurati svoju samobitnost i brži napredak.

4. Ustanovljenje poretka pravne države i modernizacija državne uprave... 

5. Duhovna obnova...

6. Korjenite promjene u vlasničkim odnosima i gospodarstvu...

7. Demografsko oživljavanje...

8. Povratak i uključivanje iseljeništva...

9. Nužnost promjena u javnim službama...

10. Moralna obnova i etika rada..."

Govor u cjelosti možete pročitati ovdje. 

Procijenite sami aktualnost stavova iz slijedećih ulomaka:

... 

Ne može biti nikakve dvojbe da je u najnovije doba, u borbi za svoja suverena prava, hrvatski narod mogao izbjeći suvišne napore i žrtve da su se njegovi politički pokreti odnosili s više pažnje prema povijesnim poukama, navlastito iz borbe Radićeva pokreta. Isto je tako neprijeporno da će Radićeva politička misao ostati u toj borbi trajno jednim od najdubljih izvora nacionalne svijesti, odlučnosti i širokih čovječanskih obzora hrvatskog naroda u njegovoj težnji za svojom suverenom državom u jugoslavenskoj i u široj međunarodnoj zajednici."

Cijeli članak pročitajte ovdje.

​

​

Na početku 92. sjednice Vlade RH Zoran Milanović komentirao je presudu u Haagu.

– O individualnoj odgovornosti ne mogu govoriti. I sami odvjetnici obrane rekli su da je bilo zločina. I ovdje, kao i prethodno, spominje se udruženi zločinački pothvat. To su navodi tužiteljstva u Haagu. Oni navodi koji su govorili o udruženom zločinačkom pothvatu u Hrvatskoj odbačeni su u 2. stupanjskoj presudi. Ovdje je riječ o BiH i to su implikacije koje nas se tiču. Nije nam svejedno što je tamo i vjerujemo da je u 2. stupanjskoj odluci moguće preispitati tu odluku. Mislimo da takva kvalifikacija ne odgovara stvarnosti. Hrvatska je imala grešaka u BiH, ali je bila partner, saveznik i jako je puno pomagala. Ako možemo BiH dijeliti na tri naroda, onda bez Hrvata ne bi nikada bilo samostalne države. Puno je argumenata koji govore jedno, ali sud je sud. Tu je 2. stupanjski sud i pokazalo se da se u drugostupanjskoj presudi može mnogo toga promijeniti. Vjerujemo da će drugostupanjska presuda biti drukčija jer smatramo kako su istina i stvarnost drukčije – rekao je Milanović.

Permalink

]]>Siniša KošutićThu, 23 May 2013 09:10:07 +0000https://www.tudjman.hr/vijesti-blog/2013/5/23/22-svibnja-1992-predsjednik-tuman-odrao-govor-prigodom-primanja-rh-u-ujedinjene-narode50a667d9e4b02ac9585b28e4:50fdbc3fe4b0fa3b92254eda:519ddb2ae4b0b0b645c70836​Člastvo u Ujedinjenim narodima jedan je od strateških ciljeva koje je predsjednik Tuđman postavio za novonastalu Republiku Hrvatsku. Kruna cijelog procesa je govor dr. Tuđmana 22. svibnja u New Yorku kada je Hrvatska postala 178. članica Ujedinjenih naroda. Cijeli govor možete pročitati ovdje. 

Gospođa Ankica Tuđman je ​otkrila spomenik, a na svečanoj ceremoniji govorili su načelnik općine g. Zdravko Vutmej, povjesničar umjetnosti g. Milan Bešlić, autor spomenika akademski kipar g. Kuzma Kovačić te predsjednik HDZ-a g. Tomislav Karamarko.

Ovaj kao i druge spomenike i poprsja dr. Tuđmana možete pogledati u galeriji.​

​Cjelokupni program obilježavanja:

• 10,00 sati - Polaganje cvijeća kod rodne kuće dr. Franje Tuđmana i centralnog spomenika na Trgu Stjepana i Franje Tuđmana u Velikom Trgovišću
• 10,30 sati - Sveta misa u Župnoj crkvi Blažene Djevice Marije od 7 žalosti Veliko Trgovišće
• 11,30 sati - Svečano otkrivanje spomenika dr. Franji Tuđmanu kod Spomen škole "Dr. Franjo Tuđman" u Velikom Trgovišću
• 12,15 sati - Svečana sjednica povodom Dana Općine u Domu kulture u Velikom Trgovišću  

http://www.veliko-trgovisce.hr/vijesti/219-manifestacije-povodom-dana-opcine-14-05-2013-g/ 

​

Svečana akademija održati će se  13. svibnja 2013 (ponedjeljak) u Histrionskom domu 10000 Zagreb,  Ilica 90, s početkom u 18.30 sati.

Na svečanoj će akademiji govoriti: akademik Ivan Aralica, admiral Davor
Domazet Lošo, dr. sc. Koraljka Marušić i prof. dr. Miroslav Tuđman.

Na svečanoj akademiji promovirat će se nove knjige u izdanju HIP-a:

• Miroslav Tuđman: Programirane hereze i hrvatski otpori, Zagreb: UHIP, 2013.
• Strateška polazišta za oslobađanje Hrvatske od unutarnje agresije, Zagreb: UHIP, 2013.

Album fotografija dostupan je u rubrici Preuzimanja.